Spasavanje planete unosan biznis

Started by Roben, 22-09-2007, 09:04:05

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Roben

Spasavanje planete unosan biznis

Velike korporacije, koje su ranije strahovale da bi ih borba protiv klimatskih promena mogla ko¹tati milijarde dolara, sve vi¹e uvidjaju da zeleno mo¾e biti ne samo simbol pokreta za za¹titu okoline, veæ i - boja novca.

Borba protiv globalnog zagrevanja, naime, i investitorima nudi neuobièajenu ¹ansu da istovremeno budu i moralni i pohlepni. SAD, Evropa i Japan se danas utrkuju se ko æe da zaradi vi¹e novca na novom biznisu spasavanja planete.

"Svi poku¹avaju da iskoriste tu priliku", izjavio je Rojtersu Milo Sjardin, vi¹i saradnik istra¾ivaèkog biroa Nju enerd¾i fajnens iz Londona. London je postao centar multimilijarderskog dolarskog tr¾i¹ta sertifikata i dozvola koje se odnose na suzbijanje emisija ¹tetnih gasova i veæ neko vreme privlaèi investitore koji trguju ovakvim "akcijama" zelene industrije.

Ovo tr¾i¹te formirano je posle dono¹enja Protokola iz Kjota 1997. godine. Evropske vlade su poèele da ogranièavaju kolièine ugljen dioksida koje industrija mo¾e da emituje, ali su kompanijama omoguæile da kupuju i prodaju kvote za emisiju ugljen dioksida.

Sistem ogranièavanja i trgovine podstièe fabrike i industriju da smanje emisiju gasova time ¹to im daje "dozvole za zagadjenje". Ukoliko proizvedu manje ¹tetnih gasova nego ¹to im je dozvoljeno, one vi¹ak dozvola odnosno"kredita", mogu da prodaju kompanijama kojima je jevtinije da ih kupe nego da smanje sopstvenu emisiju gasova.

To je dovelo do formiranja novog tr¾i¹ta na kojem se sertifikati prodaju i kupuju kao roba. Tr¾i¹te ukljuèuje i ulaganja u projekte koji poma¾u generisanju dodatnih kredita.

Pro¹le godine, obim trgovine dozvolama dostigao je 30,4 milijarde dolara, obuhvatajuæi kolièinu od oko 1,6 milijardi tona ugljendioksida, dvostruko vi¹e nego 2005. godine, saop¹tila je Point Karbon, kompanija za tr¾i¹nu analizu u Norve¹koj.

SAD, koje su odbacile sporazum iz Kjota, nikada nisu prihvatile federalni sistem kontrole za emisiju karbon dioksida, premda Kalifornija ima obavezu da smanji emisiju ¹tetnih gasova do odredjenog nivoa, a oèekuje se da æe takvu obavezu uskoro preuzeti i druge amerièke dr¾ave.

S druge strane SAD su postale svetski lider u razvoju tehnologije èiste energije. To ukljuèuje ¹irok niz sektora, ukljuèujuæi tehnologije za efikasno dobijanje energije od vetra, sunca, biogoriva, biomase (organskih materijala koje treba da proizvode energiju i toplotu) i plime.

Nova industrija obeæava procvat nalik na svojevremeni vrtoglavi rast akcija internet kompanija 20-ih godina minulog veka, ali nagove¹tava i sliène probleme.

Prema "Pregledu preduzetnièkog kapitala" Delojt tu¹a za 2006. godinu, sprovedenog u dve Amerike, Azijsko pacifièkom regionu, Evropi, na Bliskom Istoku i u Africi, ispitanici veæ drugu godinu zaredom biraju energetsko/ekolo¹ki sektor kao onaj u kome æe najverovatnije zabele¾iti najveæe poveæanje.

To je, takodje, dovelo do opreza medju investitorima. "Mnogo novca se ula¾e u ne ba¹ mnogo ideja, tako da cene brzo rastu, ¹to podstièe zabrinutost da bi ovakva aktivnost investitora i hedge funds mogla dovesti do nekog novog kolapsa nalik na onaj sa internet kompanijama", izjavio je Dlugolecki.

Da bi odr¾ale zainteresovanost korporacija za èistu energiju, vlade moraju da zadr¾e ili da, èak, pojaèaju napore za smanjenje emisija ugljendioksida. S tim ciljem u decembru æe u Indoneziji, na Baliju, biti odr¾an nova, va¾na konferencija UN. Cilj konferencije je nov, globalan klimatski sporazum koji bi trebalo da nasledi Protokol iz Kjota (njegov va¾nosti istièe 2012. godine).

(MONDO)