NIS Rusima, Dinkiæ istupio iz pregovora

Started by pop, 30-12-2007, 18:03:10

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

pop

Vlada usvojila Platformu za pregovore
NIS Rusima, Dinkiæ istupio iz pregovora
Autor: K. Preradoviæ | 30.12.2007 - 00:00

Vlada Srbije usvojila je na juèera¹njoj vanrednoj sednici Platformu za pregovore s Rusijom o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, navodi se u saop¹tenju Vlade. Protiv Platforme glasala su èetiri ministara iz redova G17 plus, a ministar Mlaðan Dinkiæ, na sopstveni zahtev, razre¹en je èlanstva u Komisiji za saradnju s Rusijom u oblasti energetike.

Juèe usvojena Platforma predviða prodaju NIS-a Rusima direktnom pogodbom, bez tendera, nije predviðena poèetna cena, a nepoznanica je i da li æe kroz Srbiju proæi glavni krak gasovoda "Ju¾ni potok" ili samo sporedni.
- Tra¾io sa da me Vlada razre¹i èlanstva u ovoj komisiji jer je usvojena Platforma defanzivna, nema poèetnu cenu za NIS, ne zna se ¹ta dobijamo za uzvrat. Ne ¾elim da preuzimam odgovornost za takve poteze - ka¾e za "Blic nedelje" Mlaðan Dinkiæ, ministar ekonomije i regionalnog razvoja. On istièe da je jo¹ u èetvrtak 27. decembra poslao premijeru Ko¹tunici pismo s molbom da ga razre¹i èlanstva u tom telu, a na juèera¹njoj sednici Vlade s tim pismom su upoznati svi ministri.
Gasovod neizvestan
- Smatram da je ruski predlog izuzetno nepovoljan za Srbiju i da ozbiljno ugro¾ava na¹e nacionalne interese. Srbija ne dobija nikakve garancije da æe trasa gasovoda "Ju¾ni potok" uop¹te proæi kroz Srbiju, a èak i ako dobijemo krak, on bi bio izuzetno malog kapaciteta. Uz to, gasovod bi bio u upotrebi tek od 2013. godine. Dakle, mi treba za ne¹to ¹to æemo mo¾da dobiti 2013. godine, a ne znamo taèno ni ¹ta, da damo NIS po èetiri-pet puta ni¾oj ceni. Zato sam tra¾io da se iz paketa sa Rusima izuzme NIS, ili da se on proda na tenderu sa poèetnom cenom od 2,5 milijardi evra za 51 odsto - ka¾e Dinkiæ. Ovaj predlog nije usvojen, ali su zato neke njegove sitnije primedbe ipak unete u platformu. Tako je predviðeno da se ruska strana ipak obave¾e na primenu ekolo¹kih standarda, kao i da nema prava na monopol posle 2010. godine. Takoðe je predviðeno da se ruska strana obave¾e na otkup akcija ostalih akcionara. Dinkiæev predlog da se u Platformu unese poèetna cifra od 2,5 milijardi evra za 51 odsto kapitala, o kojoj bi se kasnije moglo pregovarati, nije pro¹ao, pa je tako ovo jedina platforma za pregovore bez ikakve poèetne cene.
Inaèe, kako nezvanièno saznajemo, Platformu su preksinoæ kasno usaglasili Dejan Mihajlov, generalni sekretar Vlade, i Bo¾idar Ðeliæ, vicepremijer. Njih dvojica æe, najverovatnije, i nastaviti dalje pregovore odmah posle Nove godine sa ruskom stranom, koja je ponudila od 400 do 500 miliona evra za veæinski udeo u NIS-u, uz investicije od 500 miliona evra do 2012. u zamenu za izgradnju kraka gasovoda "Ju¾ni potok" kroz Srbiju, ali nije ponudila èvrste garancije za taj projekat. Kao rok za pregovore i konaèan odgovor ruskoj strani pominje se 18. januar.
Iz ¹turog saop¹tenja Vlade u kome stoji da æe pregovori s ruskom stranom biti nastavljeni "u obostranom interesu", ni ne nasluæuje se burna sednica Vlade i napeta atmosfera koja je obele¾ila ovu sednicu.
Polemika o tabloidu
Naime, kako saznaje "Blic nedelje", sednicu Vlade obele¾ili su sukobi na relaciji Mlaðan Dinkiæ i Dejan Mihajlov. Dok su se neki ministri zalagali za kompromis i za sitne izmene platforme, Dejan Mihajlov, generalni sekretar Vlade, odbijao je, kao i ranije, sve Dinkiæeve predloge. Tako je na predlog da se tra¾i cena od 2,5 milijardi evra, Mihajlov rekao da je "nepristojno da se od Rusa tra¾i vi¹e od 400 miliona evra jer bi se oni uvredili". On je, kako tvrdi izvor "Blica nedelje", najo¹trije kritikovao Dinkiæeve istupe u javnosti, tvrdeæi da se radi o poverljivim podacima.
Dinkiæ je juèe na sednici Vlade pred svima optu¾io Mihajlova da stoji iza teksta u jednom tabloidu, u kome je on optu¾en da spreèava ulazak Rusa, kako bi otvorio vrata austrijskom OMV, èiji je jedan od vlasnika albanski biznismen Bed¾et Pacoli.
- Treba da vas bude sramota- rekao je Dinkiæ. Iako je Mihajlov ustvrdio da ta tvrdnja nije taèna i da on ni¹ta nije plasirao tabloidima, Dinkiæ je uzvratio da mu ne veruje jer je i ranije, zala¾uæi se za Ruse, govorio da "neæemo valjda da dozvolimo da NIS zavr¹i u rukama OMV-a i Pacolija".
Premijer Ko¹tunica je gotovo sve vreme æutao , dr¾eæi se po strani, da bi na kraju zakljuèio raspravu da je saradnja s Rusima od vitalnog interesa za Srbiju. U raspravu se nije me¹ao ni Velimir Iliæ, a vicepremijer Bo¾idar Ðeliæ nije ni bio prisutan. Ministri iz redova DS poput Dragana ©utanovca i Du¹ana Petroviæa bili su uglavnom uzdr¾ani, dok se ministar bez portfelja Dragan Ðilas zalagao za to da 51 odsto NIS treba prodati bar po knjigovodstvenoj vrednosti od 800 miliona evra.
Inaèe, povod za juèera¹nju vanrednu sednicu Vlade bili su upravo javni istupi ministra ekonomije Mlaðana Dinkiæa, kojima je o¹tro kritikovao ponudu Rusa za kupovinu NIS ispod cene.

izvor www.blic.co.yu (http://www.blic.co.yu)

pop

Najveæi skandal, do sada
Vladimir Gligorov 29.12.2007 | 14:43

Ukoliko se prihvati ruska ponuda, to æe biti, bar po onome ¹to je poznato javnosti, najveæi skandal srpske tranzicije od 2000. do ovoga èasa. Ne samo zato ¹to je cena koja se nudi za 51% Naftne Industrije Srbije (NIS) niska, veæ i zato ¹to se nudi aran¾man u paketu, a i zato ¹to je èitav posao veoma politizovan.
Da je cena niska jasno je po tome ¹to je odreðuje kupac i ¹to se tra¾i da se ta ponuda ne proveri na tr¾i¹tu. Naravno, prodavac bi mogao da izaðe sa sopstvenom ponudom, ali tu je sada ta stvar da se nudi paket raznih poslova. Ako su oni meðusobno uslovljeni, tada je sugestija kupca da bi tro¹ak gubitka drugih poslova bio veæi od eventualne vi¹e cene koju bi prodavac mogao da postigne u tr¾i¹noj prodaji.
Ovde je va¾no videti koji je taèno smisao ove argumentacije. Uzmimo da ruska strana ka¾e da nije zainteresovana za gasovod i za druge investicije vezane za njega, osim ako joj se NIS proda po niskoj ceni – tada se na srpsku stranu vr¾i pritisak. Ukoliko je ruska strana u polo¾aju monopoliste kada je reè o gasovodu, tada je reè o pregovorima u kojima se srpska strana stavlja u polo¾aj da nema izbora, to jest da mora da prihvati rusku ponudu.
Da se takva argumentacija koristi mo¾e se zakljuèiti iz politizovanih obja¹njenja za¹to je ovaj predlog dobar, odnosno ¹ta se njime posti¾e. Ka¾e se da se time obezbeðuje sigurno snabdevanje gasom. Ne ka¾e se ¹ta bi ga inaèe uèinilo nesigurnim? Sigurnost snabdevanja zavisi od interesa koje ima snabdevaè, a taj je da zaradi na prodaji gasa. Taj se interes naravno obezbeðuje odgovarajuæom cenom gasa. Ne proizvodi se gas da bi se zadovoljile potrebe ljudi, veæ da bi se zaradio novac prodajom gasa, koji se kupuje da bi se zadovoljile potrebe (¹to bi rekao Adam Smit). Od toga zavisi i stabilnost snabdevanja gasom.
Pored argumenta sa stabilno¹æu, koji se mo¾e shvatiti i kao vid pritiska oslanjanjem na monopolsku moæ, iznosi se argument koji bi trebalo da sugeri¹e da je dobro biti dobar sa monopolom. Jer, ka¾e se, drugi kupuju ruski gas i naftu pa ih preprodaju. Zar nije bolje kupovati direktno? Kao ¹to se vidi iz ove ponude, nije, jer to mo¾e skupo da ko¹ta. Srpska bi strana trebalo da bude zainteresovana za konkurenciju i u naftnoj i industriji gasa. Naravno, s obzirom da je svojevremeno sama pribegla uspostavljanju monopola na uvoz i preradu nafte, mo¾da srpska vlada nema ba¹ neki razvijen oseæaj za prednosti konkurencije u odnosu na monopole. A kako se sada dvoumi oko toga ¾eli li da se pridru¾i Evropskoj uniji (EU), mo¾e i da ne razmi¹lja o èinjenici da to nije u skladu sa antimonoplskim pravilima EU. Mo¾da bi bilo dobro da se koliko danas donese odluka da se taj monopol, svojevremeno uveden kao privremen, ukida i da se podstièe konkurencija i u tom sektoru, a ne da odluèuje o tome da ga se preda u ruke stranog monopliste.
Ovoliko se mo¾e reæi za sada, jer detalji ruske ponude nisu poznati, ¹to je samo jo¹ jedan primer kako vlada shvata odluèivanje o stvarima koje su nesumnjivo u javnom interesu. No, veæ po ovome ¹to se zna jasno je da je reè o potencijalno najveæem skandalu srpske tranzicije. Dodatni je skandal da se o tome ne vodi ozbiljna rasprava èak iako odluka koincidira sa izborima za predsednika dr¾ave. Tako da posle svih skandaloznih odluka o evroatlanskim integracijama i o re¹avanju kosovskog problema, sada dolazi na red i ova skandalozna ponuda i skandal veæi od svih drugih, ako se ona prihvati. Politièke posledice po DSS i DS bi mogle da budu ne toliko trenutno velike koliko dugoroène. To æe biti jedan od onih skandala koji rastu kako vreme prolazi.

izvor: Blog Vladimira Gligorova preuzet sa sa sajta www.blic.co.yu (http://www.blic.co.yu)

Bred

#2
©ta sadr¾i nacrt energetskog sporazuma koji je Moskva prosledila Beogradu

Srbija da plaæa gradnju gasovoda, Rusi da ubiru profit

Autor: Radovan ®. Markoviæ |

Veæinsko vlasni¹tvo u NIS-u, osnivanje kompanija takoðe u veæinskom ruskom vlasni¹tvu koje bi gradile gasovod i skladi¹te u Banatskom dvoru, i zahtev da srpska strana finansira projekte proporcionalno uèe¹æu u tim kompanijama - osnovni su segmenti nacrta sporazuma koji je Rusija prosledila Vladi Srbije u oblasti energetske saradnje. Osim toga, ruska strana tra¾i i da im dr¾ava omoguæi neometan tranzit gasa, nafte i derivata preko Srbije.

Predlog ruskog sporazuma, u koji je redakcija „Blica“ imala uvid, va¾io bi 30 godina, a po njegovom isteku on bi se automatski produ¾avao na po pet godina, ukoliko jedna od strana u roku od ¹est meseci ne bi pismeno obavestila drugu stranu o raskidu. Ipak, ni raskid ugovora ne bi uticao na realizaciju obaveza predviðenih ovim sporazumom, pi¹e u dokumentu.
Najveæi deo predlo¾enog sporazuma odnosi se na izgradnju gasovoda i podzemnog skladi¹ta u Banatskom dvoru. Predlog Rusa je da se formiraju posebne zajednièke kompanije gde bi ruski „Gasprom“ ili neka od æerki kompanija ove firme zajedno sa na¹im „Srbijagasom“ uèestvovala u realizaciji projekata, a svi projekti i objekti bili bi vlasni¹tvo tih kompanija, dok bi dr¾ave imale obavezu samo da obezbede neometano sprovoðenje gradnje. Kada se radi o æerkama kompanijama „Gasproma“, treba napomenuti da ova firma u Srbiji veæ ima veæinsko vlasni¹tvo u „Jugorosgasu“, koji ima ekskluzivno pravo na gasifikaciju ju¾nog dela Srbije.
Mo¾da najzanimljiviji èlan sporazuma je onaj u kojem pi¹e da bi ruski uèesnik, taènije „Gasprom“, imao najmanje 51 odsto osnivaèkog udela u kapitalu tih kompanija, i to sa pravom operativnog upravljanja, dok bi „Srbijagas“ mogao da ima najvi¹e 49 odsto kapitala. To, u stvari, znaèi da bi na¹a kompanija mogla da dobije i manji deo kolaèa. Od èega bi to zavisilo mo¾e se protumaèiti iz narednog zahteva da uèesnici samostalno obezbeðuju finansiranje delatnosti kompanija u skladu sa udelima u osnivaèkom kapitalu. To znaèi da bi „Srbijagas“ imao obavezu da delom finansira kako izgradnju gasovoda, tako i skladi¹ta u Banatskom dvoru. Meðutim, s obzirom na to da se samo izgradnja gasovoda procenjuje na milijardu dolara, malo je verovatno da bi „Srbijagas“ imao potrebnih skoro 500 miliona evra za ovaj projekat.
Jo¹ jedan zanimljiv detalj je da uèesnici mogu da u kompanije privlaèe nove partnere uz odgovarajuæu preraspodelu udela, o èemu bi odluke trebalo da donose zajednièki. Postojala bi moguænost da „Gasprom“ u nekom trenutku i otkupi na¹ deo u tim firmama. U sporazumu se ne precizira kako bi se delio profit u zajednièkoj kompaniji i da li bi Srbija imala ne¹to od toga, ali je veoma zanimljivo da se tra¾i da pravo na kori¹æenje svih kapaciteta gasovoda i skladi¹ta pripada ruskoj strani, taènije „Gaspromu“.
©to se tièe cena transportovanja, one bi bile odreðivane zajednièki, a ukoliko ne bi bilo dogovora, onda se predla¾e da se cene odrede u minimalnom iznosu koji obezbeðuje pokrivanje tro¹kova, bez zarade.
Iako se predla¾e da kapacitet i trasa prolaska gasovoda budu dogovoreni u okviru kompanija, u dokumentu pi¹e da æe propusna moæ cevi biti najmanje 10 milijardi kubnih metara, ¹to je vi¹e nego dovoljno za potrebe Srbije, kao i da æe biti razmotrena moguænost poveæanja obima isporuka gasa iz Rusije.
Rusi od Srbije tra¾e neopozivu dodelu prava na parcele preko kojih bi se obezbedila nesmetana realizacija pomenutih projekata, kao i dodelu povoljnog carinskog, poreskog i ekolo¹kog re¾ima.
U posebnom èlanu nacrta ruska strana tra¾i od Srbije da joj se garantuje slobodan tranzit prirodnog gasa, nafte i naftnih derivata i nepreduzimanje akcija koje bi mogle da ote¾aju ili smanje transport pomenutih energenata, koji se isporuèuju radi tranzita.
Na kraju nacrta pi¹e da dr¾ave potpisnice ne snose odgovornost po obavezama kompanija i uèesnika koje proistièu iz uèe¹æa u pomenutim projektima, a sporazum bi stupio na snagu odmah nakon ¹to obe strane diplomatskim putem prime poslednje pismeno obave¹tenje o tome da su obavile interne procedure neophodne za njegovo stupanje na snagu.
Inaèe, ovla¹æeni organ za sprovoðenje sporazuma sa srpske strane bilo bi Ministarstvo rudarstva i energetike.
Iako je Vlada Srbije usvojila platformu za pregovore o sporazumu izmeðu vlada Srbije i Rusije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, u Ministarstvu rudarstva i energetike su nam juèe rekli da ne mogu da nam je dostave jer je to radni dokument, a komentari¹uæi nacrt sporazuma koji su Rusi predlo¾ili, reèeno je da se radi samo o predlogu.

U „Gaspromu“ æute o ponudi
Srbija je na¹ strate¹ki partner s kojim saraðujemo veæ godinama i nadamo se da æemo jo¹ dugo saraðivati, ka¾e za „Blic“ pres sekretar „Gasproma“ Sergej Kuprijanov.
- Kako su pregovori sa Vladom Srbije u toku, ne mogu da otkrivam detalje sporazuma. Svakako je reè o va¾nom i kompleksnom dokumentu koji detaljno i na du¾i rok odreðuje sve aspekte saradnje, od pravaca gasovoda, stvaranja novih mar¹ruta, isporuka i cena gasa, postrojenja za skladi¹tenje naftu i gasa, do kompletne infrastrukture - istakao je predstavnik ruske kompanije.
On nije mogao ni da potvrdi niti da opovrgne to da je „Gasprom“ ponudio Vladi Srbije sumu od 400 miliona evra za 51 odsto vlasni¹tva nad NIS-om, i jo¹ 500 miliona evra investicija u kompaniju do 2012.
Kuprijanov nije ¾eleo da otkrije ni datum kada se oèekuje sastanak delegacija Srbije i „Gasproma“ na kojem treba da se potpi¹e sporazum.
Vi¹e informacija moæi æemo da predoèimo javnosti odmah posle praznika, obeæao je Kuprijanov.
T.V.

Cena nije navedena
Iako u nacrtu nema cene, navodi se da bi 51 odsto NIS-a trebalo da bude prodato po ceni usagla¹enoj u okviru direktnih pregovora dve vlade. Prema ranijim saznanjima „Blica“, Rusi su na¹oj strani u pregovorima predlo¾ili cenu od 900 miliona evra za NIS, odnosno 400 miliona u gotovom i 500 miliona investicija, a ovu ponudu osudili su i neki èlanovi radne grupe koja odluèuje o predlogu. U nacrtu se polazi od toga da se prodaje imovina koja se nalazi u vlasni¹tvu NIS-a na dan 1. decembar 2007. godine, ukljuèujuæi i objekte za dobijanje, proizvodnju, preradu, transport i promet nafte i derivata.

blic
--
ako je ovo tacno sto pise, nimalo mi se ne svidja  :nonono:

---

Ucena DSS: Sporazum sa EU samo ako NIS prodamo Rusima
Autor: N. M. J. - T. S. |

Dalje evropske integracije Srbije, po svemu sudeæi, naæi æe se u istom paketu sa prodajom NIS Rusima. To je povezano, i ako DS i DSS postignu dogovor oko oba pitanja, vladajuæa koalicija æe opstati, a Srbija nastaviti put ka èlanicama Unije, tvrdi izvor „Blica“ iz Vlade Srbije.

Lider DSS Vojislav Ko¹tunica ponovio je u nekoliko navrata da EU bira - ili sporazum sa Srbijom ili civilna misija koja æe zameniti Unmik na Kosmetu. Demokrate su sigurne da æe potpisivanja biti, ali u celu igru sada su u¹li i pregovori oko prodaje NIS Rusima. NIS je u podeli javnih preduzeæa pripao DS, a prodajom demokrate gube uticaj na jedno od najveæih preduzeæa u zemlji. Èlanovi Vlade iz redova demokrata nisu zadovoljni ponudom Rusa za ovo monopolsko preduzeæe i smatraju da ga DSS, koji vodi prièu oko prodaje NIS, prodaje ispod cene. Trebalo bi oèekivati da æe tek ukoliko DS i DSS postignu dogovor o NIS, premijer putovati 18. januara u Sofiju, gde bi tim povodom trebalo da se sretne sa Putinom. Ukoliko do tada ne postignu dogovor, pregovori bi mogli da potraju do 28. za kada je najavljeno potpisivanje sporazuma, ali bi DSS tada uslovljavao podr¹ku dogovorom oko NIS.
- Razumno je oèekivati da se potpi¹e i sporazum sa EU, ako se dobije zeleno svetlo iz Brisela da æe odluka o misiji biti doneta krajem februara ili u martu - ka¾e na¹ sagovornik.
Ukoliko dogovor ne bude postignut, DSS i DS idu u direktan okr¹aj. Demokrate su spremne da podr¾e potpredsednika Vlade Bo¾idara Ðeliæa u nameri da potpi¹e sporazum jer ga je Vlada na to ovlastila. Nezadovoljstvo DSS bi moglo da se iska¾e na dva naèina - ili izostankom podr¹ke ratifikaciji sporazuma sa EU u Skup¹tini Srbije ili, jo¹ direktnije, zahtevom za raspravu o poverenju Vladi.
Dragan Ðilas, ministar za NIP, nije ¾eleo da komentari¹e izjavu premijera Ko¹tunice da je izbor na EU, ali je podsetio da je pridru¾ivanje EU jedan od principa Vlade Srbije.
- Jo¹ nismo dobili ponudu. Hajde da saèekamo da nam Evropa ponudi da to ¹to je parafirano i potpi¹emo - rekao je Ðilas.
Istovremeno, potpredsednik DSS i ministar energetike Aleksandar Popoviæ ponovio je stav premijera.
- EU æe, ako ¾eli da postanemo partneri, sporazum morati da potpi¹e samo sa celom, a ne sa osakaæenom Srbijom. Vreme æe pokazati da je Srbija veèna, dok su marionetske tvorevine samo sezonska pojava - kazao je Popoviæ. Ministar spoljnih poslova Slovenije, Dimitrij Rupel, ocenio je izjavu srpskog premijera kao „la¾nu dilemu“.
- Reè je o nesporazumu - dodao je on i naglasio da veæina stanovnika Srbije podr¾ava pribli¾avanje EU.
Rupelov stav je kritikovao savetnik premijera Srbije za medije Srðan Ðuriæ ocenom da bi „bilo dobro kada Rupel ne bi sebi davao takvu slobodu da odluèuje u ime Srbije“.
- Da li je la¾na dilema da æe EU morati da bira izmeðu potpisivanja sporazuma sa Srbijom i odluke o slanju misije za sprovoðenje odbaèenog Ahtisarijevog plana, Dimitrije Rupel æe videti 28. januara - naveo je Ðuriæ.

Vlada tra¾i dve milijarde evra za NIS
Prihvatanje ponude Rusije da NIS ide u paketu sa gasnim aran¾manom, Vlada Srbije je, prema izvorima „Blica“, uslovila podizanjem cene na dve milijarde evra. Prvobitna ponuda, sadr¾ana u predlogu Rusije bila je da dobiju 51 odsto suvlasni¹tva u NIS za 900 miliona evra: sa plaæanjem 400 miliona evra i kroz investicije od 500 miliona. Kako navodi na¹ izvor u Vladi Srbije, delegacija „Gasproma“ najverovatnije æe u sredu ili èetvrtak dati novu ponudu srpskim vlastima. Nezvanièno se mo¾e saznati da je bilo sporenja i oko kapaciteta gasovoda, koji bi, prema ruskom predlogu, trebalo da bude najmanje 10 milijardi kubnih metara. Naime, zatra¾eno je da gasovod bude magistralni i da Srbija ubira celokupne takse od tranzita.
R. ®. M.

Jeremiæ: Ko¹tunica pogre¹no protumaèen
©ef srpske diplomatije Vuk Jeremiæ izjavio je u Briselu da se nada da æe Srbija 28. januara potpisati sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju s EU i saop¹tio da mu je visoki predstavnik EU Havijer Solana preneo da se tome takoðe nada. Jer, kako je u razgovoru s Jeremiæem stavio do znanja Solana, veæina zemalja EU smatraju da srpske vlasti èine sve da dostignu punu saradnju s Ha¹kim sudom, ¹to je politièki uslov za potpis sporazuma s Unijom. Jeremiæ je podvukao da je visokom predstavniku EU preneo spremnost Srbije za nastavak pregovora o kompromisnom re¹enju na Kosovu i da Beograd pozdravlja sna¾nije anga¾ovanje Evropske unije na Balkanu i Kosovu, ali je podvukao da jedini pravni okvir za upuæivanje misije EU, koja bi zamenila UNMIK, mo¾e biti naðen samo novom rezolucijom Saveta bezbedbosti UN.
Vuk Jeremiæ je juèe posle razgovora sa ¹efom diplomatije Belgije De Guhtom rekao da su pogre¹no protumaèene neke najnovije izjave srpskog premijera Vojislava Ko¹tunice i da pitanja ulaska Srbije u Evropu i re¹enja za Kosovo ne mogu biti zamena jedno za drugo. On je naglasio da su kljuèni prioriteti srpske vlade integracija Srbije u EU i oèuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Radna grupa za Srbiju
Slovenaèki ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel najavio je osnivanje radne grupe za Srbiju. Zadatak grupe bio bi da pomogne Srbiji u pribli¾avanju EU, a u njoj bi trebalo da budu predstavnici sada¹nje i buduæe zemlje predsedavajuæe EU, predstavnici Evropske komisije i Saveta EU. Ambasador Slovenije u Beogradu Miroslav Luci rekao je da je 28. januar i dalje moguæi datum za potpisivanje sporazuma.

darusaz

У Мoскви je дaнaс прe пoднe, у присуству држaвнoг врхa Србиje и Русиje, прeдсeдникa Рускe Фeдeрaциje Влaдимирa Путинa, прeдсeдникa Србиje Бoрисa Тaдићa, прeдсeдникa Влaдe Србиje Вojислaвa Кoштуницe, пoтписaн спoрaзум o eнeргeтскoj сaрaдњи Србиje и Рускe Фeдeрaциje.

Спoрaзум су пoтписaли у имe Влaдe Србиje министaр зa инфрaструктуру Вeлимир Илић, a у имe Рускe Фeдeрaциje министaр зa индустриjу и eнeргeтику Виктoр Христeнкo.



У дeлeгaциjи Србиje су шeф диплoмaтиje Вук Jeрeмић, пoтпрeдсeдник Кooдриoнaциoнoг тeлa зa jуг Србиje Нeнaд Пoпoвић, министaр зa кaпитaлнe инвeстициje Вeлимир Илић, министaр зa eнeргeтику Aлeксaндaр Пoпoвић и aмбaсaдoр Србиje у Мoксви Стaнимир Вучићeвић.

Сa рускe стрaнe, у дeлeгaциjи су први пoтрeдсeдник рускe влaдe Дмитриj Мeдвeдeв кojи je и прeдсeдник Упрaвнoг oдбoрa Гaспoрoмa, кoпрeдсeдник мeђувлaдинoг кoмитeтa зa сaрaдњу Сeргej Шojбу, шeф диплoмaтиje Сeргej Лaврoв, министaр зa eнeргeтику и приврeду Виктoр Христeнкo, први чoвeк Гaспрoмa Aлeксej Ммилeр и руски aмбaспр у Бeoгрaду Aлeксaндaр Aлксejeв.


Путин: Спoрaзум oтвaрa нoву стрaницу у сaрaдњи


Прeдсeдник Русиje Влaдимир Путин изjaвиo je дa пoтписивaњe Спoрaзумa o eнeргeтскoj сaрaдњи у oблaст нaфтнe и гaснe приврeдe и Прoтoкoлa o oснoвним услoвимa купoвинe НИС-a прeдстaвљa oтвaрaњe нoвe вaжнe стрaницe у српскo-рускoj сaрaдњи.

Oн je нaкoн пoтписивaњa Спoрaзумa и Прoтoкoлa нoвинaримa кaзao дa тa двa дoкумeнтa имajу и изузeтaн знaчaj зa дaљи рaзвoj eкoнoмскe
сaрaдњe Србиje и Русиje.

Путин je дoдao дa Србиja пoстaje jeдaн oд кључних трaнзитних зeмaљa штo знaчajнo eнeргeтски jaчa и њу сaму и eврoпски кoнтинeнт, нaглaсивши дa 'нaрoд Србиje трeбa дa знa дa Србиja у Русиjи имa сигурнoг другa и пaртнeрa'.

Прeдсeдник Србиje Бoрис Тaдић изрaзиo je вeликo зaдoвoљствo дaнaшњим пoтписивaњeм дoкумeнaтa нaвoдeћи дa oни имajу стрaтeшки знaчaj зa Србиjу.

Србиjу и Русиjу вeзуjу jaкe вeзe мeдjу нaрoдимa, aли и дубoки eкoнoмски и стрaтeшки интeрeси, a пoтписивaњe oвoг спoрaзумa je пoтврдa тoмe, кaзao je Тaдић.

Прeмиjeр Србиje Вojислaв Кoштуницa кaзao je дa je oвo вaжaн дaн зa Србиjу и oднoс Србиje и Русиje. Кoштуницa je нaглaсиo дa Спoрaзум o eнeргeтскoj сaрaдњи у oблaсти нaфтнe и гaснe приврeдe и Прoтoкoл o oснoвним услoвимa купoвинe Нaфтнe индустриje Србиje успoстaвљajу стрaтeшку сaрaдњу кoja ћe бити нa дoбрoбит приврeдe и чиje ћe блaгoдeти oсeтити сви грaђaни Србиje.

Први прoтпрeдсeдник Рускe Влaдe Дмитри Мeдвeдeв истaкao je дa су дaнaшњи дoкумeнти пoкaзaли дa сe блиски oднoси двe држaвe прeтвaрajу у eкoнoмскe рeзултaтe кojи ћe oбeзбeдити интeрeсe oбe.

Al-Jasmina


Bred

Ni ja nista ne razumem. Sad sam gledao Selju na rts1 i on ovaj sporazum hvali na sva usta i prica da je ovo posao veka i da smo ovim sporazumom obezbedjeni za ovaj naredni vek?

darusaz

Па ми смо "решили" све своје бриге око енергената. Сада сектор нафте и гаса у нашој земљи држе Руси. Мањим делом приватни капитал (ЛУК) и већим делом (Гаспром). Русија не увози ни нафту ни гас, а у тренутку када се земље чланице ЕУ редовно баве преговорима са Русијом о квотама енергената и ценама - ми предајемо овај сектор Русима. Е сад, то би значило да ћемо бити у повлашженом положају, али живи били па видели.

Al-Jasmina

 :wall: zivi bili kao manjinski akcionar ili sta vec sa 49%

Zar smo gluplji do Bugara? Ili mozda pohlepniji?
He he, neko je opet pruzio ruku, uzeo koverat i sklopio oci  :wall: Ne bi bilo prvi put  :nonono:

darusaz

Quote from: Al-Jasmina on 25-01-2008, 21:27:11
:wall: zivi bili kao manjinski akcionar ili sta vec sa 49%

Zar smo gluplji do Bugara? Ili mozda pohlepniji?
He he, neko je opet pruzio ruku, uzeo koverat i sklopio oci  :wall: Ne bi bilo prvi put  :nonono:

Bugari nisu prodali naftnu industriju, oni su imali samo gasni aran¾man. Ma biæe sve OK, valjda!

Ayrton Senna

Obzirom da Rusi ovim ugovorom dobijaju i kompletan monopol nad Srpskim tr¾i¹tem energenata, oèekuje se da sve bude dobro.
Ali ostaje jo¹ da dr¾ava usaglasi op¹te uslove oko poslovanja Gasproma na na¹em tr¾i¹tu, zato saèekaæemo jo¹ neko vreme da vidimo rezultate.

Ostaje nam samo da se nadamo da æe sve funkcionisati kako treba...
I u na¹em interesu dobrim delom, valjda...

Al-Jasmina

Quote from: Ayrton Senna on 26-01-2008, 00:19:05
Obzirom da Rusi ovim ugovorom dobijaju i kompletan monopol nad Srpskim tr¾i¹tem energenata, oèekuje se da sve bude dobro.


Sta je tu dobro?
:nonono: Nisu nam oni veci prijatelji od nas samih.

darusaz

#11
Quote from: Al-Jasmina on 26-01-2008, 06:03:34
Quote from: Ayrton Senna on 26-01-2008, 00:19:05
Obzirom da Rusi ovim ugovorom dobijaju i kompletan monopol nad Srpskim tr¾i¹tem energenata, oèekuje se da sve bude dobro.




Sta je tu dobro?
:nonono: Nisu nam oni veci prijatelji od nas samih.
Да, али Руси сада када одређују цену енергената и квоте преговарају сами са собом. У томе је фора.  :wink:

Ayrton Senna

Taèno da nam nisu veæi prijatelji od nas samih, ali oni poseduju izvore energenata. A sada dobijaju jo¹ jedno tr¾i¹te koje se sve vi¹e razvija.

Pa valjda im je u interesu da zadovolje tr¾i¹te, i ne¹to zarade zar ne?!
I iskreno se nadam da æe makar uvesti malo kvalitetnije gorivo. Jer brlju koji na¹i proizvode niko ne voli. ©to se ka¾e, ne valja, ali kad nema bolje, æuti i sipaj postojeæe.

Bred

Da probam logicki da rezonujem- da li cemo biti obezbedjeni i "pokriveni" energentima? Da.
Da li cemo imati zaradu od tranzita? Da, trebalo bi, sve druge drzabe preko kojih prolazi gasovod imaju zaradu?
De facto ce povecati zaposlenost [moraju raditi ljudi iz SRbije, nece ih valjda dovoditi iz Rusije]  :wink:
Povecava se "vaznost" Srbije u EU i svetu jer nece bas moci tako lako da sepoigravaju s nama[inace cemo im zavrnuti slavinu] :K :wink:

Ayrton Senna

#14
Da, ali svi pucaju na lièni interes, odns. ovog puta da li æemo mi (Srpski narod) imati ikakve koristi od prodaje.

Pa, moja raèunica nekako ide ovako: sada vozimo automobile na brlji od benzina, koju proizvodi na¹a (pra)zastarela industrija, koja usput ima monopol na ugovor o isporuci naftnih derivata do 2010-te èini mi se. Znaèi svi kupuju benzin od njih (mislim na pumpe), a prodaju ga tako nekvalitetnog za 1,18 evra po litri (BMB 95), ¹to je ubedljivo najskuplje u regionu. Koliko sam pratio, u okru¾enju je taj isti benzin makar malo kvalitetniji, a ko¹ta od 1,03-1,07 (max. 1.1) evra, s tim ¹to ima oktansku vrednost (95). A po¹to druge naftne kompanije proizvode i kvalitetniji od 98-100 oktana, takav benzin ko¹ta od 1,13-1,15 evra po litri.

Dakle, plaæamo skupo za ne¹to ¹to ne vredi, a za iste pare u okru¾enju bismo mogli da vozimo sa mnogo kvalitetnijim benzinom.

E sad, po¹to æe Rusi kontrolisati tr¾i¹te, a neæe plaæati uvoz nafte, jer je oni proizvode, oèekujem da cena goriva padne na realnu cenu, od 1,05-1,07 evra, a mo¾e i manje, jer je u Rusiji benzin jedan od jeftinijih energenata (zato vas taksi u Moskvi neæe ba¹ 'odrati').

O gasu i njegovom znaèaju kod uvoza da ne govorim. Dakle, interes postoji, raèunica je jasna, sada da vidimo efekte prodaje i dogovora dve vlade.