Mo¾emo li nauèiti biti sretni?

[AquArius]

Mo¾emo li nauèiti biti sretni?

Autor:
Ozren Podnar, prof.


Kako æete se prosjeèno osjeæati u iduæih 10 godina, ovisi èak 80% o va¹im genima

"Budite optimisti.", "Mislite pozitivno.", "Ne brinite, budite sretni.", ... bombardiraju nas sa svih strana knji¾ice o psiholo¹koj samo-pomoæi. A ¹to ako su optimizam, pozitivne misli, samopouzdanje i samopo¹tovanje samo simptomi sreæe, a ne njeni uzroci? Kad bi sreæa ovisila o na¹oj volji i odluci, ne bismo li svi bili sretni?

Nakon religije, filozofije i umjetnosti, znanost se pitanjem sreæe i nesreæe poèela baviti relativno nedavno, s obzirom da joj je ranije nedostajalo oruðe za poniranje u mjesto gdje sreæa i nesreæa stanuju - u mozak.


Svatko ima kvocijent sreæe

Ono ¹to je moderna znanost otkrila jest da su dobro i lo¹e raspolo¾enje oblici mo¾dane aktivnosti te da se svatko raða s odreðenim „kvocijentom sreæe”. Na svijet dolazimo s genetski zadanim raspolo¾enjem, koje ¾ivotne okolnosti mogu pomicati malo gore, malo dolje, no koje se nakon odreðenog vremena redovno vraæa na unaprijed zadanu vrijednost. Nesretnik se ubrzo vraæa svojoj poti¹tenosti, a veseljak svojoj vedrini.

"Kako æete se prosjeèno osjeæati u iduæih 10 godina, ovisi èak 80% o va¹im genima" - tvrdi molekularni biolog Dean Hammer iz amerièkog Dr¾avnog instituta za rak. Slièno smatra i biolog David T. Lykken iz Minnesote, koji je genetsku pozadinu raspolo¾enja utvrdio 1995. istra¾ujuæi parove jednojajèanih i dvojajèanih blizanaca. Jednojajèani su blizanci genetski "dvojnici", dok se dvojajèani blizanci meðusobno razlikuju kao "obièna" braæa i sestre. Kod genetski razlièitijih, dvojajèanih blizanaca zabilje¾ene su znatnije razlike u nivoima sreæe. Meðutim, kod jednojajèanih blizanaca naðeno je samo 2% razlike u stupnju du¹evnog blagostanja, bez obzira na razlièitost zanimanja, imovinskog statusa i drugih okolnosti. "Oni koji su radili bolje poslove nisu bili ni¹ta sretniji od svojih blizanaca koji su radili u tvornici. Mnogo je lak¹e predvidjeti neèiji nivo sreæe na temelju poznavanja raspolo¾enja njegovog jednojajèanog blizanca, nego na temelju poznavanja ¾ivotnih okolnosti." - ka¾e Lykken.

I istra¾ivanje koje je na 6.000 ljudi proveo amerièki Dr¾avni institut za starenje pokazalo je da ljudi tijekom godina prete¾no zadr¾avaju jednako raspolo¾enje. "Utvrdili smo da æe ljudi koji su najsretniji danas, biti najsretniji i za 10 godina." - tvrdi dr. Robert R. McCrae. Èak i nakon te¹kih ¾ivotnih trauma, u veæine je ispitanika nestao svaki trag pada raspolo¾enja unutar godine dana.


Sreæa u lijevoj strani mozga

Kolièina sreæe u ¾ivotu pojedinca ovisi o anatomiji i graði mozga, gustoæi ¾ivèanih stanica u pojedinim dijelovima mozga te o kolièini hormona i neuroprijenosnika (neurotransmitera) koji podra¾uju mo¾dane centre. Te su vrijednosti u najveæoj mjeri zadane genetskim kodom.

Neuroprijenosnici èija je nesta¹ica naju¾e povezana s depresijom su serotonin, noradrenalin i dopamin, ali ulogu igraju i druge tvari, poput endorfina, feniletilamina i oksitocina, koje popularno nazivamo "hormonima sreæe".

S raspolo¾enjem je presudno povezana otpornost na stres, koja je takoðer u najveæoj mjeri genetski zadana. Osobe niske tolerancije na stres luèe vi¹e stresnih hormona, koji uni¹tavaju mo¾dane stanice u kritiènim mo¾danim strukturama, pogotovo u hipokampusu. ©to je èovjek manje otporan na stres, to je vjerojatnije da æe biti nesretan.

Zadnjih je godina otkriven smje¹taj mo¾danih centara za dobro i lo¹e raspolo¾enje. Struènjaci s Sveuèili¹ta Wisconsin dokazali su da osobe s prete¾no dobrim raspolo¾enjem ("sretni ljudi") imaju jaèu ¾ivèanu aktivnost u lijevom prednjem re¾nju mozga, dok slabije raspolo¾eni ("nesretni") ljudi imaju veæu aktivnost u desnom prednjem re¾nju. "Oni s jaèim radom lijeve strane mozga tvrde da do¾ivljavaju vi¹e pozitivnih osjeæaja te da vi¹e u¾ivaju u obiènim svakodnevnim aktivnostima." - ka¾e voða istra¾ivaèkog tima, dr. Richard Davidson. S druge strane, oni kojima je aktivnija desna strana mozga nervozniji su, uznemireniji i zabrinutiji. Ljudi s najveæom mo¾danom aktivno¹æu u desnom prednjem re¾nju su oni s klinièkom depresijom, to jest oni koji su duboko nesretni.

Razlike u raspolo¾enju vidljive su veæ kod djece stare 10 mjeseci. Djeca kojima lijeva strana mozga "bolje radi" manje i rjeðe plaèu kad ih se odvoji od majke, u usporedbi s djecom kojima je aktivnija desna strana mozga. Hoæe li netko u ¾ivotu biti sretan, optimistièan, veseo ili nesretan, zabrinut i tu¾an, vidljivo je, dakle, veæ u pelenama.

Geni, priznaju struènjaci, ne odreðuju stupanj sreæe sto posto, nego tek izmeðu 50% i 80%. Ostalo ovisi o ¾ivotnim iskustvima. No, i od ¾ivotnih iskustava, uvjerljivo najveæi utjecaj na rad "organa za sreæu" zvanog mozak imaju ona do¾ivljena u djetinjstvu. Uvjeti u kojima odrasta dijete, kolièina i omjer ljubavi i nasilja koje dijete primi, do kraja oblikuju ¾ivèani sustav, otpornost na stres te kapacitet za do¾ivljavanje ugode i neugode.


Milijardu i pol nesretnih?

®elite li znati koliko je ljudi u svijetu nesretno, potra¾ite podatke o rasprostranjenosti depresije. Procjene govore o 340 milijuna depresivaca, a depresija je medicinski (i neprecizan) naziv za dugotrajni osjeæaj nesreæe. Od nesreæe boluju i oni s nekim od brojnih anksioznih poremeæaja. Broj nesretnih tako raste do 450 milijuna ljudi. Pridodajmo jo¹ 170 milijuna ovisnika o alkoholu, 1.1 milijardu pu¹aèa, 180 milijuna ovisnika o drugim drogama - sve te tvari ljudi tro¹e u nastojanju da dignu sni¾eno raspolo¾enje. Neki se od navedenih brojeva preklapaju jer isti ljudi ulaze u vi¹e skupina, ali neæemo pogrije¹iti ako ustvrdimo da je bar milijarda ljudi u svijetu u nekoj mjeri nesretna.

Knjige o psiholo¹koj samo-pomoæi i psihoterapijske tehnike lijep su poku¹aj da se nesretne ljude uèini manje nesretnima. Neki su ljudi po prirodi vrlo prijemèivi na sugestiju pa ih je moguæe oraspolo¾iti lijepim rijeèima i dobrim vijestima, èak i ako su one la¾ne. Vje¾be autosugestije i seanse kod psihoterapeuta neæe pogor¹ati nièije du¹evno zdravlje, ali ima drugih, djelotvornijih tretmana protiv nesreæe: lijekovi i drugi zahvati u ¾ivèani sustav. Iako zasad ne postoji savr¹ena terapija protiv depresije i srodnih bolesti, lijekovi koji pojaèavaju aktivnost nekih neuroprijenosnika, mo¾danih tvari koje prenose signale izmeðu ¾ivèanih stanica, djeluju kod 60-80% pacijenata ako se uzimaju redovito i dovoljno dugo. Kod osoba s kroniènom depresijom, "dovoljno dugo" mo¾e znaèiti i do¾ivotno. No, do¾ivotno lijeèenje znatno je bolje od do¾ivotne nesreæe.


Izvor: www.vasezdravlje.com

[Darker]

PA ni sreæa nije uvek ista...
kao i obièno, sve zavisi od vi¹e faktora;-)

[AquArius]

Da, ali meni je bilo interesantno kako
je sreca podignuta na nivo
iznad autosugestije/sugestije ..

[dirigent]

Konfucije kaze u prenesenom smislu

      Imaj mala ocekivanja u zivotu (kad je nagrada u pitanju), ali veliku ambiciju. Sve sto dodje preko ocekivanja ce biti samo suvisak vasoj sreci.
       Kad nekome nesto pomazes ne ocekuj nagradu vec cini da bi se ti bolje osecao zbog toga.

[Darker]

Imaj mala ocekivanja u zivotu (kad je nagrada u pitanju), ali veliku ambiciju.
Master Yoda has enlightened me