Koliko æe da poraste?

Started by Bred, 21-12-2006, 14:32:55

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Bred

Roditelji se èesto pitaju koliko æe njihovo dete da poraste. Da li æe jedan 12-godi¹njak, koji je najmanji u razredu, da stigne vr¹njake i bude visok makar koliko tata? U narodu je veoma ra¹ireno mi¹ljenje da rast deteta zavisi od toga koliki su mu bili preci. Meðutim, nasledni faktor treba da slu¾i samo kao orijentir, dok je konkretna visina uslovljena èiniocima kao ¹to su spolja¹nja sredina, op¹te zdravstveno stanje, ishrana, klima i mnogi drugi.

Organizam raste samo u sluèaju da na njegove æelije, tkiva i organe deluju odgovarajuæi hormoni vezani za funkciju rasta. Oni se proizvode u èetiri ¾lezde: hipofizi (samatotropin), pankreasu (insulin), polnoj (testosteron) i ¹titnoj ¾lezdi. Ukoliko samo jedna od njih ne funkcioni¹e kako treba, nastaju problemi s rastom. Ukoliko se luèi previ¹e hormona, dolazi do nezadr¾ivog rasta, a ako je izrada hormona prekinuta, rast se zaustavlja. Pored toga, treba istaæi da rast zavisi i od hipotalamusa, dela mozga koji kontroli¹e rad vegetativnog nervnog sistema. Po¹to dobija informacije iz ¾ivotne sredine i unutra¹njih organa, nervni sistema izdaje komande hipotalamusu. A on, zahvaljujuæi luèenju hormona, deluje na vegetativne funkcije, ukljuèujuæi tu i proces rasta. Upravo zato razlièita odstupanja u delovanju nervnog sistema negativno utièu na rast.

Visina nije nasledna

Dete najbr¾e raste prvih meseci posle roðenja. Prvih ¹est meseci beba raste izmeðu dva i èetiri centimetra meseèno. Zanimljivo je da mali¹ani ne rastu postepeno, veæ skokovito. Istra¾ivaèi su odavno primetili tu neobiènu pojavu: beba koja nekoliko nedelja ima istu du¾inu za samo jednu noæ poraste jedan centimetar!

Va¾no je istaæi da se mali rast ne prenosi s kolena na koleno, veæ se prenosi funkcionalna slabost organa koji uslovljavaju rast. Na taj naèin mogu se otkriti i otkloniti konkretni poremeæaji. Najbolji efekat se posti¾e ako se problem re¹ava pre polnog sazrevanja.

Kao prvo, neophodno je da se dete aktivno bavi fizièkom aktivno¹æu jer je to najdelotvorniji naèin za regulisanje rada hormona i pobolj¹anje razmene materija u organizmu.

Pored toga, neophodno je voditi raèuna da se dete kvalitetno hrani.
Hrana i rast

Posebnu pa¾nju na svoj spolja¹nji izgled deèaci poèinju da obraæaju izmeðu 13. i 15. godine. U tom periodu oni rastu kao iz vode, ponekad od 10 do 14 centimetara godi¹nje. Ali, ima dece koja rastu sporo ili sasvim prestaju da rastu, a to izaziva zabrinutost roditelja. Struènjaci im savetuju da budu strpljivi - neko za godinu dana poraste 10 centimetara, dok je nekom drugom za to potrebno pet godina.

Postoji jedna zabluda vezana za namirnice koje pospe¹uju rast. U narodu vlada uverenje da u velikim kolièinama treba jesti meso i proizvode od mesa jer su bogati belanèevinama. I stvarno, u belanèevinama ¾ivotinjskog porekla ima mnogo supstanci neophodnih za razvoj organizma, ali nauènici tvrde da one ne treba da èine osnovu ishrane onih koji ¾ele da porastu. Stvar je u tome ¹to se namirnice s mnogo belanèevina te¹ko vare i apsorbuju. U malim dozama one imaju pozitivan efekat, ali u velikim mogu biti ¹tetne. Nutricionisti smatraju da odnos belanèevina, masti i ugljenih hidrata u svakodnevnoj ishrani treba da bude 1:1:3, a za stariji uzrast 1:1:4.

©ta treba da jedu oni¾i mali¹ani? To su namirnice bogate bakrom! Bakar igra znaèajnu ulogu u razmeni materija u tkivima ko¾e, hrskavice i kostiju. Nauènici su otkrili da, ukoliko u æelijama iz kojih se razvijaju tkiva kostiju i hrskavica nema dovoljno bakra, sni¾ava se aktivnost sistema fermentacije i usporava razmena belanèevina. Najveæi izvori bakra su plodovi mora i iznutrice, riba, gra¹ak, zeleno povræe, orasi.

CDC/JS

    Izraèunajte visinu

    Postoje brojne formule koje roditelji koriste da bi izraèunali koliko æe njihov mezimac da poraste. Jedni, recimo, veruju da visinu deteta sa dve godine treba da pomno¾e sa dva. Drugi visini izmerenoj na prvi roðendan dodaju jedan metar. Postoji raèunica koju koriste endokrinolozi kad procenjuju visinu svojih malih pacijeneta.
    ZA DEÈAKE

    1. Saberite visinu roditelja u centimetrima.

    2. Podelite taj zbir sa dva.

    3. Toj sumi dodajte 6,5 centimetara.

    4. Dobijeni broj, plus ili minus 10 centimetara, predstavlja okvirnu visinu za va¹eg deèaka.

    Primer: Mama je visoka 162,5 cm, tata je 185,5 cm. Njihova ukupna visina je 348 cm. Kada se taj iznos podeli sa dva, dobija se 174 cm, a kad mu dodamo 6,5 cm, dobije se 180,5 cm. Dakle, mo¾e se oèekivati da deèak bude visok 180,5 cm, plus ili minus 10 cm.
    ZA DEVOJÈICE

    1. Saberite visinu roditelja u centimetrima.

    2. Podelite taj zbir sa dva.

    3. Od te sume oduzmite 6,5 centimetara.

    4. Dobijeni broj, plus ili minus 10 centimetara, predstavlja okvirnu visinu za va¹u devojèicu.

    Primer: Mama je visoka 162,5 cm, tata je 185,5 cm. Zbir njihovih visina je 348 cm. Kada se taj iznos podeli sa 2, dobija se 174 cm, a kad od njega oduzmemo 6,5 cm dobija se 167,5 cm. Dakle, mo¾ete oèekivati da æe va¹a devojèica biti visoka 167,5 cm, plus ili minus 10 cm.


blic