Deset izuma koji treba da "spasu svet" od globalnog zagrevanja

Started by _d.0.t_, 24-12-2007, 17:11:29

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

_d.0.t_

Deset izuma koji treba da "spasu svet" od globalnog zagrevanja

Ve¹taèke erupcije, ogledala na orbiti i genetski izmenjeno drveæe samo su neki od deset skoro genijalnih pronalazaka do kojih su u 2007. godini do¹li nauènici iz celog sveta kako bi spreèili pregrevanje planete.

Su¹tinu ovih pronalazaka objavio je amerièki èasopis "Vajered", navodeæi da pojedini nauènici smatraju da poveæanje globalne temperature zahteva sprovoðenje drastiènih mera, drugi strahuju da re¹enja mogu imati gore posledice od samih problema, ali svi se sla¾u da je najveæa opasnost od zadr¾avanja status-kvo situacije.
Èasopis je objavio opis deset izuma, meðu kojima je pod brojem jedan tog specifiènog redosleda idejni projekat "poljoprivrede na soliterima", slede "ekolo¹ki èiste krave", "èetke za ugalj", "kontrolisani uragani", "brodovi-fabrike oblaka". Tu je i "efikasnije drveæe", zatim "plodni okeani", "ve¹taèke erupcije", "kosmièka ogledala", a zakljuèni je "status kvo".
Inspiracija za idejno re¹enje deficita poljoprivrednog zemlji¹ta, s obzirom da se 37 odsto zemljine povr¹ine veæ koristi za potrebe poljoprivrede, su takozvani ekolo¹ki soliteri, koji mogu da budu u funkciji 365 dana u godini.
Prototip takvog nebodera, koji je stvorio profesor Kolumbijskog univerziteta Diks Despomjer, nalazi se u amerièkom muzeju nauke i industrije. U projektu "poljoprivrede na soliterima" se ukazuje i na to da æe sa poveæanjem broja stanovnika na Zemlji za 40 godina na 9,2 milijardi ljudi biti neophodno udvostruèenje proizvodnje hrane.
U projektu "ekolo¹ki èistih krava" se upozorava da krave i druge domaæe ¾ivotinje godi¹nje izbacuju preko izmeta 80 miliona tona metana, gasa sa efektom staklene ba¹te, koji je èak 20 puta zasiæeniji od ugljendioksida.
Britanski nauènisi su prona¹li re¹enje za ovaj problem u - belom luku, koji pri dodavanju stoènoj hrani utièe na bakterije, proizvoðaèe metana, i doprinosi boljem varenju. Za sada jedina zamerka ovoj zamisli je da meso ovih ¾ivotinja poprima ukus koji se, najverovatnije, neæe ba¹ dopasti potro¹aèima.

©to se tièe "èetki za ugalj", profesor Klaus Lakner, fizièar Kolumbijskog univerziteta je projektovao maksi-èetku, visoku bezmalo 100 metara, za apsorpciju one kolièine ugljendioksida koju emituje u atmosferu 15.000 automobila.
Flota takvih ureðaja, velièine Arizone, mogla bi da neutrali¹e otrovne gasove celog èoveèanstva, samo ostaje nejasno ¹ta da se dalje radi sa prikupljenim gasom.
Slièno je i sa "kontrolisanim uraganima" gde fizièar Jevrejskog univerziteta Danijel Rozenfeld smatra da ubrizgavanjem pra¹ine u osnovu uragana mo¾e da se pobolj¹a slika dobijena sa satelita, i kontroli¹e njegovo kretanje i snaga.
Ukoliko se, meðutim, izgubi kontrola posledice mogu da budu katastrofalne, posebno sa pravne taèke gledi¹ta.
Osmi¹ljeni su i "brodovi-fabrike oblaka" u kojima flote brodova sa upravljanjem na daljinu, mogu da odbijaju sunèeve zrake, stvarajuæi oblake vodene pare pomoæu vode okeana.
Prema reèima amerièkog fizièara D¾ona Lathema i njegovog ¹kotskog kolege Stefena Saltera, hiljadu ovakvih brodova mo¾e da spreèi porast temperature, èija je posledica udvostruèenje kolièine ugljendioksida u atmosferi. Meðutim, potencijalne posledice ove metode po klimu tek bi trebalo prouèiti.
Amerièki nauènici su objavili istra¾ivanje, èiji se cilj sastoji u genetskoj promeni drveæa, kako bi se primoralo da bude "efikasnije", odnosno da raste br¾e i smanji kolièine lignina, hemijskog jedinjenja koje ote¾ava njihovo pretvaranje u biolo¹ko gorivo.
Na taj naèin, smatraju oni, drveæe æe apsorbovati vi¹e ugljendioksida preko korena, a preostali deo bi se koristio za biolo¹ko gorivo. Rizik je "samo" od naru¹avanja ekosistema na svetskom nivou.

"Plodni okeani" se zasnivaju na ideji da se uno¹enjem u morsku vodu takvih elemenata, kao ¹to su urin, ili gvo¾ðe poveæava njihova plodnost i sposobnost reprodukcije planktona, kako bi mogao da upija veæe kolièine ugljendioksida. Umiruæa flora okeana se, inaèe, talo¾i na dnu i sobom odnosi ugljenik, ali se opasnost krije u tome da se poveæanjem kolièine osloboðenog i apsorbovanog ugljenika poveæava kiselost vode.
"Ve¹taèke erupcije" su koncepcija koju je predlo¾io dobitnik Nobelove nagrade Paul Krutcen smatrajuæi da bi raspra¹ivanje sumpora u atmosferu pomoæu raketa, aviona, pa èak i ve¹taèkih vulkana, doprinelo da se blokiraju sunèevi zraci, kao ¹to je bilo 1991. godine pri erupciji vulkana Pinatubo na Filipinima.
On je ocenio da to mo¾e da za deset godina doprinese smanjenju temperature do nivoa devedeseth godina. Meðutim, ako sve ne krene predviðenim tokom, biæe potrebno mnogo godina da se povrati ravnote¾a u atmosferi.
©ta reæi za ideju "kosmièkih ogledala" koja predviða solarni ¹tit, povr¹ine 1,5 miliona kvadratnih metara, saèinjen od 16.000 milijardi ogledala i lansiran na orbitu pomoæu ugljeniènog maksi-topa vrednog 5.000 milijardi dolara.
Pomoæu ove ideje astronom iz Univerziteta Arizone Rod¾er End¾el namerava da ohladi planetu. Rizik je u tome da u atmosferi mo¾e da izostane apsorpcija ugljenika i da se jednog trenutka ponovo pojavi efekat staklene ba¹te.
Zakljuèni "status-kvo" je da navedeni genijalni projekti, mogu da izazovu opasne posledice u sluèaju da ne¹to krene naopako. Meðutim recidivi æe biti manje pogubni nego posledica potpune neaktivnosti, ukazuju nauènici.
Jer, kako je naveden primer, emitovanje 8,4 milijardi tona ugljendioksida svake godine i poveæanje ukupne kolièine ovog jedinjenja do rekordnog nivoa istovetno je posledicama najopasnijeg eksperimenta koje je èovek ikada èovek izveo, objavljeno je na internet izdanju Inopresa.ru.

[blic]

:hmm