U Srpskoj se raða sve manje djece

Started by frckica-j, 18-11-2008, 09:00:32

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

frckica-j

U Srpskoj se raða sve manje djece
Izvor: Glas Srpske

BANJA LUKA - Broj roðenih u Republici Srpskoj konstantno se smanjuje, ¹to ukazuje na poremeæaj u demografskom razvoju, sa nizom negativnih posljedica, istakao je predsjednik Centra za demografska istra¾ivanja Dra¹ko Marinkoviæ.
- Prema zvaniènoj statistici u pro¹loj godini broj umrlih veæi je za 4.000 od broja roðenih. Stopa fertiliteta od 2,1. djeteta po majci obezbjeðuje prosto obnavljanje stanovni¹tva, a u u RS ova stopa je ispod 1,5, dakle ona je za 30 odsto ispod nivoa dovoljnog za zamjenu generacija - istakao je Marinkoviæ.
Naglasio je  da RS spada u niskonatalitetna podruèja, ¹to je, ka¾e, posljedica procesa depopulacije, nestajanja sela, emigracije radno sposobnog stanovni¹tva, te poveæanja nezaposlenosti.
- Takoðe, kod nas se ¾ene kasno odluèuju za majèinstvo, tako da je prosjeèna starost majke pri roðenju prvog djeteta pomjerena na 27 godina. Kako bi se to sprijeèilo, potrebno je ¹to prije poèeti sa izradom strategije demografskog razvoja i programa planiranja porodice kojom bi se zaustavili negativni trendovi u demografskom razvoju - kazao je Marinkoviæ.
Ministar za porodicu, omladinu i sport u Vladi RS Proko Dragosavljeviæ rekao je da je niska stopa nataliteta ogroman problem u RS, te da je Ministarstvo opredijeljeno za to da se u narednom periodu ozbiljno bavi ovim problemom.
- Posljednji statistièki podaci su pokazali da je stanje, kada je rijeè o natalitetu u RS, èak lo¹ije nego u Federaciji BiH. U 2008. godini je manje roðeno, a vi¹e umrlo djece nego u 2007. godini, i zato smo uradili Strategiju razvoja porodice. Ona je u zavr¹noj fazi i do kraja godine æe vjerovatno biti usvojena. Izmijeniæe se odreðeni zakonski propisi kad je u pitanju socijalna za¹tita i pobolj¹anje polo¾aja majke i djeteta. Da bismo uspjeli u namjeri da broj novoroðenih i umrlih bude isti, potrebno je u prosjeku da jedna porodica ima troje djece i zato æemo motivisati raðanje treæeg i èetvrtog djeteta - istakao je Dragosavljeviæ.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS broj ¾ivoroðenih se smanjuje u veæini op¹tina RS, tako da je 1996. godine u RS bilo 28 op¹tina sa negativnim prirodnim prira¹tajem, a podaci za pro¹lu godinu ukazuju na to da su od 62, svega èetiri op¹tine sa pozitivnom stopom prirodnog prira¹taja. To su Banja Luka, Zvornik, Petrovac i Ustipraèa.

bozana

Pa kad mladi bjeze iz BIH,ko ce radjati.

frckica-j

Lani u Banjoj Luci obavljeno 440 abortusa
Izvor: GLas Srpske

BANJA LUKA - Na Klinici za ginekologiju i aku¹erstvo u Banjoj Luci tokom protekle godine obavljeno je 440 abortusa, ali taj broj nije ni blizu realnom s obzirom na to da se abortusi masovno rade po privatnim klinikama, gdje se, po pravilu, ne prijavljuju i ne ulaze u statistièku obradu.
Ovo je za "Glas Srpske" rekao dr Neboj¹a Jovaniæ sa Klinike za ginekologiju i aku¹erstvo Klinièkog centra Banja Luka.
- Prema podacima iz 1991. godine broj obavljenih abortusa bio je 4.537 dok je u 2007. godini znatno manji i iznosi 440. Meðutim, taj broj, koji je vi¹e od deset puta manji nego 1991. godine je nerealan iz pomenutih razloga - istakao je dr Jovaniæ. Dodao je da meðu onima koje dolaze na abortuse ima i djevojaka mlaðih od 18 godina.
- ®ene izmeðu 18 i 30 godina èine veæinu ¾ena koje dolaze na abortuse - kazao je dr Jovaniæ.
Prema Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoæe koji je stupio na snagu u aprilu ove godine, abortus je dozvoljen do desete gestacijske nedjelje, odnosno desete nedjelje u odnosu na prvi dan posljednje menstruacije, ako ta intervencija ne ugro¾ava ¾ivot i zdravlje ¾ene.
- Prekid trudnoæe iza desete gestacijeske nedjelje se obièno radi kada se utvrde malformacije na plodu koje su nespojive sa ¾ivotom ili kada je ¾ivot majke direktno ugro¾en aktuelnom trudnoæom - rekao je dr Jovaniæ.
Najèe¹æi razlozi zbog kojeg se ¾ene odluèuju na prekid trudnoæe su te¹ko materijalno stanje i nazaposlenost, a bilo je sluèajeva da ¾ene vi¹e puta idu na abortus.
- Ima ¾ena koje po pet - ¹est puta doðu na abortus. Prije par godina radio sam abortus ¾eni kojoj je to bio 26. abortus. Ona je ipak bila izuzetak i takvih primjera je jako malo - kazao je dr Jovaniæ.
Istakao je da svaka intervencija, pa tako i abortus nosi odreðeni rizik.

frckica-j

Beba sve vi¹e
Izvor: Nezavisne novine

BANJALUKA - U prvih ¹est mjeseci ove godine u RS je roðeno 5.230 beba, ¹to je za 3,2 odsto vi¹e u odnosu na isti period pro¹le godine, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Stevo Pa¹aliæ, èlan Savjeta za demografsku politiku RS, kazao je da je u prvih ¹est mjeseci ove godine evidentan blagi porast broja roðenih i u odnosu na isti period pro¹le godine roðeno je 200 beba vi¹e.

"Ovi podaci govore da se slika prirodnog prira¹taja, iako je jo¹ negativan, pobolj¹ava", naveo je Pa¹aliæ.

On je kazao da su to pozitivni signali koji bi na kraju ove godine mogli da uka¾u da izra¾eni trend negativnog prirodnog prira¹taja u RS stagnira, odnosno da je ubla¾en.

"Mislim da je to rezultat odreðenih mjera koje sprovodi Vlada RS u okviru pronatalitetne politike, kao ¹to su besplatni poroðaji, odreðena lijeèenja ili jednokratna davanja, koja su poveæana za treæe i èetvrto roðeno dijete, kao i povoljniji stambeni krediti za mlade braène parove", istakao je Pa¹aliæ.

Prema njegovim rijeèima, te mjere ipak nisu dovoljne za sistemsku populacionu politiku, ali je znaèajno ¹to se bar krenulo s intervencijama u toj oblasti.

"Mjere koje bi dodatno podstakle raðanje su najefikasnije kroz direktna materijalna davanja i vrlo znaèajna mjera kojom bismo trebali krenuti u narednom periodu jeste populaciona edukacija, kao i niz mjera na lokalnom nivou", kazao je Pa¹aliæ.

On je dodao da je u ovoj oblasti nemoguæe eliminisati socijalni faktor jer postoji mnogo socijalno ugro¾enih porodica, a populaciona politika ne smije doæi u podreðeni polo¾aj u odnosu na socijalnu politiku.

"Op¹tine Zvornik, Banjaluka i neke manje op¹tine kao ¹to su Petrovac i Kotor Varo¹ zadr¾ale su pozitivnu stopu prirodnog prira¹taja", naveo je Pa¹aliæ.

Nenad Babiæ, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje RS, kazao je da problem nataliteta u RS treba dobro izuèiti, te formulisati pronatalitetne mjere kako bi bilo ¹to vi¹e raðanja.

"Imamo znaèajan pad nataliteta èitavo vrijeme od rata do danas. U deficitu smo raðanja treæeg i èetvrtog djeteta, a samo raðanje treæeg i èetvrtog djeteta omoguæuje porast nataliteta", ocijenio je Babiæ.