Obrezivanjem protiv virusa side

Started by Bred, 06-08-2008, 21:08:47

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Obrezivanjem mu¹karaca mo¾e da se spreèi 65 odsto novih infekcija virusom side kod odraslih heteroseksualnih osoba mu¹kog pola, ali zemlje koje ova bolest najvi¹e pogaða ne ula¾u dovoljno napora u promociju te intervencije, saop¹teno je na Meðunarodnoj konferenciji o sidi koja se odr¾ava u glavnom gradu Meksika.

U situaciji kad za ovo oboljenje ne postoji delotvorna vakcina, kao ni pravi lek, svetski eksperti smatraju da bi obrezivanje moglo da dovede do opadanja novih sluèajeva side pa mo¾da i iskorenjivanja te neizleèive bolesti, izve¹tava DPA.

Zdravstveni stuènjaci, okupljeni na skupu u prestonici Meksika, apelovali su na zemlje sa visokim procentom zara¾enih od side, koja se danas najèe¹æe prenosi heteroseksualnim kontaktom, da ukljuèe obrezivanje u op¹tu strategiju za prevenciju ovog oboljenja.

Prevencija side obrazivanjem predstavlja, za razliku od drugih metoda, jednokratni tretman. Osim toga, ostale mere prevencije - apstinencija, kori¹æenje kondoma, rana dijagnoza i tretman seksualno prenosivih infekcija, kao i testiranje na HIV virus - imaju svoja ogranièenja. Uz to je antiretroviralni tretman jo¹ uvek nedostupan milionima zara¾enih sidom, a vakcina je mo¾da decenijama daleko, upozorili su medicinski struènjaci na skupu u Meksiku koji traje od 3. do 8. avgusta.

Obrezivanje ¹titi, prema reèima struènjaka, mu¹karce koji su mu bili podvrgnuti, ali nema dokaza da smanjuje uèestalost zara¾avanja partnerki ukoliko je u momentu obrezivanja mu¹karac veæ bio inficiran HIV-om.

Neke zemlje se ne odluèuju na propagiranje obrezivanja zbog bojazni da ne raspola¾u higijenskim i bezbednosnim uslovima za uspe¹no obavljanje ove intervencije ili strahovanja da æe obrezivanje podstaæi rizièno pona¹anje, u sluèaju da mu¹karac pomisli da je posle intervencije za¹tiæen "prirodnim kondomom".

Jedna studija obavljena u Keniji je, meðutim, pokazala da novoobrezani mu¹karci ovom intervencijom ne stièu sklonost da se pona¹aju riziènije nego ranije, napominje Robert Bejli, amerièki epidemiolog sa Univerziteta u Èikagu.

Bejli je jedan od prvih struènjaka koji je uoèio da obrezivanja smanjuje uèestalost infekcije sidom. To se obja¹njava èinjenicom da se u udnoj navlaci nalaze neke æelije koje predstavljaju "omiljeni cilj" HIV virusa, kao i da unutra¹nja strana te ko¾ice nije za¹tiæena izvesnim slojem koji najveæi deo ljudske ko¾e èini otpornim na virus side.

Mnogi mu¹karci strahuju da æe u sluèaju obrezivanja izgubiti deo zadovoljstva u seksualnom èinu, ali Bejli je na skupu u Meksiko sitiju prezentovao rezutalte jedne studije koji pokazuju da obrezivanja naprotiv izaziva veæu osetljivost polnog organa i omoguæava lak¹e postizanje orgazma.

Struènjaci naroèito apeluju na vlade zemalja u kojima je uèestalost zaraze sidom velika, a procenat suneæenih nizak, da uvedu praksu obrezivanja mu¹akraca. To su pre svih dr¾ave u istoènim i ju¾nim oblastima Afrike.

Prema proceni amerièke neprofitne organizacije "PSI”, ¹iroka primena obrezivanja mu¹karaca u Podsaharskoj Africi mogla bi u narednih 10 godina da smanji broj novih sluèajeva infekcije virusom side za dva miliona, a broj smrtnih sluèajeva od side u narednih dvadest godina za èetiri miliona.

Najjaèi dokazi uspe¹nosti obrezivanja kao preventivne mere protiv side, dobijeni su pro¹le godine u tri istra¾ivanja - u Keniji, Ugandi i Ju¾noj Africi, koja su pokazala da ova intervencija smanjuje uèestalost HIV infekcije heteroseksualnim putem kod mu¹karaca za 60 odsto, ¹to predstavlja efikasniju za¹titu od bilo koje vakcine koja je trenutno u fazi razvoja.

Sva tri istra¾ivanja okonèana su pre vremena jer su dokazi o za¹titnom dejstvu obrezivanja protiv side bili veoma èvrsti.

Procenjuje se da je oko 25 odsto mu¹karaca na svetu obrezano, dok je taj procenat u Africi 68 odsto. Reè je o verovatno najstarijoj vrsti hirur¹ke intervencije, koja je u starom Egiptu primenjivana jo¹ pre vi¹e od 4.300 godina, a kojoj se kroz istoriju pribegavalo vi¹e iz kulturolo¹kih i religijskih nego zbog zdravstvenih razloga.

b92