Bruceloza ponovo na Manjaèi i Vla¹iæu

[frckica-j]

®ari¹ta bruceloze ponovo na Manjaèi i Vla¹iæu
Izvor: Nezavisne novine

BANJALUKA - Stara ¾ari¹ta bruceloze na podruèju Manjaèe i Vla¹iæa ponovo su aktivna, a do sada je eutanazirano oko 200 ¾ivotinja, dok oko 1.000 èeka eutanaziju, a pojavili su se i novi sluèajevi oboljelih ljudi od ove bolesti, pogotovo sa podruèja Manjaèe.

Ovo je juèe u Banjaluci, nakon sastanka sa predstavnicima Federalnog ministarstva poljoprivrede, ¹umarstva i vodoprivrede, te predstavnici Kancelarije za veterinarstvo BiH, inspektorata RS i BiH i Svjetske banke, kazala Radmila Èojo, pomoænik ministra poljoprivrede, ¹umarstva i vodoprivrede RS.

Radmila Èojo je dodala da je u posljednjih mjesec dana oèigledna progresija bruceloze, te da bi hitno trebalo da budu poduzete mjere za suzbijanje, jer æe u protivnom ovèarstvo i kozarstvo u BiH potpuno stradati.

"Sastali smo se nakon sedam godina kako bi prona¹li zajednièko rje¹enje, jer se ovaj problem mo¾e rije¹iti samo zajednièki, treba da odaberemo jedinstven model kako rije¹iti ovaj problem, aktuelna su tri modela, ali se ozbiljno razmi¹lja o jednom od njih, a to je vakcinaciji ¾ivotinja", kazala je Radmila Èojo.

Ona je dodala da æe ekspertni tim predlo¾iti modele, ali i na koji naèin æe biti obezbijeðena sredstva i podsjetila da je Vlada RS za ovu godinu izdvojila 5.800.000 KM za rje¹avanje ovog problema.

Darko Èobanov, zamjenik direktora Veterinarske kancelarije BiH, kazao je da je zakljuèeno da se mora doæi do jedinstvenog modela na teritoriji BiH, uz pomoæ kojeg æe se doæi do suzbijanja bolesti.

"Trenutno analiziramo nedostatke ranijih aktivnosti, da bi se moglo doæi do adekvatnog rje¹anja, jer se bruceloza ra¹irila, a na¹ konaèan cilj je da svedemo problem na nivo da se ljudi ne obolijevaju", kazao je Èobanov.

Mjere predostro¾nosti

Darko Èobanov, zamjenik direktora Veterinarske kancelarije BiH, podsjetio je da sve farme na kojima se uzgajaju ovce moraju biti registrovane i moraju biti provedene sve mjere na njima da bi one bile progla¹ene slobodnima.

"Godi¹nje se pregledaju sve ¾ivotinje, kontroli¹e ulazak i izlazak ¾ivotinja sa farme da bi bili sigurni da su to zdrave ¾ivotinje. Ispitivanja na odreðenom broju ¾ivotinja se nastavljaju, kako bi se do¹lo do slu¾beno slobodnog statusa", objasnio je Èobanov.

On je dodao da ukoliko uzgajivaèi veæ imaju sumnje da su ¾ivotinje oboljele treba da prate uputstva veterinarskih inpsektora, koji su du¾ni da otklone sve faktore rizika.