Od danas potro¹aèki bojkot

Started by Bred, 17-03-2008, 12:48:39

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

| Izvor: B92
Beograd -- Zbog najava poskupljenja hleba i mesa, Udru¾enje potro¹aèa poziva graðane na desetodnevni bojkot, tj. "minimalnu kupovinu".

Po ugledu na Hrvatsku, Grèku i Italiju gde je bojkot potro¹aèa postao uobièajen naèin borbe protivi visokih cena, pre svega hrane, u Srbiji æe od danas po prvi put biti organizovan desetodnevni bojkot. U Udru¾enju za¹tite potro¹aèa ka¾u da je bojkot reakcija na talas poskupljenja u Srbiji koji je poèeo sa strujom, putarinama i gorivom.

Bojkot potro¹aèa naterao je proizvoðaèe u Italiji da smanje cene testenina. U Grèkoj je bilo i veæih posledica, pa su proizvoðaèi i prodavci, pre nego ¹to su pristali da smanje cene bacili oko tri tone voæa i povræa. Iza ovih rezultata stoji dobra priprema za bojkot, ¹to u Srbiji oèigledno nije sluèaj. Graðani ne samo da ne veruju u uspeh akcije, veæ mnogi o njoj nisu ni obave¹teni.

Posle struje, goriva, stigle su najave poskupljenja hleba i mesa koje æe prema nekim procenama biti skuplje za èak deset odsto. U Udru¾enju potro¹aèa ka¾u da je jedina reakcija na takva kretanja bojkot proizvoda.

"Na¹a poruka nije da prekinu da kupuju te proizvode, veæ èisto da ne kupuju vi¹e nego ¹to im je potrebno i da tu kupovinu svedu na minimum. Tih desetak dana svako mo¾e da se izdr¾i da ne kupuje hleb koji æe posle da baca i slièno", rekao je Zoran Bo¹njak iz Udru¾enja potro¹aèa.

Urednik èasopisa Bankar Milan Æulibrk ka¾e da donekle realne cene mo¾emo da oèekujemo tek kada se na¹e tr¾i¹te otvori za sve proizvoðaèe.

"Snaga udru¾enja na¹ih asocijacija potro¹aèa ne mo¾e da se meri sa snagom sliènih udru¾enja u okru¾enju, a pogotovo u razvijenim zemljama EU, gde proizvoðaèi dobro razmisle pre nego ¹to se odluèe na poskupljenje. Ovde nije redak sluèaj da ne¹to poskupi za èak 20, 30 odsto, ¹to je te¹ko ekonomski", ka¾e Æulibrk.

U Udru¾enju za za¹titu potro¹aèa Srbije smatraju da æe ovaj desetodnevni bojkot imati neke efekte. Oni veruju da æe proizvoðaèi i prodavci, èak i i ako ne smanje cene odmah, bar shvatiti da u buduænosti neæe moæi samostalno da odreðuju cene bez obzira na potro¹aèe.


alfie

Ma kakvi deset dana! Taj bojkot mora da traje dok se opamete ti licimuri i demoni!
Mislim da je to stvarno najefikasniji naèin da se izrazi neslaganje potro¹aèa sa potezima raznoraznih lopurda i ho¹taplera kojima nikada nije dosta!
Kada uporedimo ovaj akt sa, recimo, blokiranjem ulica, protestima, parolama, kukom i motikom i ostalim vidovima izra¾avanja nezadovoljstva, u ojima obièno trbe nedu¾ni, bojkot kupovine neèega ¹to je preskupo jer taj koji ti to prodaje hoæe da ima vi¹e i kapira da mu se mo¾e, predstavlja stvarno naèin na koji se direktno mo¾e ugroziti gore pomenuti korporativno-monopolistièno-kapitalistièki gad!!!
©to se mene tièe, ja radim to sa ili bez ostalih... :namcor
Normalno, to se svodi na jurcanje na vetrenjaèe! :wall:
Ali mi bar ostaje oseæaj da nisam jedna od ovaca, spremna za ¹i¹anje i k....!

Gospodo potro¹aèi, cenjene kolege, buduæi i prezentni akademci, bacite na trenutak mobilne iz ruku,sklonite pogled sa blje¹tavih katodnih cevi, izvadite nos iz knjige,po¾utelih èasopisa,tuðe muke ili drugaricinog soceta u prevrnutoj ¹olljici kafe,izðuskajte iz bludnih,zaljuljanih splavova, iskulirajte pomahnitalog   
Di-d¾eja da ode kuæi i prespava popodne... i MISLITE MALO O TOME!

SLATKIS

podr¾avam ovu akciju,ali kod nas srba je veoma te¹ko uraditi ne¹to ¹to se zove SLOGA!! :namcor

Jer znam da je veæ poku¹ano ne¹to slièno a supermarketi tipa IDEA,MAXI,TEMPO puni toliko da je prosto nemoguæe uæi. :wall:

e prvo trebamo da shvatimo da je to ne¹to dobro po nas,a ne da kupujemo kao da nam je poslednje u¾as!!! :wall:

Bred

#3
Ok, a da li ste primetili koliko je SVE poskupelo???
:wall:
:nonono:



Srpski proizvoðaèi pljaèkaju domaæe potro¹aèe
Autor: M. ©krbiæ,B. Æetkoviæ |

Èinjenica da su pojedini proizvodi iz Srbije jeftiniji u Banjaluci i Podgorici nego u gradovima Srbije, èesto ume da iznervira na¹e graðane koji imaju priliku da kupuju i u tamo¹njim prodavnicama. Jo¹ vi¹e mo¾e da iznervira to ¹to radnje koje pod imenom „Tropik“ posluju u Republici Srpskoj i „Maksi“ supermarketi u Crnoj Gori, a koje pripadaju trgovinskom lancu „Delta maloprodaje“, na¹e proizvode nude i do 50 odsto jeftinije nego ovda¹nji „Maksi“ supermarketi.

„Blic“ patrola ovih dana obi¹la je jedan od „Tropikovih“ objekata u glavnom gradu Republike Srpske i jedan „Maksi“ supermarket u Podgorici. Tom prilikom zabele¾ili smo cene nekoliko proizvoda poreklom iz Srbije, koje smo uporedili sa ovda¹njim maloprodajnim cenama u „Maksi“ supermarketima.
Iako bi laièki gledano bilo logièno da na¹i proizvodi kod nas budu najpristupaèniji, stanje na tr¾i¹tu govori suprotno. Sa PDV-om koji u Republici Srpskoj i Crnoj Gori iznosi 17 odsto, transportom i skladi¹tenjem, pojedini proizvodi proizvedeni u Srbiji u tamo¹njim radnjama jeftiniji su gotovo za 50 odsto.
Tako u odnosu na Banjaluèane, Beograðani u „Maksiju“ za pola kilograma kafe „donkafe“ minas moraju da izdvoje 59,30 dinara vi¹e. Sir gauda „biser“, jedan kilogram, kod nas je skuplji za 196,70 dinara, a mleèna èokolada „najlep¹e ¾elje“ za 29,30 dinara. „Plazma“ keks - 150 grama u „Tropiku“ jeftiniji je za 16,30, mleèni margarin „dobro jutro“ - 250 grama za 16,20, zaèinska paprika „aleva“ - 100 grama za 18,30, a dvoslojni toalet papir „perfeks“ - 12 komada jeftiniji je u Banjaluci za 80,70 dinara.
- U Banjaluku odlazim najmanje dva puta godi¹nje. Poslednji dan posete uvek mi je rezervisan za kupovinu u „Tropiku“ jer su u toj radnji mnoge stvari jeftinije nego ovde. Mo¾da æe zvuèati sme¹no, ali pored èokolade za decu, najvi¹e se nakupujem toalet-papira, jer mi je tamo isplativiji. Iako mi kupovina u Banjaluci uvek u¹tedi neki dinar, svaki put se iznerviram ¹to su na¹i proizvodi tamo jeftiniji. Ipak su oni druga dr¾ava - prièa Beograðanka Sanja Rodiæ.
Slièno je i sa Crnom Gorom. Tako Podgorièani u odnosu na Beograðane mleèni margarin „dobro jutro“ plaæaju manje za 12,93, gauda sir „biser“ za 43,30, „plazma“ keks - 150 grama za 15,28, a toalet-papir „perfeks“ - 12 komada za 62,90 dinara.
Rajko Mandiæ, direktor „Delta Maksi“ Srbija, obja¹njava da ovakve razlike u cenama zavise od nekoliko faktora.
- Ovakvo stanje nema veze sa trgovaèkim mar¾ama, veæ sa proizvoðaèkim cenama. Znaèi, na¹e mar¾e su i ovde i tamo iste, ali je osnovica drugaèija. Dok za matiènu dr¾avu va¾i jedan nivo proizvoðaèkih cena, u ostalim dr¾avama je to drugaèije. Da bi se probili na strano tr¾i¹te i tamo postali konkurentni, proizvoðaèi svesno formiraju ni¾e cene, èak i po cenu toga da neko vreme posluju sa gubitkom. Osim toga, tu su i dr¾avne subvencije za izvoz koje sve ozbiljne dr¾ave daju svojim proizvoðaèima. Takav je sluèaj i sa na¹om zemljom - obja¹njava Mandiæ.
On dodaje da se slièna situacija mo¾e videti i kod hrvatskih proizvoda koji su kod nas i u drugim zemljama u okru¾enju mnogo jeftiniji nego u Hrvatskoj.

„Galeb“ èokolada jeftinija u Èikagu
Prema podacima do kojih je do¹ao „Blic“, „Pionirova“ èokolada „galeb“ od 100 grama u Beogradu staje 77,90 dinara, a u Èikagu 67,23 dinara. Pakovanje od pola kilograma „donkafe“ minas, stanovnici Èikaga plaæaju 22,40 dinara vi¹e nego Beograðani, dok su le¹nik karamele „pionir“ od 100 grama tamo skuplje za 1,09 dinara. „Smoki“ u Èikagu ko¹ta 35,96, „jafa“ biskvit od 150 grama je 77,65, kilogram „eurokrema“ je 443,02, „eurokrem“ blok je 67,23, a kisela voda „knjaz Milo¹“ od litar i po je 98,50 dinara.

Cene u „Deltinim“ radnjama u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori => http://www.blic.co.yu/ekonomija.php?id=36736




Bojkot bez uticaja na cene
| Izvor: B92
Beograd -- Poziv na bojkot kupovine osnovnih ¾ivotnih namirnica ipak nije uticao na smanjenje njihovih cena.

To ¹to je vi¹e od osamdeset odsto graðana poslu¹alo poziv Nacionalne organizacije potro¹aèa i bojkotovalo kupovinu osnovnih ¾ivotnih namirnica, ipak nije uticalo na smanjenje cena. Istra¾ivanja pokazuju da zbog nedavnih poveæanja cena svaka porodica mo¾e da kupi za èetvrtinu manje osnovnih ¾ivotnih namirnica nego pre samo pola godine.

Dok je Italijanima po¹lo za rukom da obore cene testenina, Grcima cene voæa, takve akcije u na¹oj zemlji nisu ba¹ uspe¹ne jer potro¹aèi, za razliku od proizvoðaèa, nisu dovoljno organizovani.

Zoran Veljkoviæ iz Nacionalne organizacije potro¹aèa ka¾e za B92 da bi bojkot bio uspe¹niji da su ga podr¾ale i organizacije iz drugih gradova.

Veljkoviæ smatra da dr¾ava, pre svega, treba da reguli¹e cene primenom Zakona o za¹titi potro¹aèa.

"Cene se mogu regulisati na taj naèin ¹to æe se dr¾ava potruditi da smanji da¾bine koje imaju proizvoðaèi i trgovci. Cene mo¾e ogranièiti i dr¾ava. Kako ogranièiti cene kada imate slobodno tr¾i¹te, to je u suprotnosti jedno s drugim. Meðutim, i tu postoje dr¾avni instrumenti; na kraju krajeva, dr¾ava mo¾e da normira neke cene kao ¹to je normirala cene hleba i osnovnih ¾ivotnih namirnica", ka¾e on.

Miroslav Prokopijeviæ iz Centra za slobodno tr¾i¹te ka¾e da su pro¹logodi¹nje zalihe najskuplje u aprilu, ali da cene pojedinih namirnica, pre svega ulja, rastu zbog monopolistièkog polo¾aja proizvoðaèa.

Prokopijeviæ smatra da æe veliki uticaj na kretanje cena imati rezultati predstojeæih parlamentarnih izbora.

"Biæe pritisak na cene i relativno niske dohotke jer oni, iako su iznad realnog nivoa, jo¹ uvek su relativno niski i ljudi lo¹e ¾ive, naravno, naroèito veæina u Srbiji. Ali, ovo ¹to gledamo pre izbora je samo mala uvertira za ono ¹to mo¾e da bude nakon izbora u sluèaju pobede radikala, gde æe sve ove negativne tendencije, znaèi pad realne vrednosti zarada i inflacija s druge strane, rast nezaposlenosti, smanjenje uvoza, regulacija cena, sve biti mnogo izra¾enije", rekao je on.

Posle bojkota, sledeæa akcija Udru¾enja za za¹titu potro¹aèa biæe analiza kvaliteta i cena mleka, ulja i hleba, a na taj naèin poku¹aæe da utvrde ko vi¹e zaraðuje, proizvoðaè ili prodavac.