Mleèna tajna - Probiotici

Started by Bred, 02-01-2009, 22:36:14

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Ne mo¾ete ih videti, ne mo¾ete ih osetiti, pa èak ni okusiti, no naðu li se u mleènom proizvodu, mogu uèiniti èuda za va¹e zdravlje. Probiotici ili korisne bakterije mleène kiseline, koje su sve èe¹æe deo jogurta i drugih fermentisanih proizvoda, ne samo ¹to poma¾u uravnote¾enju crevne flore i probave, veæ i jaèaju imunitet i bore se protiv infekcija. Nauènici im pronalaze sve ¹iru zdravstvenu primenu i otkrivaju da razlièite vrste probiotika deluju na razlièite poremeæaje, ba¹ poput lekova.

Pi¹e: Iva Jerkoviæ
Izvor: Sensa, magazin za sreæniji zivot

Kada ka¾emo da one pospe¹uju probavu i jaèaju imunitet, sigurno vam nije ni na kraj pameti da govorimo o bakterijama. Meðutim, ne govorimo o onim „zloèestim“, na koje vas upozoravaju od malih nogu, nego o „dobrim“. One dolaze u obliku probiotika, koje nauka sve vi¹e prepoznaje kao kljuène za oèuvanje zdravlja. Sam naziv obja¹njava njihovu svrhu: "pro bios" znaèi za ¾ivot. Te dobroæudne bakterije koje nalazimo u dodacima ishrani ili u fermentisanoj hrani kao ¹to su jogurt i miso, preporuèuju se za spreèavanje ili olak¹avanje celog niza probavnih smetnji. Uz to, probiotici jaèaju imunolo¹ki sistem. Najnovija istra¾ivanja pokazuju kako ih jo¹ mo¾emo ciljano iskoristiti da bismo pobolj¹ali zdravlje i spreèili bolest.

Ljudsko telo nastanjuju milijarde korisnih, ali i ¹tetnih bakterija, i one veæinom ¾ive u tankom i debelom crevu. Dobri momci potpoma¾u probavu hrane i sintezu nutrijenata poput vitamina K i vitamina B grupe, kao i pojedinih esencijalnih masnih kiselina.

Priroda nam je dala gastrointestinalni sistem koji zna da se bori protiv infekcija. Dobre bakterije smestile su se uzdu¾ tog sistema i stimuli¹u imunolo¹ki odgovor tela koji potom neutrali¹e bakterije koje uzrokuju bolest. Ako vam se veza izmeðu zdravlja probavnog sistema i op¹teg stanja organizma èini neobja¹njivom, niste jedini. Ljudi uglavnom ne znaju da u crevima ima vi¹e imunolo¹kog tkiva nego bilo gde drugde u na¹em organizmu. No, ono je vrlo osetljivo, pa antibiotici, bolesti probavnog trakta, pa èak i putovanje ili svakodnevna napetost, mogu smanjiti prirodne zalihe dobrih bakterija, ¹to nas èini podlo¾nim infekcijama. Dodate li u ishranu probiotike, pomoæi æete dobrim bakterijama da se udru¾e i umno¾e.
Odbrambena sposobnost

Kako taèno probiotici poma¾u zdravlju ni nauènicima jo¹ nije sasvim jasno. Donedavno su smatrali da - kada se zbog bolesti ili stresa smanje prirodne rezerve dobrih bakterija - probiotici nastane creva i preuzmu ulogu dobrih crevnih bakterija. Meðutim, nova saznanja probioticima daju jo¹ veæu va¾nost. Nedavno istra¾ivanje pokazalo je da i onda kad smo sasvim zdravi, probiotici podi¾u imunitet. Pod njihovim uticajem bela krvna zrnca postaju delotvornija i pojaèavaju odbrambenu sposobnost organizma, i to kod osoba koje uzimaju tri probiotièke kapsule na dan.

Iako je to saznanje intrigantno, nauènici ka¾u da je prerano ljudima preporuèiti da uzimaju probiotike za jaèanje imuniteta. Jer, ipak, je vi¹e istra¾ivanja koja sugeri¹u da bi to trebalo da èinimo tek kada nastanu zdravstveni problemi, ukljuèujuæi i probavne tegobe poput proliva koji nastupa na putovanjima ili prilikom uzimanja antibiotika, ili pak za pomoæ kod sindroma iritabilnog creva. Pro¹le godine istra¾ivaèi na amerièkom univerzitetu "Johns Hopkins" analizirali su 34 studije i zakljuèili da probiotici smanjuju rizik od proliva izazvanog antibioticima za èak 52 odsto. Na vidiku ima jo¹ obeæavajuæih istra¾ivanja: nauènici prouèavaju potencijal probiotika u sni¾avanju holesterola i spreèavanju raka debelog creva.

Struènjaci se sla¾u da u hrani nema dovoljno dobroæudnih bakterija koje bi se mogle boriti protiv ozbiljnih bolesti, ali ipak mo¾ete pobolj¹ati op¹te stanje organizma ako uzmete barem jednu porciju fermentisane hrane na dan.
Hrana ili suplementi?

Vodite brigu o tome da pasterizacija, zajedno s lo¹im, uni¹tava i dobre bakterije. Stoga se u pasterizovane proizvode poput kefira i jogurta probiotici moraju naknadno dodati da bi takva namirnica imala pozitivan uèinak na zdravlje. Proverite da li je na etiketi naveden dodatak ¾ivih mikroorganizama. Potra¾ite i nepasterizovano kiselo zelje i miso u trgovinama zdrave prehrane.

Ako imate probavnih problema, patite od gljiviènih infekcija ili poku¹avate da ojaèate imunitet, struènjaci preporuèuju probiotièki dodatak ishrani. Terapeutske doze probiotika koje se uzimaju kod pomenutih zdravstvenih smetnji podrazumevaju najmanje milijardu mikroorganizama. Za¹to toliko puno? Creva veæ sama po sebi sadr¾e od deset do sto biliona bakterija. Da biste postigli bilo kakav uèinak, brojevi zaista moraju biti veliki. No, nije dovoljno voditi raèuna samo o brojevima. Probiotike treba dobro odabrati. Najèe¹æe vrste su Lactobacillus, Bifidobacterium, Enterococus i Saccharomyces, i sve one imaju razlièit uèinak. Stoga nije pametno izjaviti da su svi probiotici dobri za svakoga. Oni su poput lekova: neki deluju na jedne poremeæaje, drugi na druge (pogledajte okvir). Na¾alost, nekih probiotika koji su se pokazali kao delotvorni na srpskom tr¾i¹tu jo¹ nema, ali dobro je znati da ih je mno¹tvo i da se mnoge vrste jo¹ istra¾uju. Veæina ih potièe iz roda Lactobacilus, kojih je 56 vrsta, te Bifidobacterium, koji ima tridesetak vrsta, i svi su oni prirodni stanovnici creva i vaginalnih zidova. ©to se njihovo delovanje vi¹e istra¾uje, veæa je verovatnoæa da æemo ih naæi u terapeutskim dozama i oblicima.

©to se tièe vrsta koje su nam dostupne, mo¾emo pojaèati njihovo delovanje. Struènjaci predla¾u da ih „nahranimo“. Kompleksni ugljeni hidrati, znani kao prebiotici, prolaze nesvareni kroz creva, gde potpoma¾u stvaranje dodatnih Bifidobacteriuma. Jeèam, cikorija i li¹æe maslaèka odlièni su izvori prebiotika, no sve integralne ¾itarice i nepreraðena hrana podstaæi æe nastanak dobrih bakterija jer se one hrane upravo vlaknima.
Lek iz èa¹ice

Razlièite tegobe iziskuju razlièite probiotike. Istra¾ivanja pokazuju da, na primer, Lactobacillus rhamnosus GG, poznatiji kao LGG, poma¾e kod putnièke dijareje (proliva izazvanog putovanjem i promenom klime) i kod proliva uzrokovanog uzimanjem antibiotika. Lactobacillus acidophilus, ili popularno acedofil, poma¾e kod vaginalnih gljiviènih infekcija i preporuèuje se da se uzima zajedno s antigljiviènom terapijom i jo¹ nedelju dana posle nje.

Prema rezultatima najnovijeg istra¾ivanja sprovedenog na Univerzitetu Bastyr, probiotik Bifidobacterium bifidum (ima ga u AB kulturi) poma¾e kod oslabljenog imuniteta. Na tr¾i¹tu su se u proizvodima pojavili i novi probiotici pod za¹tiæenim imenima poput Lactobacillus actiregularis (Activia) i Lactobacillus bulgaricus. Prvi se pokazao kao delotvoran kod usporene probave, a drugi kod neravnote¾e vaginalne flore.
Pravila

Da biste iz svojih probiotika dobili najvi¹e, sledite ove savete:

* èitajte etikete: proverite pakovanja pasterizovanih mleènih proizvoda da biste bili sigurni da su im dodati korisni ¾ivi mikroorganizmi;

* pazite na rok trajanja: izbegavajte proizvode s probioticima kojima je istekao rok trajanja, èak i ako je reè o jednom danu; ¹to je proizvod sve¾iji, u njemu je vi¹e ¾ivih bakterija;

* ne kupujte teène probiotike koji se ne èuvaju u fri¾ideru: da bi bakterije ¾ivele, proizvod mora biti na hladnom.

B92