Domaæe apoteke pune falsifikata

Started by Bred, 17-10-2007, 14:32:20

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Svaki èetvrti lek u Srbiji nije registrovan ili je pro¹vercovan. Ministarstvo zdravlja „gleda kroz prste“ preparatima bez deklaracije i ne spreèava promet neregistovanih

BEOGRAD - „Doloreksa“ se jo¹ mo¾e naæi u domaæim apotekama, jer nalog za njeno povlaèenje nije stigao iz Ministarstva zdravlja i pored toga ¹to je Agencije za lekove saop¹tila da ovaj preparat nema dozvolu za stavljanje u promet.

Èak je i uvoznik tog proizvoda i vlasnik „Proton sistema“ najavio da æe obavestiti distributere lekova da se, do konaène registracije, „doloreksa“ povuèe iz prometa, ali za informisanje apoteka o tome ¹ta mogu prodavati nisu nadle¾ne ni veledrogerije ni mediji, a ni uvoznici lekova, veæ Ministarstvo zdravlja.

Pored „dolorekse“ pojavile su se i la¾ne antitetanus vakcine u Boljevcu i Banatskom Novom Selu, pa se ponovo nameæe pitanje o tome kako i sa koliko uspeha se nadle¾ni organi bore sa poplavom neregistrovanih, ali i falsifikovanih lekova i preparata.

Graðani sa razlogom strepe od toga da je sve vi¹e sumnjivih, èak i ¹tetnih proizvoda dostupno u legalnoj prodaji, odnosno da kupovina leka u apoteci nije i garancija njegove ne¹kodljivosti.

- Neureðeno tr¾i¹te lekova ugro¾ava zdravstveni sistem u celini, i poseban problem su nepotpuno precizirane procedure prometa neregistrovanih lekova za koje ne postoji atest o kontroli i kvalitetu, kao ni uputstvo za upotrebu na srpskom jeziku - ka¾e mr Sanja Tucoviæ iz „Velefarma“. Ona nagla¹ava da je takve lekove nemoguæe povuæi s tr¾i¹ta, kao i da je nemoguæe pratiti njihova ne¾eljena dejstva i da su moguæi falsifikati. Tucoviæeva dodaje i da odsustvo regulacije predstavlja veliku opasnost za graðane.

Pojava la¾nih lekova je gotovo uobièajena za sve zemlje, posebno one u tranziciji i razvoju, a Verica Baraæ, iz Saveta za borbu protiv korupcije, veruje da je to odraz pre svega visokog nivoa povezanosti politike i tzv. biznisa.

PECAJU SE NAIVNI

Sunèica Devora iz Farmaceutskog jezgra upozorava na pravu poplavu sumnjivih preparata i upozorava graðane, ali i apotekare, da budu veoma obazrivi, jer poreklo nekih supstanci u njihovom sastavu ne poznaje oficijelna nauka, pa se ne mo¾e objasniti ni njihovo delovanje.

Ona skreæe pa¾nju i na pojavu izvesnog, sve popularnijeg preparata za potenciju,“prosajz“, koji se prodaje samo preko Interneta, a u èijem sastavu su „nepoznate biljke“.

ODLIÈAN BIZNIS

Veliki novac koji donose la¾ni lekovi utièe da ovaj nelegalni biznis stalno iznalazi nove naèine da „doskoèi“ dr¾avi, èak i onima koje su pravno i finansijski mnogo jaèe od Srbije. U Britaniji, na primer, promet falsifikovanih i la¾nih medikamenata èini 10 odsto tr¾i¹ta lekova, dok u Srbiji dosti¾e èak 27 odsto.
Meðunarodni savet za kontrolu lekova je nedavno saop¹tio da bi trgovina la¾nim lekovima za nekoliko godina mogla da bude vredna 75 milijardi dolara godi¹nje.

- U svim oblastima ¾ivota u Srbiji je slièno, ali problem sa lekovima je drastièan zbog opasnosti po ¾ivot i zdravlje graðana. To je veoma moæan lobi - ka¾e ona za Glas, uz napomenu da je dobro da informacije o tome izlaze na povr¹inu, da bi graðani bili obave¹teni, ali i da æe se verovatno sve poèeti u zavr¹iti kao afera, koju æe na¹e vlasti re¹iti tako ¹to æe otvoriti novu aferu, kako bi se prethodna zata¹kala - Posle „dolorekse“, serumi, posle toga ne¹to drugo, da bi se sve zaboravilo...

Korupcija je, po Baraæevoj, duboko u¹la i u sferu zdravstva.
- Ministar zdravlja je iz politièke partije za koju ne va¾e zakoni i pravila, a korupcija nije moguæa, posebno u ovoj oblasti, bez cele mre¾e u koju su ume¹ani uvoznici, tajkuni i vlast - ogorèeno æe Baraæeva.
Ona je najavila da æe, sada kada su stvari poèele da izlaze u javnost, prikupiti sve primedbe koje su u vezi sa ovim problemima stigle u Savet i predati ih vladi i tu¾ila¹tvu.

- Mo¾da neæe ni reagovati, kao ¹to se veæ de¹avalo, ali mi æemo uèiniti ¹ta mo¾emo, a onda nam preostaje da èekamo - ka¾e za Glas Baraæeva.
Globalizam je uticao na poveæanje obima proizvodnje i trgovine farmaceutskim proizvodima u celom svetu, zbog èega je ote¾an proces kontrole i poveæan procenat lekova nejasnog porekla i sumnjivih sadr¾aja. Falsifikovani lekovi, po procenama Svetske zdravstvene organizacije u zemljama tranzicije, ukljuèujuæi i Srbiju èine èak 25 do 30 odsto ukupne ponude na tr¾i¹tu.

U proces borbe protiv ¹verca moraju biti ukljuèena ministarstva zdravlja i unutra¹njih poslova, mada je malo verovatno da æe se on sasvim iskoreniti, sferu neregistrovanih lekova je ipak moguæe urediti.
Vukosava Stevanoviæ iz Farmaceutskog jezgra za Glas obja¹njava da sa aspekta dr¾ave postoji razlika izmeðu ¹vercovanih i neregistrovanih lekova, jer je ove druge moguæe pratiti putem precizne evidencije.

- Neregistrovani lekovi postoje na tr¾i¹tima mnogih zemalja. Radi se o tzv. nerentabilnim proizvodima, o onima za kojima ne postoji dovoljna tra¾nja na tr¾i¹tu, ali su jednom broju pacijenata neophodni - obja¹njava predstavnica Farmaceutskog jezgra, koje je kao struèno udru¾enje predlo¾ilo pravilnik o prometu neregistrovanih lekova, koji je trebalo da se primenjuje od prvog juna ove godine.
Ukoliko se dokumentuju podaci o uvozu, distribuciji i, na kraju, o izdavanju ovakvih lekova na ime svakog pacijenta, po mi¹ljenju struènjaka, imali bismo preciznu evidenciju o njihovom kretanju, ali i o potrebama stanovni¹tva.

- Kada se ovom evidencijom utvrdi da potreba za nekom vrstom leka nije vi¹e sporadièna, on ulazi u proceduru za dobijanje statusa registrovanog leka - ka¾e Stevanoviæeva, uz napomenu da je to uz vi¹e nivoa kontrole i efikasan rad svih inspekcijiskih organa, siguran put u uspostavljanju reda na farmakolo¹kom tr¾i¹tu.
Autor:
Sne¾ana Èeliæ


glas javnosti

Bred

#1
Na tr¾i¹tu 10 odsto lekova falsifikovano
S. Todoroviæ |

Na tr¾i¹tu Srbije oko 10 odsto lekova u prodaji je fal­si­fikovano, dok su medikamenti koji se prodaju putem interneta u 50 odsto sluèajeva la¾ni, podaci su koji su prezentovani na juèera¹njem meðunarodnom skupu posveæenom falsifikovanju lekova.


Prodaja falsifikovanih lekova u ovoj godini, prema procenama Amerièkog centra za lekove, dostiæi æe 75 milijardi dolara, ¹to je poveæanje od 92 odsto u odnosu na 2005.
S tim u vezi na konferenciji koju je u Beogradu organizovao „Farmakon“ prezentovan je pilot-projekat kodiranja lekova kako bi se moguænost falsifikovanja svela na minimum.

nastavak -> http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/178391/Na-trzistu-10-odsto-lekova-falsifikovano-



:news:

Sve vi¹e falsifikata lekova

| Izvor: Politika
Beograd -- Podaci o broju falsifikovanih lekova na tr¾i¹tu Srbije ne postoje, ali struènjaci poruèuju da je razlog tome nepostojanje dobrog sistema za njihovo otkrivanje.

Zvanièni izve¹taji pokazuju da na na¹em tr¾i¹tu falsifikovanih lekova uop¹te nema, buduæi da inspekcije Ministarstva zdravlja u toku 2009. nisu otkrile nijedan plagijat medikamenata u Srbiji. Struènjaci, meðutim, upozoravaju da ih sigurno ima kao i u ostatku sveta, samo ¹to jo¹ nemamo dobar sistem za njihovo otkrivanje. I u Agenciji za lekove imaju slièan stav.

nastavak -> http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=03&dd=04&nav_category=206&nav_id=415443