Sve smo deblji i bolesniji

Started by Bred, 24-07-2007, 13:56:26

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Autor: B. Krivokapiæ | 23.07.2007. - 08:52


Vi¹e od polovine odraslih stanovnika Srbije ima problem prekomerne uhranjenosti, a skoro petina spada u kategoriju gojaznih. Vi¹ak kilograma u Srbiji muèi svaku desetu osobu, a u Vojvodini svaku petu, po èemu smo, iza SAD i jo¹ nekoliko zemalja, u samom svetskom vrhu. Od evropskih zemalja, prema analizi Svetske zdravstvene organizacije, najugro¾enije su zemlje biv¹e SFRJ, meðu kojima Srbija prednjaèi.
Predsednik Srpske asocijacije za prouèavanje gojaznosti (SASO) akademik prof. dr Dragan Miciæ ukazao je na veliku zavisnost gojaznosti i ¹eæerne bolesti od koje u Srbiji boluje preko 400.000 graðana, a procenjuje se da æe se do 2025. taj broj udvostruèiti. Koliki je znaèaj preventivnog delovanja najbolje pokazuje podatak da samo malim gubitkom telesne te¾ine, za pet do deset odsto, rizik za nastajanje dijabetesa tipa 2 smanjujemo za èitavih 58 procenata.
U teoriji poznata su dva tipa gojaznosti - tip kru¹ke, koji karakteri¹e nagomilavanjem masnog tkiva u karliènom pojasu, butinama i bedrima, i tip jabuke, kod kog se masno tkivo deponuje u predelu ramenog pojasa i gornjeg dela trbuha. Centralna gojaznost, i to u predelu stomaka, tipièno je mu¹ka i najizra¾enija je oko èetvrte i pete decenije ¾ivota. Na¾alost, to je glavna karakteristika metabolièkog sindroma koji donosi od dva do pet puta veæi rizik za nastanak ishemijske bolesti srca i drugih kardiovaskularnih oboljenja. Procena je da èetvrtina, mo¾da i treæina populacije u Srbiji ima metabolièki sindrom koji, pored obima struka veæeg od 102 cm kod mu¹karaca i veæeg od 80 cm kod ¾ena, karakteri¹u i krvni pritisak veæi od 130/85, ¹eæer u krvi veæi od 5,6 i trigliceridi iznad 1,7. Najvi¹e zabrinjava èinjenica da je sve vi¹e dece s prekomernom te¾inom. Istra¾ivanje u kojem je pregledano vi¹e od 200.000 dece pokazalo je da u Srbiji vi¹ak kilograma ima èak 13 odsto dece pred¹kolskog uzrasta. Prof. dr Edita Stokiæ sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, autor monografije „Gojaznost je bolest koja se leèi“, smatra da deèjoj gojaznosti najvi¹e kumuju kompjuterske igrice, dugotrajno gledanje televizije uz nepotrebne duple doze sendvièa, razne grickalice i ¹eæerom obogaæene napitke.
Proverite da li ste gojazni


Gojaznost se defini¹e pomoæu indeksa telesne mase (BMI) koji predstavlja odnos te¾ine izra¾ene u kilogramima i kvadrata visine izra¾ene u metrima (kg/m2).

kategorija             BMI*                   obim struka (cm)

mr¹avi                manje od 18,5                 /
normalno uhranjeni   18,5-24,9    manje od 80 (¾), manje od 94 (m)
prekomerno uhranjeni   vi¹e od 25    vi¹e od 80 (¾), vi¹e od 94 (m)
predgojazni          25-29,9                    80-88 (¾), 94-102 (m)
gojazni                30 i vi¹e                    vi¹e od 88 (¾), vi¹e od 102 (m)

blic