Alkohol i jetra

[AquArius]

Alkohol i jetra


Alkoholom uzrokovana bolest jetre (ABJ) je jedan od va¾nijih uzroka smrti u SAD-u, (ali i u Hrvatskoj). Masna jetra, najèe¹æi oblik ABJ je reverzibilan poremeæaj, odnosno, stanje se mo¾e potpuno zalijeèiti u sluèaju da osoba prestane s tro¹enjem alkohola. Ozbiljniji oblik ABJ predstavlja alkoholni hepatitis, karakteriziran stalnim upalnim promjenama i cirozom, koja je obilje¾ena progresivnim o¾iljkavanjem jetrenog tkiva. Oba stanja mogu biti fatalna, a opcije kod lijeèenja su vrlo ogranièene. Tijekom pro¹lih nekoliko godina, znanstvenici su uvelike pro¹irili spoznaje o mehanizmima kojima alkohol o¹teæuje jetreni parenhim.


Prevalencija alkoholne bolesti jetre (ABJ)
Otprilike 10-35% alkoholièara razvije alkoholni hepatitis, dok njih 10-20% razvija cirozu jetre (1). U SAD-u, ciroza je na 7. mjestu prema uzrocima smrtnosti kod osoba mlaðe i srednje dobi. Otprilike 10 000-24 000 smrtnih sluèajeva mo¾e biti pripisano konzumaciji alkohola, samo u SAD-u.

Kako alkohol o¹teæuje jetru?
Normalno funkcionirane jetre esencijalno je za ¾ivot i normalni metabolizam. O¹teæenja jetre uzrokovana alkoholom ometaju normalne tjelesne metabolièke putove, da bi u konaènici alkohol uzrokovao i o¹teæenja ostalih organa. Brojni fiziolo¹ki mehanizmi, koji se razmatraju u narednim poglavljima, utjeèu na daljnju progresiju ABJ. Lijekovi koji utjeèu na ove mehanizme mogu sprijeèiti nastajanje nekih od komplikacija ABJ ili barem smanjiti ozbiljnost nastale bolesti

Metabolizam alkohola. Veæina alkohola koji se popije, metabolizira se u jetri. Meðutim, tijekom metabolizma alkohola, nastaju razgradni produkti (npr. acetaldehid), koji su otrovniji i ¹tetniji od samog alkohola. Uz to, skupina metabolièkih produkata, koje nazivamo slobodni radikali, mogu dodatno o¹teæivati jetre stanice i potaknuti proces upale, o¹teæujuæi tako neke vitalne jetrene funkcije, poput procesa stvaranja energije. Tijelo ima prirodnu obranu protiv slobodnih radikala (npr. antioksidanti), meðutim oni mogu biti inhibirani konzumacijom alkohola, ¹to vodi do pojaèanog o¹teæivanja jetrenog parenhima (3).

Upalni odgovor. Upala je odgovor tijela na o¹teæenje ili infekciju nekog tkiva. Upalni proces sprjeèava ¹irenje o¹teæenja i mobilizira obrambene mehanizme imunolo¹kog sustava. Jedan od takvih mehanizama je i stvaranje slobodnih radikala koji mogu uni¹tavati mikroorganizme, uzroènike infekcije. Kronièna konzumacija alkohola prolongira upalni proces, vodeæi do pojaèanog stvaranja slobodnih radikala, koji onda mogu uni¹tavati i zdrave stanice jetre.

Bakterije koje ¾ive u ljudskom tijelu igraju kljuènu ulogu u razvijanju ABJ. Konzumacija alkohola poveæava prolaz ¹tetnih bakterijskih spojeva, poput endotoksina, kroz stjenku crijeva u krv. Kada endotoksin putem krvi doðe do jetre, on aktivira specijalizirane stanice (tj. Kupfferove stanice) koje monitoriraju znakove infekcije u krvi. Ove stanice odgovaraju na prisutnost endotoksina otpu¹tajuæi tvar poznatiju kao citokin, koja ima svojstvo reguliranja upalnog procesa (4-6).

Citokini. Citokini nastaju u stanicama jetre i imunolo¹kog sustava kao reakcija na infekciju ili o¹teæenje stanica. Konzumacija alkohola poveæava koncentraciju citokina, a citokini kod ljudi sudjeluju u stvaranju simptoma koji su slièni onima kod alkoholnog hepatitisa (7). Svaki od prije spomenutih mehanizama bolesti sudjeluje ili potpoma¾e smrti stanica jetre. Prisutnost o¹teæenih stanica jest okidaè za pokretanje tjelesnih obrambenih mehanizama, ukljuèujuæi i otpu¹tanje novih kolièina citokina, ¹to na kraju dovodi do zaèaranog kruga, upale, staniène smrti i o¾iljkavanja jetre.

Nastajanje o¾iljkavanja. Normalno stvaranje o¾iljka je dio procesa izljeèivanja bilo kakvog o¹teæenja ili rane. Alkoholom izazvana smrt stanica i upala rezultira o¾iljkavanjem, koje naru¹ava normalnu arhitekturu jetre, a time i njenu normalnu funkciju. O¾iljkavanje je "za¹titni znak" ciroze jetre. Proces kojim se razvija ciroza ukljuèuje odreðene citokine i specijalizirane jetrene stanice (tj. zvjezdaste stanice). U zdravoj jetri te stanice slu¾e kao skladi¹te za vitamin A. Pod utjecajem citokina, zvjezdaste stanice rastu, gube rezerve vitamina A, i poèinju stvarati o¾iljkasto tkivo. Uz to, te stanice, uzrokuju stiskanje krvnih ¾ila, smanjujuæi dovod kisika do jetrenih stanica (6,8).

Acetaldehid mo¾e aktivirati spomenute stanice direktno, potièuæi proces o¾iljkavanja i bez prisustva upalnog procesa (9,10). Ova èinjenica se sla¾e s pretpostavkom da alkoholièari mogu razviti cirozu i bez hepatitisa (tj. upalnog procesa).


Èimbenici koji utjeèu na ranjivost od ABJ
Ranjivost ka razvijanju bolesti jetre uzrokovane alkoholom jako varira od osobe do osobe. To znaèi da meðu osobama koje mnogo piju, samo neke razvijaju proces ciroze. Razumijevanje faktora rizika mo¾e pomoæi u lijeèenju ove bolesti, ali i posebnoj prevenciji osjetljivijih osoba.

Genetski èimbenici. Strukturne i funkcionalne razlike u bilo kojem tipu stanica ili biolo¹kih reakcija, gore spomenutih, mo¾e utjecati na podlo¾nost osobe ka razvijanju ABJ. Istra¾ivaèi i dalje tra¾e genetske tragove koji bi pokazivali ovakvu razlièitost. Rezultati takvih istra¾ivanja mogli bi poslu¾iti kao temelj za buduæa vremena u genskoj terapiji.

Prehrambeni èimbenici. Prehrana mo¾e utjecati na progresiju ABJ (11). Npr. visoko-masne, nisko-ugljikohidratne dijete potièu o¹teæenje jetre kod ¹takora hranjenih alkoholom (12,13), a velike kolièine poli-saturiranih masnih kiselina mogu poticati razvijanje ciroze kod ¾ivotinja (14, 15).

Spol. ®ene razvijaju ABJ nakon konzumiranja manjih kolièina alkohola u kraæem vremenskom rasponu u odnosu na mu¹karce (16). Uz to, ¾ene imaju incidenciju alkoholnog hepatitisa i veæe stope smrtnosti od ciroze u odnosu na mu¹karce (17). Mehanizmi odgovorni za razlike meðu spolovima nisu jo¹ jasne.


Hepatitis C. Mnogi bolesnici s ABJ su inficirani s virusom hepatitisa C (HCV), koji uzrokuje kroniènu, potencijalno smrtonosnu bolest jetre (19, 20). Prisutnost HCV u tijelu mo¾e poveæati podlo¾nost osobe ka razvijanju o¹teæenja jetre i u mlaðim godinama, te nakon konzumiranja manjih kolièina alkohola, usporeðeno s osobama koje nisu zara¾ene s HCV (20). Bolesnici inficirani sa HCV èestu su lijeèeni interferonom. Ipak, interferon je manje uèinkovit kod bolesnika s kroniènom infekcijom HCV, koji uz to konzumiraju i velike kolièine alkohola, u usporedbi s onima koji ne piju alkohol (21).


Uèinkovitost lijeèenja
Apstinencija od alkohola je kamen temeljac svakog lijeèenja ABJ. Kod apstinencija, masna jetra i alkoholni hepatitis èesto su reverzibilni, to poveæava stopu pre¾ivljavanja meðu bolesnicima s ABJ, ukljuèujuæi i one s cirozom jetre (1). Za terminalno bolesne osobe, transplantacija jetre ostaje jedino uèinkovito lijeèenje. Istra¾ivanja su potvrdila uèinkovitost transplantacije jetre kod bolesnika s alkoholnom cirozom (1). Belle i suradnici su u svojoj studiji obradili medicinsku dokumentaciju osoba kojima je izvr¹ena transplantacija jetre izmeðu 1988 i 1995. Uzroci smrti meðu tim osobama nisu bile povezani s alkoholom. Tj. bolesnici ovisni o alkoholu umirali su od bolesti od kojih umiru i ne-alkoholièari (npr. infekcija, karcinom, bolesti srca i krvnih ¾ila).
Vraèanje bolesti jetre meðu osobama ovisnima o alkoholu rijetko se dogaða (23).

Infekcija hepatitisom C kod osoba s ABJ izgleda da ne utjeèe na pre¾ivljavanje nakon transplantacije jetre, usprkos tome ¹to virus ostaje prisutan u krvi (24).

Medicinske interakcije. Kronièna konzumacija alkohola mo¾e pojaèati ne¾eljene i ¹tetne uèinke lijekova koji se koriste u lijeèenju stanja koje ne spadaju u ABJ. Posebno, kod pretjerane uporabe analgetika acetaminofena mogu nastati te¹ka o¹teæenja jetre kod osoba koje mnogo piju (25).


Izgledi za izljeèenje u buduænosti
Vi¹estruki mehanizmi ABJ pru¾aju nekoliko potencijalnih ciljeva za medicinsku intervenciju. Neki od postupaka koji obeæavaju navedeni su u daljnjem tekstu.

Uloga endotoksina u upalnom odgovoru sugerira moguænost zaustavljanja razvitka ABJ u njenim najranijim stadijima. Npr., uni¹tavanje crijevnih bakterija koje imaju potencijal stvaranja endotoksina smanjuje znakove o¹teæenja jetre u ¹takora hranjenih alkoholom (4, 26).

Adekvatan dnevni unos ugljikohidrata je va¾an za lijeèenje ABJ (13,27). Uz to, istra¾ivaèi prouèavaju hranjive preparate za bolesnike s ABJ. Jedan od takvih namirnica je i poli-nesaturirani lecitin (PUL), mje¹avina masnih sastojaka ekstradiranih iz soje. PUL je pokazao za¹titni uèinak od o¾iljkavanja kod babubna hranjenih alkoholom (9,28). Jo¹ jedan dijetni pripravak, S-adenozil-l-metionin (SAM), mo¾e smanjiti o¹teæivanje jetre kod ¾ivotinja koje je potaknuto alkoholom ili nekim drugim otrovnim supstancama (29). Uèinkovitost i sigurnost ovih lijekova za primjenu kod lijeèenja ljudi s ABJ jo¹ je u fazi ispitivanja.

Konaèno, va¾an cilj istra¾ivanja je i razvijanje lijekova koje mogu izmijeniti ¹tetan uèinak citokina na jetru, ali u isto vrijeme èuvajuæi njihovu obrambenu funkciju. U jednoj studiji, primjenjivanje antitijela napravljenih tako da prepoznaju i inaktiviraju kljuène upalne citokine, zamjetno su smanjili o¹teæenja jetre kod ¹takora (30).

Izvor: www.medicina.hr