Citostatici-osnovne informacije

[vladimir]

Antineoplastici ili citostatici jesu lijekovi za lijeèenje zloæudnih tumora (neoplazmi). Rijeè neoplazma oznaèava novu tvorevinu u ljudskom tijelu koja nije potrebna. Neoplazme jo¹ nazivano tumori. Tumore dijelimo na:
benigne
maligne (karcinome, zloæudne, u narodu poznatije kao rak)
Benigni tumori su tumori èije stanice nisu invazivne (ne ¹ire se u nove metastaze) i takvi tumori obièno ne ugro¾avaju èovjekov ¾ivot osim ako se pojave na nezgodnim mjestima kao ¹to su mjesta blizu vitalnih organa ili va¾nih ¾ila. Maligni tumori, pak, ugro¾avaju ljudski ¾ivot, deformiraju organe i tkiva, a stanice su invazivne i metastaziraju.
Zloæudni tumor je zapravo bolest starih gena. Znanstvenici procijenjuju da ukoliko bismo uspjeli otkloniti sve uzroke bolesti ljudi bi ¾ivjeli 150 godina i na kraju svi umirali od raka. Naime, kako vrijeme odmièe tako, pod utjecajem raznih faktora na¹i geni postaju sve vi¹e i vi¹e o¹teæeni. Kad o¹teæenja dosegnu kritiènu razmjeru tada stanica postaje maligna tj. pretvara se u stanicu raka za koju je karakteristièno brzo nekontrolirano mno¾enje i poremeæeni metabolizam (abnormalno poveæana potro¹nja glukoze i sl.). Takve stanice mogu migrirati tijelom i u drugim dijelovima tijela formirati kolonije (metastaze). One se mogu dijeliti bezbroj puta. Zapravo, tkivo tumora je besmrtno - konstrantno se obnavlja dok zdravo tkivo to ne mo¾e - prosjeèna stanica u ljudskom organizmu se podjeli 50 puta - a kancerozna se mo¾e replicirati neogranièeno puno puta! Iako u na¹im stanicama postoje mehanizmi za popravljanje o¹teæenja genetskog materijala ta o¹teæenja mogu postati prevelika i tada je te¹ko sanirati pogrje¹ke. Va¾no je istaæi da se stanice raka u na¹em organizmu stalno javljaju. Ali mehanizmi uklanjanja takvih stanica (imunolo¹ki sustav) dovoljno su efikasni da takve stanice brzo uklone. Ali ako ti mehanizmi zaka¾u tada se javljaju razni neobièni oblici malignih tumora. Primjerice, oboljeli od AIDS-a èesto dobiju Kapo¹ijev sarkom, jedan oblik raka.
DNA je osjetljiva tvar a mogu ju promjeniti:
virusi
ionizirajuæe zraèenje (UV, X, radioaktivno)
kemikalije (benzen...)
toksini
Faktori koji doprinose razvoju kanceroznih stanica jesu lo¹a prehrana (junk food), prehrambeni aditivi, pu¹enje, lo¹a za¹tita na radu (doticaj s industrijskim kemikalijama), zraèenja, pretjerano izlaganje suncu, zagaðenje okoli¹a (dioksini iz spalionica smeæa!).
Dakako va¾na stavka je i genska predispozicija. Postoje geni koji su onkogeni - ukoliko se aktiviraju tada dolazi do maligne alteracije stanica. Aktivator mo¾e biti i neki vanjski faktor, ali i ne mora. Ukoliko neka osoba ima predispoziciju na maligne tumore velika je vjerojatnost da æe i dobiti izlagala se ona rizicima ili ne.
Rak nije samo jedna bolest - ona je kompleks preko nekoliko stotina razlièitih bolesti od koje svaka zahtjeva poseban pristup. Ka¾emo da tumori mogu biti:
èvrsti , dadu se operirati (tumori dojke, ¾eluca, debelog crijeva, ko¾e...)
diseminirani, raspr¹eni po cijelom tijelu (leukemija, Hodgkinov limfom...)

Najèe¹æi oblici raka jesu rak pluæa, debelog crijeva, dojke, prostate, grliæa, maternice, ko¾e, a takoðer èesto se javljaju i limfatièka i mijeloièna leukemija, teratom testisa, Hodgkinov limfom (ne¹to izmeðu tumora i upale) te rak jetre.
Lijeèenje raka provodi se kirur¹ki (ako je u pitanju tzv "solidni" tumor"), zraèenjem ili/i citostaticima. Citostatici su lijekovi koji sprjeèavaju diobu stanica. Djeluju raznim mehanizmima ali jedno je zajednièko: veæina njih je neselektivna i zapravo su i sami citostatici kancerogeni! Oni sprjeèavaju diobu svih stanica u organizmu pa tako i stanica raka. Lijeèenje citostaticima je kao, otprilike, da imamo lijepi travnjak na kojem je izraslo nekoliko struèaka korova koji mo¾e vrlo brzo prekriti cijeli travnjak i upropastiti ga, a onda to saniramo na naèin da cijeli travnjak tretiramo najjaèim totalnim herbicidom. Zbog toga su stalne nuspojave opadanje kose, pad imunolo¹kog sustava, anemija, i sl. Takoðer, najèe¹æe nuspojave su muènina i povraæanje. Trik je u tome da stanice raka imaju neobièno svojstvo da akumuliraju otrove u sebe i u njima su citostatici koncentriraniji nego u ostalim stanicama. Takoðer, lijeèenje se provodi u obliku protokola gdje se citostatici kombiniraju, primjenjuju jedno vrijeme a onda se radi prekid. Na taj naèin se daje vremena zdravim stanicama da se obnove kod se stanice raka koje u sebi vi¹e akumuliraju citostatike te¾e obnavljaju, nakon toga se opet primjenjuje nova kura citostatika i tako nekoliko puta dok se ne postignu znaèajna pobolj¹anja. Pa èak i tada se mogu javiti metastaze tj. nove kolonije stanica raka u drugim dijelovima tijela.
Cilj svakog citostatika jest sprijeèiti dijeljenje stanica u organizmu. Oni to èine razlièitim mehanizmima stoga kod citostatika razlikujemo:
alkilirajuæe pripravke
antimetabolite
biljne alkaloide
citostatske antibiotike
ostale citostatike
hormonalne citostatike

( preuzeto sa www.farmakologija.com )