Uno¹enje manje kalorija pospje¹uje pamæenje?

[Bred]

Jo¹ 1930-ih otkriveno je da laboratorijski ¹takori koje su hranili prehranom s ogranièenim brojem kalorija (caloric-restricted, ili CR prehranom) ¾ive dvostruko du¾e od pripadnika svoje vrste koje su hranili obilato. Ovo je otkriæe znanstvenike poticalo da otkriju kakve jo¹ dobre utjecaje na ljudsko zdravlje mo¾e imati CR prehrana.

Na Okinawi ljudi jedu dok nisu 80% siti, a tada prestaju s jelom. Takva navika jedenja zove se Hara hatchi bu. Vjeruje se kako je upravo to razlog ¹to su ljudi na Okinawi izrazito zdravi i dugovjeèni. Okinawa ima jako visok postotak ljudi iznad stote godine ¾ivota, a tamo¹nji stanovnici rjeðe podlije¾u srèanim bolestima, pretilosti i dijabetesu. Nizak unos kalorija zacijelo dobro utjeèe na neke pokazatelje na¹eg zdravlja - tjelesnu te¾inu, razinu inzulina i ¹eæera u krvi, krvni tlak i spreèavanje upala. Naravno da se nametnulo i pitanje kakav utjecaj ima CR prehrana na zdravlje ljudskog mozga, i ima li ona u tom aspektu neke prednosti nad drugim tipovima ishrane.

Nedavno je Agnes Floel, zajedno sa svojim kolegama sa sveuèili¹ta Munster, provela istra¾ivanje o tome kako CR ishrana utjeèe na pamæenje. Istra¾ivanje je provedeno na uzorku od 30 dobrovoljaca u dobi od 50 do 80 godina. Osobe su bile "prosjeènog" pamæenja i u prosjeku blago pretile. Podijeljene su u 3 grupe, prema svojoj dobi, spolu i kila¾i.

Prva je grupa dobila ishranu za 30% umanjene kalorijske vrijednosti, u koju su bili ukljuèeni svi ostali va¾ni nutrijenti. Drugoj je grupi dodijeljena ishrana koja je sadr¾avala 20% nezasiæenih masnih kiselina, a treæa je grupa dobila normalnu ishranu. Dobrovoljci su sami podnosili izvje¹æa o svojoj ishrani. Prije poèetka eksperimenta svi su pro¹li test memorije i krvne pretrage. Nakon razdoblja od 3 mjeseca èlanovi prve grupe su izgubili tek ne¹to malo na te¾ini (oko 2.4 kg), a te¾ina èlanova ostalih grupa se èak blago poveæala.

Ipak, jedino je grupa koja je imala CR prehranu imala znatno poveæanje sposobnosti da se sjeti rijeèi koje je imala na listi, i to za èak 20% - ta se sposobnost naziva jo¹ i odgoðeno prisjeæanje. To se pobolj¹anje pripisalo sni¾avanju razine njihovog inzulina u krvi i markera upale (C-reaktivni protein i TNF-alfa). To ¹to je istra¾ivanje koje je provedeno na ljudima potvrdilo prija¹nje rezultate eksperimenata koji su provoðeni na ¾ivotinjama daje nam èvrstu osnovu vjerovati kako CR prehrana blagotvorno utjeèe na na¹u memoriju.

Ovo je istra¾ivanje, kako priznaju i sami autori, imalo i svoje nedostatke: mali uzorak ispitanika, nepouzdanost èinjenice da su ispitanici sami prijavljivali koliko se pridr¾avaju zadane ishrane, veæi socijalni kontakt sa èlanovima grupa, relativno mali gubitak na te¾ini èlanova CR - grupe itd.

Ostaju i druge nejasnoæe na koje ovo istra¾ivanje nije dalo odgovore. Koliko je ishrana sa 30% manjim unosom kalorija odr¾iva, pogotovo za starije ljude? Jesu li ispitanici pokazali bolje rezultate u pamæenju iskljuèivo zbog smanjenog unosa kalorija, ili su oni posljedica èitave ishrane? Koliko dugo æe trajati pobolj¹ano sjeæanje nakon povratka normalnoj ishrani? Postoji li veza izmeðu neèije genetike i ishrane? I mnoga druga pitanja ostaju neodgovorena.

U svakom sluèaju uno¹enje velikog broja kalorija svakako ne potpoma¾e ni va¹e sjeæanje, ni opæe zdravstveno stanje.

Izvor: www.scientificamerican.com
Prevod: Znanost.com (http://www.znanost.com/zdravlje-medicina/wellness-prehrana/483-unosenje-manje-kalorija-pospjesuje-pamcenje)