Bolest kretanja - kinetoza

[AquArius]

Bolest kretanja - kinetoza

Definicija
Bolest kretanja poznata je pod brojnim nazivima, kao npr. kinetoza, morska bolest, avionska muènina, automobilska muènina, sindrom lo¹e adaptacije na pokret.
Bolest kretanja je normalan odgovor na pokret kad vi¹e osjetnih sustava tijela (vidni, sustav ravnote¾e, osjet za polo¾aj u prostoru) razlièito do¾ivljavaju pokret. Mo¾e se takoðer javiti nakon kretanja kad se kretanje oèekuje, a ne dogodi se veæ osoba ostane na mjestu. Nastaje prilikom ubrzanog kretanja u raznim smjerovima i kad ne postoji vizualni kontakt s okolinom.
U tom trenutku osjet ravnote¾e ¹alje poruku o kretanju, a vidni osjet ¹alje poruku o mirnom sjedenju u kabini broda, aviona ili automobila. Treæina do polovina putnika u avionu osjeti smetnje tijekom turbulencija.
Strah ili tjeskoba olak¹ava pojavu simptoma, a neke su osobe sklone bolesti kretanja od djetinjstva.

Simptomi
Razvoj simptoma varira ovisno o jaèini podra¾aja i sklonosti osobe. Poèetni je simptom obièno nelagoda u gornjem dijelu trbuha, a nakon toga slijede muènina i povraæanje. Ko¾a postaje blijeda i javlja se znojenje i vrtoglavica. Pogor¹anje oznaèuje pojaèano izluèivanje sline, osjeæaj topline tijela, lakoæe glave, èesto depresije i apatije. Dodatni simptomi su èesti, ali variraju od sobe do osobe: pu¹tanje vjetrova, ubrzano disanje, uzdisanje, stenjanje, glavobolja, osjeæaj stezanja obruèa oko glave, panika, konfuzija. Nakon nekog vremena se tijelo prilagoðava (npr. osoba razvije morski "ljuljajuæi" hod). Veæina osoba se prilagodi nakon 2-3 dana i simptomi nestaju, a kod 5% simptomi traju dok postoji podra¾aj kretanja. Povratak na stabilne okolnosti bez kretanja mo¾e potaknuti ponovnu pojavu simptoma, ali je obièno trajanje simptoma kraæe i prilagodba je br¾a.

Uèestalost i rizièni èimbenici
Uèestalost je manja od 1% tijekom vo¾nje u velikom avionu do 100% tijekom vo¾nje u brodu na nemirnom moru. Vo¾nja brodom najèe¹æe uzrokuje bolest kretanja, a nakon toga vo¾nja avionom, autom, a najrjeðe vlakom. Do druge godine ¾ivota je rijetka. Najèe¹æa je od 3-12 godine, a nakon toga mnogo rjeða. ®ene su podlo¾nije (1.7:1), a simptomi su èe¹æi tijekom menstruacije i trudnoæe. Osobna sklonost ka razvoju simptoma najva¾nja je u previðanju slijedeæih napadaja (3, 4). Sklonost poveæavaju i okoli¹ni èimbenici: slaba ventilacija, smrad, dim, ugljièni monoksid.

Diferencijalna dijagnoza i komplikacije
Navedeni simptomi mogu oznaèavati i druge bolesti: poremeæaji ravnote¾e, gastroenteritis, metabolièki poremeæaji i otrovanja. Na visini se mo¾e javiti i visinska bolest sa sliènim simptomima. Bolest kretanja trebala bi prestati nakon prestanka kretanja.
Komplikacije su rijetke, a ukljuèuju sni¾en tlak (hipotenzija), dehidraciju, depresiju i paniku.

Lijeèenje

Opæe mjere prevencije bolesti kretanja
1. Smanjenje izlaganja kretanju
- po¾eljno je smjestiti se u sredinu aviona ili broda gdje su pokreti najbla¾i
- smjestiti se u polusjedeæi polo¾aj
- pokrete glave i tijela svesti na najmanju moguæu mjeru

2. Smanjiti vidnu aktivnost
- fiksirati pogled na horizont ili neki drugi stabilni vanjski objekt
- izbjegavati promatranje predmeta koji se mièu
- izbjegavati èitanje
- zatvoriti oèi ako se nalazite u donjoj palubi ili zatvorenoj kabini

3. Pobolj¹ati ventilaciju i ukloniti ¹tetne vanjske utjecaje
4. Smanjiti velièinu pokreta: izbjegavati ili ubla¾iti ubrzavanja i usporavanja te okretanja i pomicanja vozila
5. Preusmjeriti pozornost
- upravljati vozilom
- izvoditi neku mentalnu aktivnost
6. Prehrambene preporuke: izbjegavati unos velike kolièine hrane na usta, uzimati male obroke vi¹e puta i izbjegavati alkohol.

Lijekovi za sprjeèavanje bolesti kretanja
Lijekovi koji se uzimaju na usta trebaju se popiti prije putovanja, kako bi se upili iz crijeva na vrijeme i kako bi se postigla potreba koncentracija u krvi. Kad simptomi poènu, upijanje (apsorpcija) lijeka je ote¾ana, a kad poène povraæanje - nemoguæa je. Mo¾e se dati injekcija u mi¹iæ. Kad poènu te¹ki simptomi, mogu se staviti èepiæi u otvor debelog crijeva ako injekcija u mi¹iæ nije moguæa iz bilo kojeg razloga.

Tipovi lijekova koji se uzimaju za sprjeèavanje simptoma su:
- antagonisti muskarinskih receptora
- antagonisti histaminskih H1-receptora
- simpatomimetici (npr. dkstroamfetamin), u kombinaciji s nekim od gornjih
Velik broj lijekova se ispituje, npr. ðumbir, antidepresivi i lijekovi protiv grèeva (antikonvulzivi).

Nuspojave
Pospanost je najèe¹æi simptom, osim nakon simpatomimetika. Simptomi su obièno povezani s dozom.

Dekstroamfetamin
Amfetamin i srodna sredstva imaju znaèajan uèinak na bolest kretanja (11, 22). Njihovo djelovanje je najuèinkovitije kad se radi o ekstremnom stresu i koriste se u kombinaciji sa skopolaminom ili prometazinom radi pojaèanja djelovanja i smanjenja nuspojava (6, 23, 24). Za sprjeèavanje bolesti kretanja kod rutinskog putovanja, ovaj lijek nije preporuèljiv. Isto tako nije preporuèljiv u trudnoæi te kod djece mlaðe od tri godine. Ne koriste se rutinski niti ponavljano zbog nuspojava koje ukljuèuju nemir, razgovorljivost i potencijalnu zlouporabu. Nepo¾eljne su njegove kombinacije s brojnim lijekovima, oosbito onima s uèinkom na srce i sredi¹nji ¾ivèani sustav.

Dimenhidrat
Dimenhidrat je antihistaminik (Dramine) je jedan od lijekova izbora za uobièajene oblike kinetoza. Mo¾e se kupiti u razlièitim oblicima - tabletama, tabletama za ¾vakanje, dugodjelujuæim kapsulama, tekuæim preparatima, èepiæima i u obliku otopina za injekcije. Ne bi se trebao koristiti kod djece mlaðe od 2 godine, a takoðer ni u trudnoæi.
Standardna doza za odrasle je 50-100 mg u tabletama svakih 4-6 h, do najvi¹e 400 mg u 24 sata.
Za djecu od 2-6 godina oralna doza je 15-25 mg svakih6-8 sati; najvi¹e 75 mg u 24 h.
Djeca dobi 6-12 godina: 25-50 mg svakih 6-8 h, do najvi¹e 150 mg u 24 sata.
Djeca starija od 12 god.: 50 mg svakih 4-6 h, do najvi¹e 300 mg u 24 h.
Ako se usporedi sa skopolaminskim flasterom, najveæi nedostatak dihmenhidrata je potreba za èestom primjenom. Najèe¹æe nuspojave su pospanost i vrtoglavica. Kod djece mo¾e izazvati razdra¾ljivost.

Meklizin
Antihistaminik meklizin (Diadril) se dugo koristio kao vrlo uèinkovit (7, 9, 29), ali nije uèinkovit koliko skopolaminski flaster. Meklizin se mo¾e kupiti u obliku obiènih tableta i tableta za ¾vakanje. Nije preporuèljiva njegova uporaba u trudnoæi. Mo¾e se koristiti kod djece.
Standardna oralna (na usta) doza za odrasle je 25-50 mg, svakih 6-12 ili 12-24 h.
Za djecu se koristi upola manja doza.
Najva¾nija nuspojava je pospanost.

Prometazin
Prometazin se s ili bez amfetamina ili sliènih sredstava koristi kod te¾ih situacija ili za lijeèenje veæ nastale bolesti kretanja (5, 31). Mo¾e se dobiti u obliku tableta ili sirupa. Mo¾e se koristiti u trudnoæi, ali ne i kod djece mlaðe od dvije godine.
Standardna doza za sprjeèavanje kinetoza je 25 mg svakih 6 h. Meðutim, obzirom na dugotrajnu aktivnost, ova se uèestalost èini nepotrebno visoka.
Djeci starijoj od 2 godine preporuèuje se doza od 0.25-0.5 mg/kg tjelesne mase svakih 4-6 h.
Prometazin uzrokuje jaèu pospanost nego veæina drugih lijekova za kinetoze, a njegova uporaba povezana je sa smanjenom sposobno¹æu izvoðenja svakodnevnih aktivnosti, slabijom psihomotornom funkcijom, informacijskim procesom i budno¹æu.

Skopolamin hidroklorid
Skopolamin je antimuskarinski lijek. Ovaj uèinkoviti lijek je èesto standard s kojim se usporeðuju drugi lijekovi (19,23,25,32). Dosada¹nja istra¾ivanja pokazuju kako je skopolamin uopæe najdjelotvornije sredstvo protiv nastanka kinetoza.

Skopolaminski flaster
Skopolaminski transdermalni flaster (naljepak) se nanese na ko¾u iza uha (Scopoderm TTS) najmanje 8 h prije putovanja ili izlaganja podra¾aju kretanja, a mijenja se svakih 72 h. Dobro je istra¾en (21,30). Istra¾ivanja pokazuju da je uèinkovit kao i skopolamin tablete. Glavne prednosti su mu praktiènost i jednostavnost primjene te dugotrajna aktivnost. Problemi ukljuèuju nuspojave koje mogu nadma¹iti dobro djelovanje ako se radi o malom podra¾aju koji uzrokuje bolest kretanja, dug period prije poèetka djelovanja te razlièit uèinak kod razlièitih osoba te èak i kod istih osoba u razlièito vrijeme (21,34). Postoje pretpostavke kako umanjuje prilagodbu na kretanje iako to nije uvijek bilo uoèljivo (20). Treba se izbjegavati primjena ovog lijeka u trudnoæi te kod djece. Uporaba skopolaminskog flastera treba se izbjegavati kod glaukoma, starijih osoba te kod zapreka u otjecanju mokraæe. Skopolamin se ne treba kombinirati sa sedativima, kao ¹to su antihistaminici te s alkoholom, antidepresivima i antikolinergicima. Nakon njegove primjene potrebno je oprati ruke kako bi se izbjegao eventualni kontakt s konjuktivom oka ¹to mo¾e dovesti do ¹irenja zjenice i zamuæenog vida. Nuspojave su suha usta, pospanost i zamuæen vid (èak i bez direktnog dodira lijeka i oka). Vidni problemi mogu se pojaèati kod èeste uporabe (21). Mo¾e uzrokovati zbunjenost i/ili vidne halucinacije, osobito kod starijih osoba.

Opæenite preporuke za lijeèenje kinetoza
Svi navedeni lijekovi su uèinkoviti, ali nijedan ne djeluje kod svih osoba. Ukoliko jedan pristup nije dobar ili se slabo podnosi, potrebno je probati drugi.

A. Kratkotrajno izlaganje kretanju (6 h ili manje)
I. Blagi do umjereni podra¾aj
1. Preporuka: - dimenhidrinat
2. Alternativa:
- meklizine
- prometazin
II. Intenzivni podra¾aj
1. Preporuka: - prometazin + amfetamin
2. Alternativa:
- dimenhidrinat
- skopolamin flaster

B. Dugotrajno izlaganje (> 6 h)
I. Blagi stimulus
1. Preporuka: - dimenhidrinat
2. Alternativa:
- skopolamin flaster
- meklizin
- prometazin
II. Umjereni do intenzivni podra¾aj
1. Preporuka: - skopolamin flaster
2. Alternativa:
- ponavljane doze dimenhidrata
- ponavljane doze prometazina
- ponavljane doze meklizina


Lijeèenje veæ nastalih simptoma
Moguænosti lijeèenja nakon ¹to bolest kretanja nastane su ogranièene. Kad poène povraæanje, nijedan lijek koji se uzima na usta neæe biti uèinkovit (35). Injekcija prometazina u mi¹iæ (25-50 mg) je, izgleda, najuèinkovitiji oblik rje¹avanja veæ nastalih te¹kih simptoma kinetoze (23, 31, 35), ali veæina putnika neæe biti u moguænosti dati intramuskularnu inekciju. Dimenhidrat u obliku èepiæa je dostupan. Ukoliko se oèekuje du¾a izlo¾enost kretanju, mo¾e se staviti skopolaminski flaster (36), ali se ne mo¾e oèekivati brz uèinak.


Tekst preuzet sa Medicina.hr  (http://www.medicina.hr)

 

[stef]

 Oralno se lekovi moraju uzeti 1h vremena pre puta inace nece imati dejstva...