Bolesti se uglavnom nasleðuju

Started by Bred, 14-08-2008, 16:17:49

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Bred

Nije samo boja oèiju nasledna, veæ na ¾alost i sklonost prema bolestima, jer od predaka nismo nasledili samo izgled, talenat, ime, veæ i sklonost ka vi¹e od stotinu razlièitih bolesti.

Zato je neophodno da svako ¾ensko dete dobije odgovor bar na deset osnovnih pitanja vezanih za zdravstvene probleme, meðu kojima su da li je neko od èlanova porodice patio od srèanih smetnji, da li postoji porodièna sklonost ka zakreèenju krvnih sudova, da li je neko u porodici imao povi¹en nivo holesterola, jer oko 40 odsto ¾ena starijih od 55 godina ima poveæan holesterol u krvi.

Takoðe, va¾no je da li je neko imao zadebljanja u dojci jer, primera radi, samo u Nemaèkoj godi¹nje od raka dojke oboli 60 hiljada ¾ena, a 19 hiljada umre od te bolesti, pri èemu je nasledni faktor krivac u 10 odsto sluèajeva. Struènjaci smatraju da je za 40 odsto rizik poveæan ako je od raka dojke obolela majka ili sestra.

Va¾no je i da li neko u porodici pati od migrene koja je posledica su¾enja krvne mre¾e u mozgu. Kada neko pati od nasledne migrene sebi mo¾e pomoæi promenom naèina ishrane i poveæanim svakodnevnim kretanjem.

Zapa¾ena je vidna naslednost kod obolenja ¹titne ¾lezde koja se proverava krvnom slikom i merenjem hormona, a svako odstupanje leèi se na vreme medikamentima ili operacijom.

Du¹evne bolesti su nasledne koliko i bolesti tela i zato je neophodno da se u ovakvim situacijama osoba obrati psihijatru ili psihologu, jer samo on mo¾e da odredi pravu dijagnozu i terapiju.

Nauènici nisu sigurni da se strast prema neèemu, na primer alkoholu, drogi, nikotinu ili gutanju lekova nasleðuje ili je stvara atmosfera u kojoj dete odrasta, ali se zna da su toj sklonosti za 50 odsto veæem riziku izlo¾enija deca alkoholièara ili narkomana, iako se ne mo¾e tvrditi da se radi o genetskoj ili sociolo¹koj pojavi. Ako stalno gleda pijance ili narkomane oko sebe, verovatno æe u ¾elji imitiranja dete to i samo postati, smatraju struènjaci i istièu da svako mora sebe da posmatra i ako oseti da mu se takva opasna strast javlja treba na vreme da je spreèi.

Aleksandra Milovanoviæ (Tanjug)

b92