Pola „¾ivih“ jezika mo¾e da nestane

[Bred]

Autor: E.B. |


Generalna skup¹tina Ujedinjenih nacija proglasila je 2008. meðunarodnom godinom jezika. Zadatak usklaðivanja svih delatnosti u vezi sa tom akcijom poverena je Unesku. Generalni direktor Uneska, Koièiro Matsura, rekao je da je ta organizacija svesna kljuènog znaèenja jezika i brojnih izazova sa kojima æe se èoveèanstvo u narednim decenijama neminovno suoèavati. U tom smislu je 21. februar 2008, deveti meðunarodni dan maternjeg jezika, posebno primeren za nove akcije kada je reè o jezicima.

„Jezici su temelj za identitet grupa i pojedinaca, te za njihov miroljubivu koegzistenciju; strate¹ki èinilac na putu do trajnog razvoja te skladne povezanosti svetskog i lokalnog; kao i temeljno va¾ni za dosezanje razvojne ciljeve novog milenijuma, koje su 2000. godine donele Ujedinjene nacije“, zapisano je u izjavi Matsure.
Jezici su strate¹ki va¾ni za borbu protiv najte¾eg siroma¹tva i gladi, kao podloga za opismenjevanje, osvajanje znanja i ve¹tina, za borbu protiv AIDS-a, malarije i drugih bolesti, za èuvanje lokalnog i autohtonog znanja. Pored toga, kulturna raznovrsnost tesno je povezana s jezièkom razlièito¹æu, kako je zapisano u Uneskovoj op¹toj deklaraciji o kulturnoj raznovrsnosti i njegovom akcionom planu (2001), u konvenciji o èuvanju nematerijalne kulturne ba¹tine (2003), te konvenciji o èuvanju i razvoju raznovrsnosti kulturnih izraza (2005).
Matsura je upozorio na veæ poznatu opasnost da æe za nekoliko generacija nestati vi¹e od polovine od 7000 ¾ivih jezika u svetu. Manje od jedne èetvrtine tih jezika se uèi po ¹kolama i upotrebljava u kibernetièkom prostoru, i to uglavnom povremeno. Na hiljade jezika nije moguæe pronaæi u obrazovnom sistemu, medijima, izdava¹tvu i javnosti.
Generalni direktor Uneska zato vlade, organizaciju UN, organizacije civilnog dru¹tva, obrazovne ustanove, i sve druge poziva na razvijanje jezièkih politika, koje svakoj jezièkoj grupaciji omoguæavaju upotrebu njenog prvog odnosno maternjeg jezika, koliko je moguæe ¹iroko, kao i ovladavanju jednog dr¾avnog ili regionalnog i jednog meðunarodnog jezika.
Poziva takoðe i one koji koriste prevlaðujuæi jezik da nauèe drugi dr¾avni ili regionalni jezik i jedan ili dva meðunarodna jezika. Zajednièki cilj je va¾an za razlièite nivoe - dr¾avni, regionalni i meðunarodni. Naime, priznati jezièku raznolikost i vi¹ejeziènost u obrazovnim, upravnim i pravnim sistemima, u izra¾avanju kulturnog identiteta te u medijima, kibernetièkom prostoru i trgovinskoj razmeni.