Bu¹ stavio veto na povlaèenje iz Iraka

Started by Korisnicko Ime, 02-05-2007, 08:39:05

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Korisnicko Ime

Amerièki predsednik D¾ord¾ Bu¹ iskoristio je pravo na veto i odbacio Zakon o finansiranju ratova u Iraku i Avganistanu, kojim mu je demokratska veæina u Kongresu nalo¾ila poèetak povlaèenja trupa iz Iraka do 1. oktobra.

"Taj dokument je neprihvatljiv jer postavlja ve¹taèke rokove za povlaèenje na¹ih snaga u Iraku. Nema smisla da se neprijateljima stavlja do znanja kada æemo se povuæi", rekao je predsednik Bu¹ u obraæanju naciji.

Bu¹ je, takodje, izrazio spremnost za pronala¾enje re¹enja za izlazak iz krize nastale po¹to je odbacio odluku Kongresa SAD, nagla¹avajuæi da pregovori mogu da poènu veæ sutra.

"Demokrate znaju da nemaju dovoljno glasova da obore veto. Iskoristili su priliku da upute politièku poruku i sad je vreme za re¹avanje problema finansiranja trupa", rekao je Bu¹.

Bu¹ se, istovremeno, o¹tro obru¹io na pristup koji su demokrati iskoristili prilikom formulisanja re¹enja u odbaèenom zakonu, navodeæi da bi prihvatanje takvog dokumenta, obeshrabrilo i iraèki narod i amerièke trupe u toj dr¾avi.

Analitièari u Va¹ingtonu smatraju da Bu¹ova odluka predstavlja najbolji pokazatelj da æe rat u Iraku morati da zakljuèi sledeæi predsednik SAD, ¹to æe, prema poslednjim istra¾ivanjima javnog mnenja, biti neko od kandidata Demokratske stranke.

"Veto znaèi da nema sredstava i strategije za na¹e trupe u Iraku. Posle èetiri godine propale politike, vreme je da Irak preuzme odgovornost za svoju buduænost", rekao je danas lider demokrata u Senatu Hari Rid.

Odluka predsednika Bu¹a bila je oèekivana, pa su se predstavnici demokrata i republikanaca sastali u sredu ujutru, prvi put od izglasavanja zakona pro¹le sedmice, kako bi raspravljali o novim re¹enjima.

Demokrate su, namerno, zakon predali predsedniku Bu¹u na èetvrtu godi¹njicu njegovog èuvenog govora na palubi nosaèa aviona "Abraham Linkoln", kada je proglasio "pobedonosni kraj ratnih operacija u Iraku".

Novi zakon, kako navode va¹ingtonski izvori, æe umesto taèno odredjenih rokova za povlaèenje, poput upravo odbaèenog dokumenta, sadr¾ati smernice vladi u Iraku, od èijeg æe ispunjavanja zavisiti dalja amerièka pomoæ.

Smernice æe, svakako, sadr¾ati postizanje medjuiraèkog sporazuma o raspodeli pridoda od prodaje nafte, postepeno preuzimanje odgovornosti za bezbednost, te niz drugih politièkih re¹enja usmerenih ka smanjivanju tenzija izmedju Kurda, ¹ijita i sunita, glavnih grupa u toj bliskoistoènoj dr¾avi.

Dve treæine Amerikanaca protivi se ratu u Iraku, ¹to predstavlja antiratni pokret koji u SAD nije vidjen jo¹ od Vijetnamskog rata 1970-tih.

Takav odnos Amerikanaca prema ratu, ponajvi¹e, rezultat je vi¹e od 3.300 mrtvih vojnika SAD od marta 2003. i oko 400 milijardi dolara u medjuvremenu potro¹enih na tom rati¹tu.

(Tanjug)

Masha

A bas bi Iracani bili obeshrabreni ako im Ameri odu iz zemlje  :K

dirigent

Svaki naredni predsednik je sve ludji od prethodnog. Cak se i Amerikanci sa tim slazu.

Bred

Cena rata - 3.000 milijardi dolara
| Izvor: Tanjug
London -- Rat u Iraku dosad je ko¹tao Sjedinjene Amerièke Dr¾ave 3.000 milijardi dolara, preneo je londonski "Gardijen".

To su procenili dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amerikanac D¾ozef Stiglic i profesorka na Harvardu Linda Bilms. U knjizi "Rat od tri biliona dolara: Prava cena iraèkog sukoba", koja treba da bude objavljena 3. marta, Stiglic i Bilms su naveli da je cena petogodi¹nje amerièke operacije u Iraku veæ prevazi¹la tro¹kove 12 godina ratovanja u Vijetnamu i da je dvostruko vi¹a od cene rata u Koreji.

SAD u Iraku meseèno tro¹e 16 milijardi dolara, koliko iznosi godi¹nji bud¾et Ujedinjenih nacija, naglasili su autori.

Prema njihovim reèima, Va¹ington je 3.000 milijardi dolara mogao da iskoristi za finansiranje izgradnje osam miliona stanova, plate za 15 miliona profesora, zdravstvenu negu za 530 miliona dece, stipendije za ¹kolovanje 43 miliona studenata ili da obezbedi socijalno osiguranje Amerikanaca u narednih 50 godina.

Stiglic je primetio i da SAD odvajaju pet milijardi dolara za pomoæ za razvoj Afrike, koliko ko¹ta 10 dana prisustva amerièke vojske u Iraku.

Autori su osporili mit da je rat uvek dobar za ekonomiju, podseæajuæi da je jedan od ciljeva rata u Iraku bio obezbeðivanje snabdevanja naftom, a da je, u poslednjih pet godina, cena barela nafte skoèila sa 25 na vi¹e od 100 dolara, za ¹ta je, prema njihovom tumaèenju, delimièno odgovorna nestabilnost u toj zemlji.

Stiglic, biv¹i potpredsednik Svetske banke i ekonomski savetnik u administraciji predsednika Bila Klintona, danas treba da, na saslu¹anju pred komisijom Kongresa, ponovi i obrazlo¾i ono ¹to je napisao u knjizi.

Amerièka administracije je u januaru 2007. godine saop¹tila da æe rat u Iraku, prema njenoj proceni, ko¹tati 5,6 milijardi dolara

b92