Terapija virtuelnom stvarnoscu
U nauènofantastiænom filmu “Matriks”,
junaci postaju deo virtuelnog sveta. Dok sede opu¹teni u
stolicama, njihovi umovi se bore kung-fu tehnikom, izbegavaju
metke, voze motorcikle u jednom slo¾enom softverski razraðenom
svetu.... Ova su¹tinska osobina virtuelnog sveta - koji pru¾e
æoveku veoma uverljiv oseæaj da je “negde drugde” - mo¾e da
bude od velike koristi u medicini
Izgleda da softver kojim se kreira
virtuelna okolina mo¾e mnogo bolje i korisnije da naðe primenu
u medicini, nego u igricama. “Virtuelna” stvarnost mo¾e da
ubla¾i i fizièki i psiholo¹ki bol (kao ¹to je veæ pokazao dr
Vilajanur Ramaèandran, koristeæi obiæno ogledalo za
olak¹avanje simptoma tzv. fantomskog bola, o èemu je veæ
pisano u Planeti br. 10). Ipak, kori¹æenje softvera za
kreiranje virtuelne realnosti koja mo¾e da pomogne pri
ubla¾avanju bolova, pa èak i leèenju od fobija, otvara sasvim
novo polje istra¾ivanja sa veoma primamljivim i u su¹tini
neogranièenim moguænostima...
Psiholo¹ka dimenzija bola
Bol ima veoma znaèajnu psiholo¹ku komponentu. Isti signal
bola mo¾e se protumaèiti kao manje ili vi¹e bolan u zavisnosti
od toga na ¹ta pacijent misli. I ne samo to - psiholo¹ki
faktor èak mo¾e da utièe i na to kojoj kolièini signala za bol
æe biti dopu¹teno da uðe u koru velikog mozga. Ova tzv.
teorija “kontrole na kapiji”, koju su ¹ezdesetih godina
razvili neurofiziolozi Ronald Melzak i Patrik D. Vol, sla¾e se
i sa odavno zapa¾enom pojavom da uvoðenje nekog elementa koji
odvlaèi pa¾nju - na primer muzike - poma¾e da se smanji bol
kod nekih ljudi.
Ljudska pa¾nja je poreðena sa reflektorom - ona nam poma¾e
da izaberemo neke informacije da bismo ih obradili, a
zanemarimo sve druge, jer je kolièina izvora informacija
kojima mo¾emo da se bavimo istovremeno ogranièena. Zato, kada
se pacijent koji ima bolove “ukljuèi” u virtuelnu realnost,
reflektor njegove pa¾nje nije vi¹e usmeren na bol, veæ je
uvuèen u virtuelni svet
“Sne¾ni svet” i “Svet paukova” protiv opekotina
Dr, Hanter Hofman, inaèe doktor psihologije, direktor
Istra¾ivaækog centra za analgetsko delovanje virtuelne
stvarnosti u Sietlu, primenio je dobro razraðenu kompjutersku
iluziju po imenu “Svet paukova” za umanjenje bola nastalog
prilikom leèenja opekotina. Leèenje opekotina mo¾e da bude
bolno kao i sama povreda, jer ono podrazumeva svakodnevni
tretman sa èi¹æenjem i uklanjanjem mrtvog tkiva, kao i
istezanje ko¾e, da bi se oèuvala njena elastiènost i smanjila
atrofija mi¹iæa.
Ispitivanja su pokazala da pacijenti do¾ivljavaju znaèajno
manji bol pri anga¾ovanju u “virtuelnom svetu”, nego èak i
kada su za uklanjanje bola primenjivani analgetici koji sadr¾e
morfijum!
Dva deèaka, sa opekotinama od benzina, u poèetku su
prikljuèena na uobièajene dvodimenzionalne video-igre. One
nisu uticale na kolièinu bola koju su do¾iveli. Ali, kada su
ukljuèeni u trodimenzionalnu simulaciju stvarnosti pod nazivom
“Svet paukova”, izvestili su da su osetili drastièno opadanje
bola!
Ovaj trodimenzionalni progrem, koji je izvorno kori¹æen za
leèenje fobija od paukova, simulira trodimenzionalno kretanje
kroz kuhinju, u koju je postavljena slika tarantule. Stvar je
u tome, ka¾e dr Hofman, ¹to ovaj program toliko zaokuplja
pa¾nju i odvlaèi je od stvarnog sveta, da pacijent
“zaboravlja” na bol. Pacijenti koji su isprobali i sredstva
protiv bolova na bazi morfijuma i trodimenzionalni “Svet
paukova” tvrde da je prilikom kori¹æenja virtuelne stvarnosti
do¾ivljeni bol bio vi¹e nego dvaput slabiji!
“Majkrosoft” kao lekar
Nedavno je u, u saradnji sa Polom Alenom, suvlasnikom
“Majkrosofta”, u svrhu smanjenja bola kod opekotina razvijen i
“Sne¾ni svet”, koji stvara iluziju letenja kroz smrznuti
kanjon, zaleðenu reku i vodopad, dok sne¾ne pahulje padaju
unaokolo. Da bi iluzija bila potpunija, pacijent takoðe mo¾e
da grudvama gaða Sne¹ka Beliæa, igloe i robote koji stoje
unaokolo.
Ovaj program je isproban na pacijentima kojima je grejano
stopalo, do taèke podno¹ljivosti. Eksperimentisano je sa
raznim elementima i uvoðenjem zvuka. U celini, rezultati su
pokazali da ¹to je iluzija “virtuelnog sveta” uverljivija i
bli¾a stvarnosti, to je bol manji.
Pomenuti programi su kori¹æeni i za smanjenje bola ne samo
kod opekotina, veæ i drugih vrsta bola, i pokazali su sliène
rezultate.
Objektivni pokazatelji
Naravno, istra¾ivaèi su se zapitali da li je smanjenje
do¾ivljaja bola kod ovako tretiranih pacijenata ipak bilo
èisto subjektivno? Aktivnost mozga ispitanika kojima je
grejano stopalo do bola merena je funkcionalnom magnetnom
rezonancom. Subjektivni izve¹taj pacijenata o bolu potvrdila
je i objektivna slika dobijena magnetnom rezonancom, koja je
zabele¾ila znatno poveæanje mo¾dane aktivnosti za koju je
poznato da je vezana za percepciju bola, u insuli, talamusu,
primarnom i sekundarnom somatokorteksu, i afektivnom delu
zadnjeg pojasnog korteksa.
U drugom merenju, pri izve¹tajima istih pacijenata o
smanjenju bola prilikom primene “Sne¾nog sveta”, magnetna
rezonanca je takoðe pokazala znatno smanjenje ove aktivnosti u
njihovom mozgu. Ovo pokazuje da virtuelni svet ne samo da
smanjuje “ulaz” bola u koru velikog mozga, veæ i samu
aktivnost mozga koja se tièe bola.
lecenje fobija
Stvaranje uverljive iluzije stvarnosti na kompjuteru mo¾e
postati znaèajna pomoæ pri veæ poznatom bihejvioristièkom
metodu leèenja strahova “desenzibilizacijom”. Postupak se
sastoji u tome da se pacijent malo po malo dovodi u sve bli¾i
kontakt sa stvarima kojih se pla¹i. U simulaciji pod nazivom
“Svet paukova”, pacijent se u svakoj narednoj “igrici” sve
vi¹e pribli¾ava virtuelnom pauku, da bi ga na kraju dodirnuo.
Iluzija ovog programa pojaèana je jo¹ i realistièkim zvucima,
kao i elektronskim èupavim paukom koji prati kretanje pauka u
programu, tako da pacijent ima i taktilnu iluziju da je
dodirnuo pravog pauka! Osamdeset tri odsto osoba leèenih na
ovakav naèin pokazalo je znatno opadanje straha, a jedna ¾ena,
koja je tokom 10 godina toliko patila od ovog problema da na
kraju nije smela da izaðe iz kuæe, po zavr¹etku tretmana je
bez straha u ruci na kratko dr¾ala ¾ivu tarantulu!
Ovi programi se dalje razvijaju, kako bi se omoguæilo
leæenje pacijenata koji su stekli tzv. sindrom posttraumtskih
poremeèaja, nastao usled uèe¹æa u nekom traumatiènom dogaðaju,
kao ¹to je npr. bio teroristièki napad 11. septembra. Poèetni
rezultati su, kako ka¾e dr. Hofman, zaista ohrabrujuæi.
G. B.
to me je uvek zanimalo,i eto neko je otvorio temu! xvala bred!
E videh to kao short-film na Discovery-u, moguce da je dobro. Po meni je suocavanje sa strahom naj vaznije da bi se prevazisao... Ali ako se plasis visine ili tako necega "opasnog" ovo je sigurno bolje resenje :)