Medicinska upotreba marihuane

[AquArius]

Medicinska uporaba marihuane?



©to je marihuana?

Marihuana je mje¹avina sasu¹enih i smrvljenih dijelova (stabljika, li¹æe i cvjetovi) nekoliko vrsta indijske konoplje: Cannabis sativa, Cannabis indica, Cannabis ruderalis i njihovih hibrida. Osim marihuane od ovih se biljaka dobije i ha¹i¹ smola i ha¹i¹ ulje.

©to su kanabinoidi?
Indijska konoplja sadr¾i vi¹e od 400 razlièitih alkaloida. Biolo¹ki su najaktivniji spojevi bez du¹ika koji se nazivaju kanabinoidi. Do sada je izolirano 50-ak takvih spojeva. Smatra se da je za psihoaktivni (aktivnost na psihièko do¾ivljavanje èovjeka) uèinak kanabisa najva¾niji delta-9-tetrahidrokanabinol (THC) koji se u organizmu brzo razgraðuje u, takoðer aktivni, 11-hidroksi-THC. Drugi je izomer delta-8-tetrahidrokanabinol koji je jednako aktivan, ali je u biljci prisutan u mnogo manjim kolièinama. Kanabinol je takoðer aktivni sastojak, ali sa svega 10% aktivnosti THC-a, a kanabidiol nema psihoaktivno djelovanje. Marihuana sadr¾i 1-1.5% THC, a ha¹i¹ oko 10%.

Povijest marihuane
Marihuana se koristila kao lijek u narodnoj medicini u Centralnoj Aziji i Kini veæ 3 000. godine prije Krista, ali se tek oko 1900. na zapadu poèela zloupotrebljavati. U SAD-u je progla¹ena ilegalnom 1937. godine.

Marihuana i zakon
Njezino je uzgajanje, prerada, posjedovanje, prodaja i kupovanje ilegalna u veæini zemalja svijeta. Ponegdje, kao npr. u Nizozemskoj, je dekriminalizirana ¹to znaèi da se posjedovanje male doze, za osobnu uporabu, ka¾njava samo novèanom, a ne i zatvorskom kaznom. U na¹oj su zemlji za sve opojne droge predviðene iste kazne te je posjedovanje i najmanje kolièine krivièno djelo koje se ka¾njava uvjetnom zatvorskom kaznom, mjerom obvezatnog psihijatrijskog lijeèenja te sve ostaje zapisano u kaznenoj evidenciji.

Uèinci u¾ivanja kanabisa
U¾ivanje kanabisa uzrokuje euforiju, nekontrolirani smijeh, stanje slièno snu, a u veæim dozama mogu nastupiti halucinacije. Karakteristièno je poremeæen osjeæaj za vrijeme koje kao da prolazi mnogo sporije. Nastaje poremeæaj osjeta ravnote¾e, ¹to sve zajedno mo¾e dovesti do bitnog smanjenja sposobnosti upravljanja motornim vozilima ili strojevima. Kombinacija marihuane i alkohola je izrazito neugodna jer im se uèinci zbrajaju, potièu jedno u drugome najgore uèinke, ¹to èesto uzrokuje obamrlost, muèninu i tupilo.

Znakovi trovanja
Znakovi trovanja marihuanom su: crvenilo oène spojnice, promjene srèano-¾ilnih funkcija - ubrzanje rada srca i do 50% (zato je marihuana izrièito zabranjena srèanim bolesnicima), porast krvnog tlaka u le¾eæem polo¾aju, a smanjenje u stajaæem.

Zdravstveni problemi uzrokovani u¾ivanjem kanabisa
U¾ivanje veæih kolièina kanabisa izaziva bolesti di¹nog sustava (upala grkljana, bronhitis, astma). Dim marihuane sadr¾i 50% vi¹e kancerogenih tvari (tvari koje potièu nastanak raka) nego u duhanskom dimu, a marihuana se pri pu¹enju takoðer du¾e zadr¾ava u pluæima zbog posebnog naèina "duvanja". Dovodi takoðer i do neplodnosti - smanjuje razinu testosterona u krvi i broj spermija. U ¾ena èak i male kolièine (jedna cigareta kanabisa) smanjuju razinu LH hormona te je u¾ivanje veæih kolièina kanabisa praæeno izostankom menstruacije. Osim ubrzanja rada srca, poveæava i potrebu srca za kisikom i mo¾e uzrokovati pogor¹anje angine pektoris. Umanjuje obrambenu sposobnost organizma; izaziva pote¹koæe u kratkotrajnoj memoriji; umanjuje koncentraciju i sposobnost uèenja. Dugotrajno uzimanje o¹teæuje mozak, osobito u sljepooènom re¾nju (¹to dovodi do poremeæaja pamæenja i nedostatka motivacije). Moguæa je pojava amotivacijskog sindroma. Amotivacijski sindrom je ozbiljan nedostatak interesa, energije i motivacije za bilo kakve aktivnosti u ¾ivotu.

Ovisnost o marihuani
Marihuana ne stvara fizièku, ali stvara psihièku ovisnost. Apstinencijski sindrom (sindrom ustezanja kod uskraæivanja marihuane nakon ¹to je veæ nastala ovisnost) javlja se nakon uporabe uistinu velikih kolièina marihuane te je dosad poznat uglavnom iz pokusa na dobrovoljcima. Oèituje se: nemirom, nesanicom, gubitkom teka, tresavicom i porastom tjelesne temperature.

Dokazivanje marihuane u tijelu
Aktivni spojevi iz marihuane, kanabinoidi, mogu se dokazati u mokraæi standardnim testovima 48-72 sata nakon njihova u¾ivanja. Kod dugotrajne uporabe, mogu se otkriti i do 12 tjedana kasnije jer su ti spojevi topljivi u mastima pa se nagomilavaju u masnom tkivu.



Potencijalna medicinska uporaba marihuane
Rezultati vi¹e znanstvenih istra¾ivanja prikazali su razlièita podruèja u medicini gdje bi se kanabis i njegovi kemijski sastojci mogli korisno upotrijebiti:

Popravljanje raspolo¾enja
"Dobro raspolo¾enje" povezano s marihuanom nije od svih prihvaæeno kao terapijska vrijednost. Ali, dobro raspolo¾enje, smanjenje unutarnje napetosti i umjerena sedacija mogu biti po¾eljne osobine za pacijente koji su napeti i trpe velike bolove. Na taj bi naèin marihuana mogla pospje¹iti i popu¹tanje ostalih simptoma.

Lijeèenje muènine kod kemoterapije karcinoma
Mnogim je pacijentima koji su podvrgnuti kemoterapiji (lijeèenje lijekovima protiv raka) muènina najgora nuspojava tog lijeèenja. Ona mo¾e biti tako jaka da bolesnik prekida kemoterapiju ili ustraje na njoj, a kvaliteta ¾ivota mu je znaèajno opala. Kanabinoidi su pokazali srednje jak uèinak u spreèavanju muènine i povraæanja kod ovih bolesnika. Kao antiemetici (lijekovi koji spreèavaju povraæanje) testirani su THC i sintetski kanabinoidi - nabilon i levonantradol. Zbog drugaèijeg djelovanja modernih lijekova protiv povraæanja, kanabinoidi bi mogli biti uèinkoviti kod osoba kojima drugi lijekovi ne poma¾u. ©tovi¹e, veæina modernih antiemetika èesto su neuèinkoviti jer ih bolesnik ne mo¾e progutati zbog oteèenog grla, ili mu se gadi uzimati bilo ¹to na usta, ili kad uzme tabletu ubrzo je povrati i ona nije uspjela djelovati. Tu bi pomogao inhalacijski oblik kanabinoida.

Spreèavanje mr¹avljenja i gubitka apetita bolesnika s AIDS-om i karcinomom
Osobine kanabinoida obeæavaju dobar uèinak u spreèavanju gubitka apetita, jakih bolova i napetosti kod te¹kih bolesnika kao ¹to su oboljeli od AIDS-a i karcinoma. Marinol je tvornièko ime za dronabinol te se koristi u spreèavanju muènine uzrokovane kemoterapijom i AIDS-om.

Multipla skleroza
Mnogi su anegdotalni izvje¹taji kako marihuana umanjuje grè mi¹iæa uzrokovan multiplom sklerozom ili ozljedom kralje¹nièke mo¾dine. Istra¾ivanja su pokazala da kanabinoidi djeluju na motorna podruèja mozga koja bi mogla utjecati na smanjenje mi¹iænog grèa.

Glaukom
Iako je glaukom, povi¹eni oèni tlak, najèe¹æe citiran razlog za terapijsku uporabu marihuane, medicinski podaci ne podupiru ovu namjenu. Uèinak kanabinoida na smanjenje visokog oènog tlaka je kratkotrajan i zahtjeva visoke doze pri kojima se javlja previ¹e nuspojava te nije preporuèljivo.

 
Tekst preuzet sa www.medicina.hr