Vesti iz Haskog tribunala

Started by Bred, 17-02-2007, 17:19:21

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Roben

не знам да ли је боља опција бити жив и доживотно у затвору  :hmm

Darker

Naravno da nije, i brede, nemoj da me vrti¹ da bi ti to rekao æaletu? Pogledao ga u oèi i tra¾io od njega da ide na do¾ivotnu, da bi tebi spasao dupe? Na stranu, ¹to bih ja to kao otac uradio sam pre svih, ali dobro, prièamo o uglu dece...

Bred

#17
ne samo meni nego citavoj porodici. Plus razmotri samo pretpostavku pod kojim uslovima on trenutno zivi...i to je zatvor. mozda bi Hag cak bio civilizovaniji smestaj :wink:

Darker

Aj ovako, razgranièimo subjektivno od objektivnog. Objektivno treba da se preda, subjektivno-ni u ludilu... Kapi¹ razliku?
Bred nije dugme, a ¹ta je onda æaæa?

Bred

Darker, opet ne kontas-pricam o tome sta je najbolje za njega tj za Radovana. Kapis?

Darker

Kapim, ali zamisli da se naðe¹ na mestu njegovog sina. Zna¹ i sam kakva je situacija u Hagu. JA mislim da predaja ne mo¾e ama ba¹ ni¹ta dobro da mu donese, sem mo¾da predaha... A ne evrujem, da æe ne¹to dobro doneti i njegovoj porodici, sem takoðe predaha...
Doneæe nama, ali to sad ovde nije tema...

Wolf

Ne znam...Mislim da bi nas onda uslovili necim drugim :hm

Roben

Quote from: Wolf on 10-03-2007, 19:04:20
Ne znam...Mislim da bi nas onda uslovili necim drugim :hm
у то сам 100% сигуран а и доказано је у пракси

Roben

Advokati:Za vreme Oluje Gotovina bio u Bosni

Advokati hrvatskog generala Ante Gotovine njegovu obranu u Hagu æe zasnivati na tome da je on u vreme koje pokriva optu¾nica - pre, tokom i posle Oluje, bio anga¾ovan u vojnim operacijama u BiH.

Oni æe navesti da je odgovornost za spreèavanje zloèina po okonèanju akcije bila na civilnoj vlasti: MUP-u, Ministarstvu pravosuða i vojnoj policiji.

Ovo je navedeno u podnesku koji je obrana Gotovine u èetvrtak podnela Ha¹kom sudu, a u kojem je izlo¾ena strategija obrane, dok je skraæena verzija iz koje su izbrisani poverljivi podaci dostupna javnosti, prenose hrvatski mediji.

Prema tom podnesku, pi¹e "Jutarnji list", Vlada je odluèila da 4. avgusta 1995. godine MUP preuzme odgovornost za red i mir kako se gradovi budu oslobaðali, a "7. avgusta Vlada je obave¹tena da je MUP preuzeo odgovornost na svim osloboðenim podruèjima" i da je istog dana "Ministarstvo pravosuða objavilo da funkcion¹e na osloboðenim podruèjima".

"Stoga vojska vi¹e nije imala odgovornost za odr¾avanje reda i mira. To je tad poslata odgovornost civilnih vlasti" - navodi se u podnesku.

U dokumentu stoji da je Gotovina preduzeo sve korake koje bi operativni zapovednik trebalo da preduzme, a na osnovu zakona o ratu i meðunarodnom humanitarnom pravu.

Takoðe, navodi se da je Gotovina bio zapovednik zdru¾enih snaga HV-a i HVO-a i da je sve vreme koje pokriva optu¾nica njegova komanda bila u Bosni, a ne u Kninu kako tvrdi tu¾itla¹tvo.

Obrana odbacuje sve navode o Oluji kao zloèinaèkom poduhvatu i navodi da su Srbi iz Republike srpske krajine masovno oti¹li zbog straha koji je ¹irio njihov voða Milan Martiæ, navode hrvatski mediji.

(MONDO)

lijepa bosanka

#24
Martiæ osuðen na 35 godina zatvora
Autor: Beta | 13.06.2007 - 09:46



HAG - Ha¹ki tribunal osudio je juèe biv¹eg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Martiæa na 35 godina zatvora, proglasiv¹i ga krivim za zloèine nad Hrvatima i Muslimanima u Kninskoj krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu od 1991. do 1995.

Martiæ (52) je u to vreme bio ministar unutra¹njih poslova i predsednik Republike Srpske Krajine, ¹to ga je, prema presudi, èinilo jednim od najmoænijih ljudi na tom podruèju.
Sudija Bakone Moloto je naznaèio da je tokom suðenja dokazano da su snage RSK pod kontrolom Martiæa, uz pomoæ i podr¹ku Srbije i JNA, sprovodile sveobuhvatnu kampanju napada na hrvatska sela u Kninskoj krajini tokom koje su civili ubijani, pljaèkani i sistematski proterivani, a njihova imovina pljaèkana i uni¹tavana.
Martiæ je progla¹en krivim za progon, ubistva, pritvaranje, muèenje, nehumana dela, okrutno postupanje, napade na civile, deportacije i prisilno preme¹tanje nesrpskog stanovni¹tva, zatim bezobzirno razaranje naselja i verskih objekata i pljaèku imovine Hrvata i Muslimana u RSK i Cazinskoj krajini.
Sudsko veæe utvrdilo je da on nije kriv po taèki koja ga je teretila za istrebljenje.
Martiæ je osuðen i za dva raketna napada na Zagreb, poèetkom maja 1995, u kojima je sedam civila poginulo, a vi¹e od 200 ranjeno.
Sudija Moloto citirao je vi¹e Martiæevih izjava medijima u kojima je on priznao da je naredio raketne napade na Zagreb, kao odmazdu zbog napada hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju.
U zavr¹noj reèi, sredinom januara ove godine, tu¾ioci su zatra¾ili Martiæu bude izreèena kazna do¾ivotnog zatvora, a odbrana da on bude osloboðen.
Suðenje Martiæu poèelo je 13. decembra 2005, a zavr¹eno je 16. novembra pro¹le godine.
Martiæ se dobrovoljno predao Tribunalu 15. maja 2002. godine, a ¹est dana kasnije je u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavio da nije kriv.

***

Apsurd!!! Kako nam se ismijavaju!!! Jao Bo¾eeee!!! :wall: :wall:

Bred

Hm, da. Sta bi onda trebalo raditi sa Tudjmanom i Alijom? Oni zasluzuju bar po 350 god robije...

Bred

Izvor: B92, Beta
Podgorica -- Ha¹ki optu¾enik Vlastimir Ðorðeviæ sme¹ten je u pritvor Ha¹kog tribunala u Sheveningenu, saop¹tio je sud u Hagu.

Vlastimir Ðorðeviæ (arhiv, Danas)

Prema reèima portparola Tribunala Refika Hod¾iæa, sudije Tribunala æe sutra odrediti kada æe Ðorðeviæ prvi put biti izveden u sudnicu da bi se izjasnio o krivici.

General u penziji MUP-a Srbije Vlastimir Ðorðeviæ uhap¹en u Crnoj Gori posle akcije policija Srbije i Crne Gore. "Ðorðeviæ je uhap¹en posle saradnje izmeðu ha¹kog Tu¾ila¹tva, crnogorskih i srpskih vlasti", izjavio je za B92 portparol Ha¹kog tribunala Refik Hod¾iæ.

Prema saznanjima B92, informacija o Ðorðeviæevom prebila¹tu stigla je od ha¹kih istra¾itelja i prilièno iznenadila lokalnu policiju. Usledila je, ka¾u u ha¹kom Tu¾ila¹tvu, "brza i efikasna akcija" u kojoj su deo posla odradili i operativci iz Srbije.

"Novica Karad¾iæ"

U trenutku hap¹enja biv¹i naèelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije koristio je la¾ni identitet.

Izvori B92 ka¾u da je Ðorðeviæ gotovo tri godine boravio u Crnoj Gori, ¾iveæi èak i u strogom centru Budve.

Osim ¹to je pustio bradu, Ðorðeviæ je navodno promenio i ime, pa je u crnogorskom letovali¹tu ¾iveo kao Novica Karad¾iæ, radeæi kao graðevinski radnik.
Glavna tu¾iteljka Ha¹kog tribunala za njegovo skrivanje optu¾ivala je Rusiju ili Srbiju, a vlasti u Crnoj Gori ponavljale su da se na teritoriji te dr¾ave ne skriva nijedan ha¹ki begunac.

Ðorðeviæ, jedan od preostalih pet optu¾enika, optu¾en je za ratne zloèine na Kosovu 1999. godine, kada je obavljao funkciju naèelnika Resora javne bezbednosti.

Po istoj optu¾nici, pred Tribunalom u Hagu traje suðenje biv¹em predsedniku Srbije Milanu Milutinoviæu i kooptu¾enima Nikoli ©ainoviæu, Dragoljubu Ojdaniæu, Neboj¹i Pavkoviæu, Vladimiru Lazareviæu i Sretenu Lukiæu.

Svima se na teret stavljaju i ubistva, deportacije i prisilno preme¹tanje albanskog stanovni¹tva.

Po¹to je bio nedostupan Ha¹kom tribunalu u vreme poèetka suðenja Milutinoviæu i saoptu¾enima, u julu pro¹le godine, postupak protiv Ðorðeviæa je izdvojen.

Na tom suðenju, svedoci optu¾be su vi¹e puta Ðorðeviæa pominjali kao glavnog organizatora prebacivanja tela stotina ubijenih Albanaca sa Kosova u masovne grobnice u Srbiji.

Hap¹enjem Ðorðeviæa, za kojeg je ha¹ko Tu¾ila¹tvo proteklih godina tvrdilo da se krije u Rusiji, broj begunaca od meðunarodne pravde sveden je na èetiri. U bekstvu su jo¹ Radovan Karad¾iæ, Ratko Mladiæ, Goran Had¾iæ i Stojan ®upljanin.

Ljajiæ: Odlièna koordinacija

Predsednik nacionalnog saveta za saradnju sa Ha¹kim tribunalom Rasim Ljajiæ ocenio je za B92 da je hap¹enje Ðorðeviæa u Crnoj Gori bilo iznenaðenje za mnoge jer su do pre nekoliko dana postojale pouzdane informacije da se on krije u Rusiji.

Ljajiæ nagla¹ava da je ovo hap¹enje jo¹ jedan dokaz da se ha¹ki begunci ipak ne kriju u Srbiji, jer je poslednjih nekoliko hap¹enja obavljeno van teritorije njene teritorije. Rasim Ljajiæ ja naveo i da je u hap¹enju Ðorðeviæa veliku ulogu imala srpska policija:

"O tome mogu da govore predstavnici Ha¹kog tribunala koji su na neki naèin bili ukljuèeni u celu akciju. Radi se o besprekornoj saradnji i profesionalnom odnosu izmeðu policije u Crnoj Gori i na¹ih slu¾bi bezbednosti, uz apsolutnu koordinaciju istra¾itelja Ha¹kog tribunala. Oni najbolje mogu da ka¾u kakva je bila uloga na¹ih slu¾bi bezbednosti, ali u svakom sluèaju radilo se o odluèujuæoj ulozi", kazao je Ljajiæ.

Rasim Ljajiæ je gostujuæi u Vestima u 16 na TV B92 naglasio da se intenzivno radi na lociranju preostale trojice begunaca za koje se veruje da se skrivaju u Srbiji, Ratka Mladiæa, Stojana ®upljanina i Gorana Had¾ièa:

"Vi¹e sam nego siguran da æe te akcije dati rezultat. Uostalom, najte¾a dva sluèaja su upravo bila sluèajevi Vlastimira Ðorðeviæa koji je profesionalni policijski general, zatim sluèaj generala Zdravka Tolimira, koji je profesionalni bezbednjak, èovek koji je imao apsolutno znanje za skrivanje. Nabolje bi bilo pre svega za Stojana ®upljanina i Gorana Had¾iæa da se dobrovoljno predaju. Time su i njihove moguænosti za odbranu daleko veæe, a i pomoæ dr¾ave bi u tom sluèaju bila daleko veæa nego u sluèaju da budu uhap¹eni, jer vi¹e nema dileme da svi moraju biti u Hagu, ne zbog Haga i pritisaka, veæ zato ¹to je to apsolutni interes Srbije i njenih graðana".

Fila: Moguæe ukljuèenje u postojeæi proces

Advokat Nikole ©ainoviæa Toma Fila ka¾e za B92 da se neæe protiviti eventualnom zahtevu Tu¾ila¹tva da se Vlastimir Ðorðeviæ prikljuèi ¹estorici biv¹ih funkcionera Srbije kojima se veæ sudi za zloèine na Kosovu. Podsetimo, u tom predmetu je tu¾ila¹tvo zavr¹ilo izno¹enje dokaza, a prvi svedoci odbrane trebalo bi da se pojave u sudnici 1. avgusta.

"Mi imamo ionako period pripreme do poèetka avgusta, to je skoro dva meseca, neka mu daju jo¹ tri, negde bi oko 1. novembra bi mi poèeli. Poèeo bi tu¾ilac sa svojim 'kejsom' ponovo, izveo bi samo one dokaze koji se odnose na Ðorðeviæa", ka¾e Fila.

"Jasno je da je liènost generala Ðorðeviæa veoma va¾na za optu¾nicu i za postavku Tu¾ila¹tva, jer bi se sa njegovim pojavljivanjem razjasnilo pitanje odakle le¹evi u Batajnici. Jer, po tekstu optu¾nice, on se dogovorio sa Milo¹eviæem ili na neki drugi naèin da je on liènost koja je to uradila", ka¾e on.

Sa takvim stavom ne sla¾e se Tomislav Vi¹njiæ, branilac generala Dragoljuba Ojdaniæa. On ka¾e da dosada¹nji dokazni postupak nije pokazao vezu generala Ojdaniæa i pomenutog zloèina u Batajnici pa, ka¾e, ne smatra da bi dalje izvoðenje dokaza o tom dogaðaju, sada uz prisustvo Ðorðeviæa bilo relevantno za Ojdaniæev sluèaj.

"Osim toga sluèaj Ðorðeviæ razlikuje se od sluèaja Tolimir jer za razliku od suðenja optu¾enima za Srebrenicu, na suðenju za Kosovo tu¾ila¹tvo je veæ zavr¹ilo svoj dokazni postupak. U eventualnom nastavku dokaznog postupka tu¾ila¹tva, izvodili bi se dokazi koji se odnose samo na Ðorðeviæa a to, smatram, mo¾e da bude uraðeno i u odvojenom procesu i ne vidim za¹to bi ostali optu¾eni to morali da èekaju,“ ka¾e Vi¹njiæ.

Podsetimo, na suðenju ¹estorici optu¾enih za Kosovo u toku je pauza, posle zavr¹etka izvoðenja dokaza tu¾ila¹tva. Prvi svedoci odbrane trebalo bi da u sudnicu uðu u avgustu.

Ðorðeviæ i "asanacija" terena

Ha¹kog optu¾enika generala policije Vlastimira Ðorðeviæa vi¹e svedoka na suðenjima pred Ha¹kim tribunalom oznaèilo je kao odgovornog za akciju prebacivanja 86 le¹eva pronaðenih u hladnjaèi u Dunavu kod Tekije, na lokaciju u Batajnici.

Visoki zvaniènik MUP-a Srbije Dragan Karleu¹a izjavio je na suðenju Slobodanu Milo¹eviæu pred Ha¹kim tribunalom da je u aprilu 1999. prebacivanje le¹eva u Batajnicu naredio Ðorðeviæ, koji je u to vreme bio naèelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije.

©ef istrage o masovnim grobnicama u Srbiji kapetan Karleu¹a rekao je da je, prethodno, u martu 1999. godine Ðorðeviæ prisustvovao sastanku u kabinetu tada¹njeg predsednika SRJ Slobodana Milo¹eviæa, na kojem se "razgovaralo o potrebi asanacije terena na Kosovu i uklanjanja svih tragova koji bi mogli postati predmet interesovanja Ha¹kog tribunala".

Sastanku su, kako je Karleu¹a izjavio, prisustvovali i tada¹nji ministar unutra¹njih poslova Vlajko Stojiljkoviæ i naèelnik Resora dr¾avne bezbednosti Radomir Markoviæ koji je pripadnicima RDB-a kasnije i otkrio informacije o tome.

Radomir Markoviæ je na suðenju Slobodanu Milo¹eviæu u Hagu rekao da su le¹evi pronaðeni u masovnim grobnicama u Batajnici tamo doneti pre nego ¹to je on, u novembru 1998, postao naèelnik RDB-a Srbije.

Markoviæ je za naèelnika RDB-a postavljen u novembru 1998, a pre njega je tu du¾nost dugo obavljao Jovica Stani¹iæ.

Vlastimir Ðorðeviæ je tokom rata na Kosovu 1999. godine bio je pomoænik ministra unutra¹njih poslova i naèelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije.

Optu¾en je za progon oko 800.000 Albanaca 1999, u toku NATO bombrdovanja. Po istoj optu¾nici, pred Tribunalom u Hagu traje suðenje biv¹em predsedniku Srbije Milanu Milutinoviæu i kooptu¾enima Nikoli ©ainoviæu, Dragoljubu Ojdaniæu, Neboj¹i Pavkoviæu, Vladimiru Lazareviæu i Sretenu Lukiæu.

Biografija

Vlastimir Ðorðeviæ je roðen 1948. godine u selu Koznica kod Vladièinog Hana.

Pravni fakultet je zavr¹io u Beogradu. Zaposlio se u SUP-u Zajeèar najpre kao pripravnik u kriminalistièkoj slu¾bi, zatim kao operativac.

Poèetkom osamdesetih godina bio je komandant policijskih jedinica na Kosovu.

Prelaskom u Beograd dobio je posao u Republièkom SUP-u Beograda, a tokom reorganizacije MUP-a 1994. rasporeðen je na mesto naèelnika Uprave milicije.

Posle ubistva generala Radovana Stojèiæa Bad¾e, aprila 1997. postao je naèelnik Resora javne bezbednosti. Na toj funkciji je bio do januara 2001. kada ga je zamenio general Sreten Lukiæ.

Posle smene je postao savetnik u MUP-u, a penzionisan je u maju iste godine, neposredno po objavljivanju èinjenica vezanih za preme¹tanje le¹eva albanskih civila nastradalih u kosovskom konfliktu 1999.

Po objavljivanju te afere Ðorðeviæ je napustio zemlju, i do danas se pretpostavljalo da se krio u Rusiji.

Ha¹ki tribunal je 20. oktobra 2003. objavio optu¾nicu protiv Ðorðeviæa za ratne zloèine na Kosovu 1999, a Okru¾ni sud u Beogradu je 29. septembra 2004. izdao nalog MUP-u Srbije za hap¹enje èetvorice generala.

Protiv Ðorðeviæa je u avgustu 2006. u Beogradu pokrenuta istraga o ubistvu braæe Bitiæi. On je osumnjièen da je 9. jula 1999. lièno naredio ubistvo ove trojice amerièkih dr¾avljana.

Bred

#27
 Kako je policija otkrila gde se krije biv¹i policijski general
Ðorðeviæa odala ljubavnica
Autor: Baæo Æetkoviæ i ekipa „Blica“
Ðorðeviæa odala ljubavnica

Odbeglog ha¹kog optu¾enika Vlastimira - Roðu Ðorðeviæa odala je, kako saznaje „Blic“, njegova dugogodi¹nja prijateljica. Radi se o jednoj od carinica uhap¹enih protekle nedelje zbog la¾iranja dokumentacije za uvoz automobila. Pritisnuta dokazima, ona je pripadnicima UBPOK-a ponudila nagodbu.
Inspektori su bili sumnjièavi, tvrdi izvor iz UBPOK-a, ali ¾ena je uporno tvrdila da ima „kontakt sa Roðom“. Obave¹teni su BIA i Odeljenje MUP-a za poteru za ha¹kim beguncima. Prethodno ozvuèena, u prisustvu pripadnika BIA, sa svog mobilnog telefona pozvala je Ðorðeviæa i na taj naèin ha¹ki begunac je lociran u Budvi. Identifikacijom glasa potvrðeno je da je reè o Ðorðeviæu i akcija je mogla da poène.
Ne ¾eleæi da èekaju da Ðorðeviæ ne¹to posumnja ili èuje vest o hap¹enju njegove ljubavnice, kako se ona predstavila UBPOK-u, operativci policije stupili su u kontakt sa crnogorskim kolegama. Ostalo je bilo stvar tehnike hap¹enja i saradnje policija Srbije i Crne Gore, o èemu je javnost veæ obave¹tena. Prièa o povezanosti ruske, srpske i crnogorske tajne policije i name¹tanja hap¹enja Ðorðeviæa, pada u vodu jer crnogorska policija do informacije iz srpskog MUP-a nije imala podatke o Ðorðeviæevom prisustvu u Budvi. S obzirom na to da æe se Ðorðeviæ danas naæi u sudnici Ha¹kog tribunala, mo¾da æemo direktno od njega èuti gde je sve bio do sada i kako je taèno uhap¹en.
O okolnostima pod kojima se u Budvi na¹ao ovaj penzionisani general policije, nakon ¹estogodi¹njeg bekstva, nije bilo poznato Tribunalu, tvrdi Refik Hod¾iæ, portparol ovog suda. Crnogorske vlasti, kao ni policija, jo¹ ne ¾ele da saop¹te informaciju o tome kako, kada i uz èiju pomoæ se Ðorðeviæ na¹ao u Budvi, pod izgovorom da srpska tajna policija, od koje su i dobili dojavu o kretanju najnovijeg ha¹kog pritvorenika, jo¹ uvek izvodi operaciju otkrivanja njegovih pomagaèa i prebacivanja iz Rusije u Crnu Goru.
Istra¾ni sudija Mu¹ika Dujoviæ rekao je za „Blic“ da nije imao najavu da æe Ðorðeviæ biti uhap¹en, ali takoðe nije otkrio nijedan detalj izjave ovog ha¹kog optu¾enika date u Centru za bezbednost u Podgorici, gde je prebaèen nakon hap¹enja, a potom direktnim letom prevezen u Hag.
U nedostatku zvaniènih informacija, spekulacije o okolnostima koje su ga dovele iz Moskve u Budvu smenjivale su do juèe jedna drugu. Od toga da je razlog za njegov dolazak u Crnu Goru te¹ko zdravstveno stanje, ¹to se ispostavilo netaènim - u Tribunalu je nezvanièno potvrðeno da je sasvim solidnog zdravlja - do toga da je pre deset dana stigao iz Moskve direktnim letom na tivatski aerodrom, ubaèen u politièku igru srpskih, ruskih i crnogorskih slu¾bi u dogovoru sa Tribunalom. Po toj verziji Ðorðeviæ je iz Moskve u Crnu Goru stigao sa la¾nim srpskim ispravama gotovo istovremeno kao i agent ruske obave¹tajne slu¾be Sergej Lebedov, èija je poseta pro¹le sedmice Podgorici i Budvi zvanièno obelodanjena. Nekoliko izvora iz crnogorske policije potvrdilo je da je Ðorðeviæ u Crnu Goru stigao sa ruskim prijateljima, koji su mu ne samo obezbedili la¾ne isprave, veæ i obeæali pomoæ u podizanju graðevinske firme. Drugi izvori tvrde da je u Budvi dve i po godine, gde je radio kao graðevinac ili preduzimaè.
Neki crnogorski mediji navode da je promenio nekoliko utoèi¹ta u ovom gradu, pre no ¹to je sme¹ten u kuæu u naselju Lazi, udaljenom od Budve nekoliko kilometara, gde je i uhap¹en. Ne postoji, meðutim, nijedan oèevidac munjevito izvedene akcije hap¹enja. Niti ga je iko tamo ikada video. To se opet obja¹njava time da je iskusni policajac znao kako da proðe neopa¾en. Dolazio je kuæi u kasnim veèernjim satima, pazeæi da ga neko ne prepozna, iako je sa du¾om bradom i kosom njegov izgled bitno izmenjen.
Nemoguæe je, takoðe, bilo i saznati i kako se zvala graðevinska firma èiji vlasnik je bio uhap¹eni policijski general. Te¹ko je to otkriti meðu stotinu graðevinskih firmi, od kojih su mnoge vlasni¹tvo srpskih graðana, a koje izvode radove u ovom turistièkom gradu.
Ma kako bilo, kao ¹to se misteriozno pojavio u Budvi, tako je i nestao jo¹ aprila 2001, posle otkrivanja masovnih grobnica u Batajnici, Bajinoj Ba¹ti i Petrovom Selu. Od tada se spekulisalo da se krije u Srbiji u svojoj vikendici, da je mo¾da èak i u Hagu, ili negde pod la¾nim identitetom u ha¹koj za¹titi zbog svedoèenja protiv Milo¹eviæa. Spekulisalo se èak i da je ubijen.

Del Ponteova u SB UN: Srbija je posveæena saradnji
Glavna tu¾iteljka Ha¹kog tribunala Karla del Ponte rekla je juèe pred Savetom bezbednosti UN da hap¹enja generala Zdravka Tolimira i Vlastimira Ðorðeviæa pokazuju da je Srbija posveæenija punoj saradnji sa Tribunalom.
Ona je izjavila i da „veruje“ da su èetvorica preostalih begunaca Ratko Mladiæ, Radovan Karad¾iæ, Goran Had¾iæ i Stojan ®upljanin i dalje u Srbiji ili u njenom doma¹aju, istovremeno priznajuæi da nema nikakve informacije, gde je taèno Karad¾iæ i ko traga za njim.
„U proteklih nekoliko nedelja, primetili smo op¹ti napredak u nivou saradnje Srbije sa Ha¹kim tribunalom“, podvukla je Del Ponteova, napominjuæi da su joj tokom nedavne posete Beogradu, „vlasti na razlièitim nivoima izrazile jasnu odluènost da obezbede svu neophodnu pomoæ u lociranju i hap¹enju preostalih begunaca“.
Hap¹enja Tolimira i Ðorðeviæa „pokazuju posveæenost Srbije punoj saradnji sa Tu¾ila¹tvom“. „Moram da ka¾em i da je proteklih nedelja Srbija odgovorila na veæinu na¹ih zahteva za pomoæ i mi trenutno prouèavamo materijale koje smo dobili“, rekla je Del Ponteova.
Ona je napomenula da su vlasti u Beogradu „direktno saraðivale“ sa Ha¹kim tu¾ila¹tvom na lociranju generala Ðorðeviæa u Crnoj Gori, gde je juèe uhap¹en.
Glavni tu¾ilac je predlo¾ila Savetu bezbednosti UN oprez pri odreðivanju buduænosti Kosova kako se ne bi ugrozili napori za hap¹enje ha¹kih optu¾enika.

Glavni arhitekta asanacije terena
Ðorðeviæ je od 1. juna 1997. godine bio pomoænik ministra u MUP-u Srbije i naèelnik Resora javne bezbednosti. U optu¾nici Ha¹kog tribunala tereti se „da je od 1. januara do 20. juna 1999. planirao, podsticao, naredio, poèinio ili na drugi naèin pomagao i podr¾avao hotimiènu i ¹iroko rasprostranjenu ili sistematsku kampanju terora i nasilja uperenu protiv albanskog civilnog stanovni¹tva na Kosovu“. Prema optu¾nici, individualno je odgovoran za zloèine protiv èoveènosti i kr¹enja zakona i obièaja ratovanja.
Prvobitno je optu¾en u zdru¾enoj optu¾nici sa jo¹ petoricom srpskih politièara i generala - Milanom Milutinoviæem, Nikolom ©ainoviæem, Dragoljubom Ojdaniæem, Neboj¹om Pavkoviæem, Vladimirom Lazareviæem i Sretenom Lukiæem. Nedostupan Ha¹kom tribunalu u vreme poèetka suðenja Milutinoviæu i saoptu¾enima, jula pro¹le godine, postupak protiv Ðorðeviæa je izdvojen. Ðorðeviæ je optu¾en i pred srpskim pravosuðem kao „glavni arhitekta asanacije terena“. Osumnjièen je za prevo¾enje i pokopavanje le¹eva albanskih civila u masovnim grobnicama u Srbiji. Avgusta 2006. postao je glavnoosumnjièeni za ubistvo trojice braæe Bitiæi, amerièkih dr¾avljana albanskog porekla.

DSS: Ko je skrivao Ðorðeviæa tri godine?
Demokratska stranka Srbije postavlja vi¹e pitanja vezanih za sluèaj ha¹kog optu¾enika Vlastimira Ðorðeviæa, a jedno od njih je i ko ga je u Crnoj Gori skrivao tri godine, izjavio je portparol DSS-a Andreja Mladenoviæ.
On je na konferenciji za novinare podsetio da je Srbija pro¹le godine optu¾ivana da krije sve ha¹ke begunce i da su zato prekinuti pregovori o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa EU, dok je Crna Gora, koja je tada jo¹ bila u dr¾avnoj zajednici, pohvaljivana, a Ðorðeviæ je bio na njenoj teritoriji. DSS postavlja pitanje komesaru EU za pro¹irenje Oliju Renu i glavnom tu¾iocu Ha¹kog tribunala Karli del Ponte kako je moguæe da se Srbija optu¾uje za skrivanje svih ha¹kih optu¾enika, a da se onda ti optu¾enici hapse na teritoriji susednih dr¾ava.

--

Hag: ®ivanoviæ o Lazareviæu
| Izvor: Beta
Hag -- Svedok Dragan ®ivanoviæ ka¾e da mu general Vladimir Lazareviæ tokom rata na Kosovu nikada nije naredio da poèini krivièno delo.

Biv¹i general Vojske Jugoslavije ®ivanoviæ izjavio je pred Ha¹kim tribunalom, svedoèeæi u odbranu Lazareviæa, da je naprotiv Lazareviæ brinuo za albanske civile. Svedok je u to vreme komandovao 125. motorizovanom brigadom i bio je neposredno potèinjen Lazareviæu.

Prema njegovim reèima, Lazareviæ je, naprotiv, vi¹e puta tra¾io i nareðivao da pripadnici Korpusa po¹tuju meðunarodno humanitarno i ratno pravo.

Kao primer Lazareviæeve brige za albanske civile, ®ivanoviæ je naveo da VJ nije preduzela ni¹ta kada je OVK u martu 1999. odr¾ala paradu na godi¹njicu pogibije svog voðe Adema Ja¹arija u selu Gornji Prekaz.

"Komandant nam je zabranio dejstva, zato ¹to je tu bilo okupljeno mnogo civila", rekao je.

Svedok je rekao da je tokom sukoba na Kosovu bilo sluèajeva pojedinaène pljaèke i ubistava albanskih civila, ali je protiv svih poèinilaca pokrenut krivièni postupak.

General ®ivanoviæ je precizirao da je njegova brigada iskljuèivo branila dr¾avnu granicu sa Albanijom i najva¾nije puteve unutar Kosova od OVK koja je imala podr¹ku avijacije NATO i albanske vojske. Takoðe, jedinice brigade su "sadejstvovale" sa policijom u antiteroristièkim akcijama.

"Moja brigada je pretrpela najveæe gubitke tokom NATO agresije. Poginulo je 90 vojnika, a ranjeno je 430 pripadnika brigade, veæinom tokom bitke na Ko¹arama u aprilu 1999", precizirao je svedok.

Lazareviæ je optu¾en za zloèine nad kosovskim Albancima u prvoj polovini 1999, kada je bio komandant Pri¹tinskog korpusa VJ.

Zajedno sa generalom Lazareviæem, za prisilno preme¹tanje, deportacije, ubistva i progon Albanaca sa Kosova 1999, optu¾eni su tada¹nji predsednik Srbije Milan Milutinoviæ, potpredsednik Savezne vlade Nikola ©ainoviæ i generali Dragoljub Ojdaniæ, Neboj¹a Pavkoviæ i Sreten Lukiæ. 

b92



Hag: Poèelo suðenje Gotovini
| Izvor: B92, Beta
Hag -- Suðenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Èermaku i Mladenu Markaèu pred Ha¹kim tribunalom poèelo je danas.

U uvodnoj reèi, tu¾ilac Alan Tiger rekao je da æe dokazati odgovornost optu¾enih za "nasilnu eliminaciju Srba" iz Kninske krajine 1995. "Ovo suðenje proizlazi iz nasilne eliminacije kraji¹kih Srba iz Hrvatske i uni¹tavanja njihove zajednice u leto i jesen 1995. i uloge trojice optu¾enih generala u tome", kazao je Tiger.

Tu¾ilac Ha¹kiog tribunala je rekao da æe dokazati odgovornost optu¾enih za "nasilnu eliminaciju Srba" iz Kninske krajine 1995. godine. Prema optu¾nici, Gotovina, Èermak i Markaè su bili uèesnici zajednièkog zloèinaèkog poduhvata èiji je cilj bilo trajno uklanjanje srpskog stanovni¹tva s teritorije Kninske krajine.

Tu¾ilac je istakao da je cilj operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine bio ne samo da Hrvatska reintegri¹e teritoriju Kninske krajine, nego i da trajno ukloni srpsko stanovni¹tvo i onemoguæi njegov povratak.

Osim ¹to je izmeðu 150 i 200 hiljada Srba pobeglo prema Srbiji i Bosni u toku te operacije, na podruèju za koje su odgovarala trojica generala ubijeno je i vi¹e od 150 civila.

Suðenje je poèelo uvodnim reèima optu¾be, a dan kasnije uvodnu reè imaæe i advokati Gotovine.

"Tada je general Ivan Èermak koga je poslao predsednik Tuðman lièno da bude komandant garnizona, postao i vojni zapovednik oblasti. On se nadao da æe uspeti da izbegne meðunarodnu brigu zbog zloèina i nije uspeo da se postara za njihove potrebe. Ova trojica generala nisu bili jedini, njihovi sauèesnici u naporu da se Srbi proteraju iz Krajine bili su predsednik Hrvatske Franjo Tuðman, ostali komandanti vojske, i drugi visoki funkcioneri", rekao je tu¾ilac Alan Tiger.

Generali Gotovina, Èermak i Markaè optu¾eni su u devet taèaka za progone, prisilno preme¹tanje, pljaèkanje,ubistva i nehumana dela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini.

Gotovina je u to vreme kao komandant vojnog podruèja Split zapovedao operacijom Oluja, drugooptu¾eni Èermak bio je vojni komandant grada Knina i okoline, a treæeoptu¾eni Markaè je, kao pomoænik ministra unutra¹njih poslova Hrvatske, zapovedao jedinicama specijalne policije.

"General Gotovina je uveravao Tuðmana da neæe biti problema. Gospodine predesdnièe, mi u ovom trenutku u potpunosti kontroli¹emo Knin i nemamo nikakvih problema. Ako dobijemo nareðenja da napadnemo, mi æemo to uèiniti i za nekoliko sati oru¾anim snagama i raketama srednjeg i velikog dometa uni¹titi Knin", kazao je Tiger.

Veliku buru u Zagrebu je izazvala promenjena optu¾nica protiv trojice generala, u kojoj je navedeno da su uèesnici u zloèinaèkom poduhvatu, praktièno, bili vrh dr¾ave, vojske i policije.

©ta pi¹e u optu¾nici

Orkestrirana kampanja proterivanja Srba s podruèja Krajine, po navodima optu¾nice, pokrenuta je i pre poèetka glavne vojne operacije 4. avgusta 1995, "uglavnom putem propagande, dezinformacija i psiholo¹kog rata", ¹irenjem vesti da æe hrvatske snage svakog trenutka napasti, "i to u situaciji kada je srpsko stanovni¹tvo, koje je veæ iskusilo ili èulo za zloèine hrvatskih snaga i njihovo nedolièno pona¹anje u sliènim operacijama, bilo ispunjeno strahom i panikom".

U optu¾nici se nagla¹ava da su tokom Oluje hrvatske snage planski èinile krivièna dela kako bi uèinile nemoguæim povratak Srba, ukljuèujuæi i one koji su pobegli pre operacije, "ili na samom njenom poèetku, zbog posledica postupaka rukovodstva Republike Srpske Krajine".

"Bezobzirno razaranje gradova i sela u kojima su ¾iveli Srbi poèelo je jedan ili dva dana nakon poèetka operacije Oluja. Nakon ¹to je savladan neznatan (a u mnogim sluèajevima nepostojeæi) otpor Srpske vojske Krajine, hrvatske snage i neki hrvatski civili koji su bili pod nadzorom tih snaga sprovodili su taktiku spaljene zemlje i kampanju etnièkog èi¹æenja", pi¹e u optu¾nici.

U optu¾nici protiv Gotovine, Èermaka i Markaèa navode se imena 37 srpskih civila ubijenih tokom i posle ofanzive na Kninsku krajinu.

"Vojnici su otvarali vatru na grupe civila. Ljudi su ubijani iz vatrenog oru¾ja dok su be¾ali iz svojih kuæa. Po putevima su le¾ali razbacani le¹evi. Viðane su osobe ustreljene iz neposredne blizine... a mnogi su morali da gledaju ubistva èlanova svojih porodica. Neki ljudi su spaljeni ¾ivi, a neki baèeni u bunare", pi¹e u optu¾nici.

Generala Gotovinu, Ha¹ki tribunal je za zloèine u Oluji optu¾io 2001. godine, a on je bio u bekstvu do decembra 2005, kada je, uz saradnju hrvatskih vlasti, uhap¹en u ©paniji, ¹to je ubrzalo proces hrvatskog pribli¾avanja Evropskoj uniji.

Optu¾nica protiv Èermaka i Markaèa podignuta je 2004, i oni su se odmah dobrovoljno predali Tribunalu, a zatim su bili pu¹teni na privremenu slobodu do poèetka suðenja.

Sva trojica su u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavili da nisu krivi za zloèine za koje su optu¾eni.



:news:
Danas presuda Haradinaju
| Izvor: B92
Beograd -- Sudsko veæe Ha¹kog tribunala u 16 sati æe saop¹titi presudu u sluèaju koji se vodi protiv Ramu¹a Haradinaja.


Biv¹i komandant Oslobodilaèke vojske Kosova i biv¹i kosvoski premijer Ramu¹ Haradinaj je, sa jo¹ dvojicom komandanata OVK, Lahijem Brahimajem i Idrizom Baljajem, optu¾en za zloèine nad Srbima, Romima i Albancima na Kosovu 1998. godine. Zbog zloèina kao ¹to su muèenje, ubistvo, silovanje i deportacija, Tu¾ila¹tvo tra¾i da 39-godi¹nji Haradinaj bude ka¾njen sa 25 godina zatvora.

Ha¹ka optu¾nica u 37 taèaka tereti Haradinaja, Brahimaja i Baljaja za zloèine protiv èoveènosti i kr¹enja zakona i obièaja ratovanja od 1. marta do 30. septembra 1998. godine.

U zavr¹noj reèi, Tu¾ila¹tvo je ocenilo da je u toku postupka dokazana njihova odgovornost za smrt najmanje 40 kosovskih Srba, Albanaca i Roma, èija su tela pronaðena u septembru 1998. godine u kanalu Radonjièkog jezera.

Prema reèima tu¾ioca, svi zloèini u tzv. "zoni Dukaðin" tokom 1998. godine, kojom je vojno rukovodio Haradinaj, dogodili su se zbog zajednièke zloèinaèke namere.

Jedan od lidera kosovskih Srba Oliver Ivanoviæ smatra da bi po istom principu komandne odgovornosti po kojem se sudi srpskim generalima u Hagu trebalo da odgovaraju i albanski komandanti, za zloèine poèinjene u njihovoj zoni odgovornosti.

"U Haradinajevom sluèaju to je zona oko Peæi, Deèana i do Ðakovice. U tom kraju je ubijeno ili kidnapovano vi¹e od 200 ljudi tokom 1998, 1999. i posle toga. Proterano je vi¹e od 50 hiljada ljudi sa prostora koji spada u zonu odgovornosti Ramu¹a Haradinaja. On je napisao dve knjige u kojima je objasnio svoju ulogu komandanta te zone, te mislim da je to dovoljno dokaza za Ha¹ki tribunal da ga, pozivajuæi se na komandnu odgovornost, osudi na du¾u vremensku kaznu", rekao je on.

Ivanoviæ smatra da su posredan dokaz Haradinajeve odgovornosti i ubistva potencijalnih svedoka u ovom procesu.

Mediji su tokom istrage, ali i posle podizanja optu¾nice mnogo puta pisali o ubistvima potencijalnih svedoka u sluèaju Haradinaj.

U tim nepotvrðenim navodima pominju se ubistva i do 10 potencijalnih svedoka. Biv¹a ha¹ka tu¾iteljka Karla del Ponte u svojoj knjizi "Lov" navodi da je zastra¹ivanje svedoka poèelo i pre nego ¹to je Tribunal poèetkom 2003. objavio prve optu¾nice protiv pripadnika OVK.

Portparolka ha¹kog tu¾ila¹tva Olga Kavran za B92 ka¾e da je tu¾ila¹tvo izvelo vi¹e od 80 svedoka, ali i da se dva kljuèna svedoka na ovom suðenju nisu pojavila.

"Postoji i postupak za nepo¹tovanje suda, koji se vodi u tom smislu. Tako da je Tu¾ila¹tvo uspelo da izvede 81 svedoka, ali dva jako va¾na svedoka se nisu pojavila na sudu. Bilo je problema sa zastra¹ivanjem svedoka, sa èinjenicom da se jako puno svedoka pojavilo pod za¹titnim merama i da je èak 18 obavezujuæih poziva, dakle naloga suda za pojavljivanje, moralo da se izda pre nego ¹to bi se svedoci pojavili da svedoèe", ka¾e ona.

Karla del Ponte u svojoj knjizi pominje ubistvo Tahira Zemaja, koji je trebalo da bude svedok u sluèaju protiv Ramu¹a Haradinaja.

Ona pi¹e da su kasnije ubijena i dvojica policajaca koji su istra¾ivali smrt Zemaja, a kada je Tribunal zatra¾io od Unmika informacije o ubistvu svedoka, dobili su dokument u kojem su najva¾niji podaci bili zatamnjeni.

Nesaradnja UNMIK-a i zastra¹ivanje svedoka æe, prema oceni novinara nedeljnika Vreme Dejana Anastasijeviæa, najverovatnije rezultirati oslobaðanjem Ramu¹a Haradinaja.

"Dosta je verovatno da æe zbog nedostatka dokaza Ramu¹ Haradinaj, koji je imao jednu od najskupljih odbrana u istoriji Ha¹kog tribunala, branila ga je engleska kancelarija Èeri Bler, supruge Tonija Blera, dobiti blagu ili nikakvu osudu, da æe veæi deo krivice biti svaljen na njegova dva pomoænika, Beljaja i Brahimaja i da æe on iz sudnice izaæi kao slobodan èovek", rekao je on.

Suðenje Haradinaju, Baljaju i Brahimaju, koje je poèelo pro¹le godine u martu, zavr¹eno je krajem iste godine.

Suðenje je zavr¹eno po¹to je odbrana obavetila sudsko veæe da ne namerava da iznosi nikakve dokaze, jer smatra da tu¾ila¹tvo nije dokazalo krivicu trojice optu¾enih.

Haradinaj se, po¹to je prethodno podneo ostavku na mesto predsednika privremena vlade Kosova, dobrovoljno predao 9. marta 2005, kada su u pritvor Ha¹kog tribunala iz Pri¹tine prebaèeni Baljaj i Brahimaj.

Haradinaj je u junu 2005. pu¹ten na privremenu slobodu do poèetka suðenja i jedini je ha¹ki optu¾enik kome je bilo dozvoljeno da se bavi politikom i da javno nastupa.

Bred

Ramu¹ Haradinaj i Idriz Baljaj osloboðeni, Ljah Brahimiju ¹est godina

Hag-Beograd-Pri¹tina


Haradinaj-Balaj-BrahimajHa¹ki tribunal oslobodio je danas biv¹eg vodju OVK Ramu¹a Haradinaja i saoptu¾enog Idriza Baljaja krivice za ratne zloèine nad Srbima, Romima i Albancima u okolini Deèana 1998, a treæeoptu¾enog Ljaha Brahimaja je osudio na godina zatvora zbog okrutno postupanje i muèenje zatvorenika.

Haradinaj i Baljaj oslobodjeni su krivice po svih 37 taèaka optu¾nice, a Brahimaj je progla¹en krivim po dve taèke koa mu je na teret stavljala muèenje i okrutno postupanje prema dvojici zatvorenika. Prema presudi koju je saop¹tio predsedavajuæi sudija Alfons Ori, tu¾ioci tokom sudjenja nisu dokazali da su Haradinaj, Baljaj i Brahimaj bili uèesnici u zajednièkom zloèinaèkom poduhvatu èiji je cilj bilo uklanjanje srpskog stanovni¹tva i drugih nealbanaca sa podruèja oko Deèana kako bi na njemu bila uèvr¹æena kontrola OVK.

Nije dokazana ni individualna krivica Haradinaja i Baljaja, a treæeoptu¾eni Brahimaj progla¹en je lièno odgovornim za okrutno postupanje i muèenje dva svedoka u pritvorskom centru OVK u Jablanici u leto 1998. godine.

Sudija Ori naznaèio je da je veæe imalo problema sa obezbedjivanjem iskaza velikog broja svedoka koji su kao opravdanje navodili "strah". I strane u postupku su se koristile nepovoljnom atmosferom za svedoke na Kosovu, naznaèio je sudija. U zavr¹noj reèi, krajem januara, tu¾ioci su zatra¾ili da svoj trojici bude izreèena kazna od 25 godina zatvora.

Odbrana je, nasuprot tome, tra¾ila da optu¾eni budu oslobodjeni zato ¹to njihova krivica nije dokazana. Branioci Haradinaja, Baljaja i Brahimaja prethodno pred sudsko veæe nisu izveli nijednog svedoka odbrane, smatrajuæi da to nije potrebno.

Alijansa za buduænost Kosova odu¹evljena presudom Ha¹kog tribunala

Alijansa za buduænost Kosova izrazila je danas odu¹evljenje presudom kojom je Ha¹ki tribunal oslobodio predsednika te stranke Ramu¹a Haradinaja svih optu¾bi.  Èlanovi predsedni¹tva Alijansa za buduænost Kosova i mnogobrojni simpatizeri su odu¹evljeno prihvatili presudu Ha¹kog tribunala, kojom je Haradinaj progla¹en nevinim po svim optu¾bama. Ubedjenje u nevinost biv¹evg premijera Kosova, tokom dana izrekao je i predsednik Kosova Fatmir Sejdiju.

Vojislav Ko¹tunica: Ha¹ki tribunal se ruga pravdi i ¾rtvama

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Ko¹tunica ocenio je danas da se oslobadjajuæom presudom biv¹em komandantu Oslobodilaèke vojske Kosova Ramu¹u Hradinaju, Ha¹ki tribunal tribunal ruga pravdi i nevinim ¾rtvama.

"Mraèna odluka Ha¹kog tribunala da oslobodi Haradinija potpuno svedoèi da se radi o sudu koji ne postoji da bi se izricala pravda", naveo je Ko¹tunica i izjavi dostavljenoj medijima.

On je cenio da se radi o sudu koji je pored ostalog napravljen da se onima koji su poèinili zloèine, kao ¹to je to Haradinaj, izda zvanièno uverenje da su nevini.

"Time je pored Haradinajevih zloèina nad Srbima napravljen novi veliki zloèin i to Srbija javno i nedvosmisleno saop¹tava. Ha¹ki tribunal se ovom odlukom ruga pravdi i ruga se nevinim ¾rtvama koje su stradale od ruke Haradinaja", istakao je predsednik Vlade Srbije.

Slobodan Samard¾iæ i Bo¾idar Djeliæ: Presuda katastrofalna

Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samard¾iæ ocenio je danas da je oslobadjajuæa presuda biv¹em komandantu Oslobodilaèke vojske Kosova Ramu¹u Haradinaju katarstofalna i da æe imati brojne politièke, moralne i pravne posledice. Samard¾iæ je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije podsetio da se brojni svedoci tu¾ila¹tva nisu pojavili na sudjenju Haradinaju, a da su dva svedoka protiv bi¹eg vodje OVK ubijeni.  Ministar je ocenio da je odlika o oslobadjanju "glogov kolac" u grudi Ha¹kog tribunala i da dokazuje da nije ostvarena pravda.

Potpredsednik Vlade Srbije Bo¾idar Djeliæ ocenio je da je danas crni dan za medjunarodnu pravdu i da je odluka o oslobadjanju skandalozna i zbog toga ¹to je sudjenje bilo praæeno pritiscima na svedoke i ubistvima. Djeliæ je rekao da æe oslobadjanje Haradinaja biti veliki udarac za stabilnost u regionu i da æe negativno uticati na proces pomirenja dva naroda.

Vladimir Vukèeviæ: Ha¹ki tribunal zreo za penziju

Tu¾ilac za ratne zloèine Vladimir Vukèeviæ ocenio je danas da oslobadjajuæa presuda biv¹em komandantu Oslobodilaèke vojske Kosova Ramusu Haradinaju govori da je Ha¹ki tribunal zreo za penziju.

"On je svoju istorijsku ulogu oèigledno odigrao i to u momentu kada politièke elite u regionu i kod nas nisu mogle da se suoèe sa ratnim zloèinima", rekao je Vukèeviæ.

Prema njegovoj oceni, pad kvliteta sudjenja je oèigledan ne samo u ovom sluèaju, i ukazao na to da je devet svedoka ubijeno u periodu od 2003. do 2007. godine, a veæe dozvoljavalo da se optu¾eni brani sa slobode kada su ti ljudi bili ubijeni.

"Jednog svedoka je udario d¾ip u Crnog Gori, jedan je ubijen no¾em na Kosovu, dvoje je stradalo pod nerazja¹njenim okolnostima u saobraæajnim nesreæama, na petoro je izvr¹en atentat, a trojica od njih su bili u sistemu za¹tite", istakao je Vukèeviæ.

Prema negovoj oceni bez devet ubijenih svedoka i mnogo zastra¹enih nema jakog sluèaja.  Vukèeviæ je kazao da danas u regionu ima kredibilnih pravosudja koja mogu da se nose sa takvim predmetima na visoko profesionalan naèin.

"Lièno sam se uverio kroz sluèaj Lekaj u odgovornost Haradinaja u zloèinima na Pa¹triku", naglasio je tu¾ilac za ratne zloèine i podsetio da je Lekaj u Beogradu osudjen na 13 godina zatvora pravosna¾no.

"Tuzila¹tvio tribunala æe ulo¾iti ¾albu i predlo¾iæu glavnom tu¾iocu Ha¹kog tribunala Bramercu da mu u toku drugostepenog postupka stavim na rapolaganje svog zamenika Dragoljuba Stankoviæa koji vodi kosovske predmete ", dodao je Vukèeviæ.

Simo Spasiæ: Ha¹kom tribunalu nisu va¾ne srpske ¾rtve

Predsednik Udru¾enja porodica kidnapovanih, zarobljenih i ubijenih na Kosovu Simo Spasiæ ocenio je danas da je oslobadjajuæa presuda biv¹em vodji OVK Ramu¹u Haradinaju dokaz da za Ha¹ki tribunbal nisu va¾ne srpske ¾rtve. Spasiæ je rekao da æe ta presuda kojom je dokazani zloèinac oslobodjen svih optu¾bi za zloèine "dodatno da ubije" porodice Srba koji su kidnapovani, zarobljeni i ubieni na Kosovu od 1998. godine. Spasiæ je istakao da odgovor o toj presudi moraju dati oni dr¾avnici, ministri pravde i premijeri koji su dozvolili da Tribunalu budu isporuèeni srpski generali jer su time dokazali da su jedino Srbi krivi za ubijene Hrvate, Muslimane i Albance.

"Sutra æe u Pri¹tini milion Albanaca da doèeka svog narodnog heroja jer je oèistio teritoriju Kosova i Metohije od Srba i ostalih nealbanaca", naveo je on.

Haradinaju, Baljaju i Brahimaju sudjeno je po optu¾nici za zloèine nad Srbima, Romima i Albancima izmedju marta i oktobra 1998. U 37 taèaka, optu¾nica im je na teret stavljala vi¹estruko ubistvo, progon, deportaciju, protivpravno zatvaranje, nehumana dela, okrutno postupanje, muèenje, otmice, zlostavljanje i silovanje. U to vreme, Haradinaj je, po optu¾nici, bio vodja OVK u okolini Deèana, Baljaj je komandovao specijalnom jedinicom "Crni orlovi", a Brahimaj je èlan glavnog ¹taba OVK i zapovednik pritvora z zarobljenike OVK.

Prema optu¾nici, oko 40 ¾rtava pronadjeno je u masovnoj grobnici kod Radonjiækog jezera, u neposrednoj blizini baze specijalne jedinice OVK "Crni orlovi" kojom je komandovao drugooptu¾eni Baljaj i ne¹to vi¹e od kilometra od rodne kuæe i ¹taba Haradinaja u selu Glodjane. Sudjenje Haradinaju i saoptu¾enima je poèelo 5. marta pro¹le godine. Tu¾ioci su pred sudsko veæe tokom procesa izvelo 81 svedoka, a dvojica su odbila da svedoèe uprkos obavezujuæem nalogu suda.

Biv¹a glavna tu¾iteljka Ha¹kog tribunala Karla Del Ponte vi¹e puta je, ukljuèujuæi i pred Savetom bezbednosti UN, upozoravala da se svedoci protiv Haradinaja na Kosovu uznemiravaju i zastra¹uju i da to tu¾iocima prièinjava velike probleme u izvodjenju dokaza.

Haradinaj se dobrovoljno predao Tribunalu 9. marta 2005. neposredno po¹to je podneo ostavku na du¾nost premijera Kosova. Istog dana u Hag su iz Pri¹tine prebaèeni i Baljaj i Brahimaj. U prvom pojavljivanju pred sudijama, sva trojica su odbacila krivicu. Tribunal je na privremenu slobodu do poèetka sudjenja, Haradinaja pustio 9. juna 2005, a kasnije mu je, na zahtev odbrane i uprkos protivljenju tu¾ila¹tva, dozvolio da u ogranièenoj meri javno nastupa na Kosovu kao lider Alijanse za buduænost Kosova.

voanews.com