Main Menu

Zelena kafa

Started by Bred, 23-08-2009, 00:05:28

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

frckica-j

Quote from: Favis on 10-02-2010, 00:06:30
A pre neki dan sam cula od jednog neurohirurga da masno tkivo/celije menjaju svoju velicinu i oblik tek posle 8-9 meseci fizicke aktivnosti! Da bi se prodrlo u dublje masne naslage mora dugo i redovno da se vezba! Prica je bila u vezi skidanja sala sa stomaka...koje je najteze skinuti!

Na¾alost, ovo je taèno. Nama su to obja¹njavali na anatomiji. ('Ajde bar neke koristi ¹to smo pri medicinskom fakultetu i ¹to nam sve te "medEcinske" ispite predaju mnogo vi¹e nego ¹to nam treba."

Evo u èemu je caka. U æelijama lipidnog tkiva se masti nakupljaju u obliku kapljica. Kad se poène sa vje¾banjem, te kapljice se istro¹e, izbace iz æelija, ali æelije ostaju samo se "slijepe". Èini nam se da smo ih se rije¹ili, ali one tu negdje miruju, èekaju "pjanuar" i poput sunðera ponono3ju mast èim se èovjek opusti.

SPAJALICA

Ispravite me ako gre¹im. Ako mi nije isparilo ono znanje iz biohemije....
Sve to takoðe ima veze i sa zasiæenim i nezasiæenim masnim kiselinama. Lak¹e se raskidaju veze meðu nezasiæenim, a te¾e meðu zasiæenim... Zasiæene se nalaze "dublje" pa ih je te¾e i razlo¾iti.....

frckica-j

Vidi¹, vidi¹, i to je jo¹ jedan naèin posmatranja stvari!  :hm Mislim da si u pravu...

Bred

OPREZ: Zelena kafa za mr¹avljenje mo¾e biti ¹tetna po zdravlje!

Preparati za mr¹avljenje na bazi zelene kafe, koji su preplavili srpsko tr¾i¹te, mogu biti ¹tetni po zdravlje ako se koriste bez saveta lekara ili farmaceuta, ka¾e za Press predsednik Skup¹tine Saveza privatnih apotekara Dragutin Rajevac.

On istièe da je najalarmantnije ¹to prilikom registracije ovih proizvoda niko ne kontroli¹e njihov sastav, veæ samo higijensku ispravnost!

Rajevac ka¾e da pomoæna lekovita sredstva, u koja spadaju i ovi preparati, lako dobijaju sertifikat u Agenciji za lekove i medicinska sredstva, ali da taj sertifikat nije potvrda da on ne sadr¾i supstance koje mogu biti jako ¹tetne po zdravlje ljudi! Proizvodi na bazi zelene kafe, kako smo èuli, posebno se ne preporuèuju osobama mlaðim od 16 i starijim od 65 godina, ljudima sa visokim krvnim pritiskom i poremeæajima cirkulacije, dijabetesom, kao i trudnicama i dojiljama.

nastavak -> http://www.pressonline.rs/sr/vesti/u_fokusu/story/100870/OPREZ:+Zelena+kafa+za+mr%C5%A1avljenje+mo%C5%BEe+biti+%C5%A1tetna+po+zdravlje!.html

Adonis_Vernalis

#34
Quote from: Bred on 13-02-2010, 21:23:27

Rajevac ka¾e da pomoæna lekovita sredstva, u koja spadaju i ovi preparati, lako dobijaju sertifikat u Agenciji za lekove i medicinska sredstva, ali da taj sertifikat nije potvrda da on ne sadr¾i supstance koje mogu biti jako ¹tetne po zdravlje ljudi!


Netaèno. Prema aktuelnom Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima ( http://www.zdravlje.gov.rs/mz-admin/downloads/zakoni1/zakon_lekovi.pdf  (http://www.zdravlje.gov.rs/mz-admin/downloads/zakoni1/zakon_lekovi.pdf)), ne postoje vi¹e pomoæna lekovita sredstva. Evo ¹ta su lekovi (citiram):

"Лек је производ који садржи супстанцу или комбинацију супстанци произведених и намењених за лечење или спречавање болести код људи или животиња, постављање дијагнозе, побољшање или промене физиолошких функција, као и за постизање других медицински оправданих циљева.

Крв и компоненте крви намењене за трансфузију, не сматрају се леком у смислу Закона о лековима и медицинским средствима.

Готов лек, у смислу Закона о лековима и медицинским средствим, јесте лек који се ставља у промет у одређеној јачини, облику и паковању, и под заштићеним именом или интернационалним незаштићеним именом. Готов лек под посебним трговачким именом које је одредио произвођач, означава се, издаје, односно продаје као лек са заштићеним именом. Готов лек се може издавати, односно продавати и под интернационалним незаштићеним именом (ИНН) које је дефинисала Светска здравствена организација, са именом произвођача.

Магистрални лек је лек израђен у апотеци на основу рецепта (формуле) за одређеног пацијента - корисника.

Галенски лек је лек израђен у галенској лабораторији апотеке у складу са важећим фармакопејама или важећим магистралним формулама и намењен је за издавање или продају пацијентима-корисницима те апотеке.

Ветеринарски лек је лек у смислу Закона о лековима и медицинским средствима, намењен за употребу само код животиња.

Традиционални лек је лек који може бити заснован на научним принципима, и израз је традиције или других традиционалних терапијских приступа (традиционални биљни лекови и други).

Хомеопатски лек, у смислу овог закона, јесте лек израђен од производа, супстанци или једињења, који чине хомеопатске сировине у складу са хомеопатским поступком израде, по методама европске фармакопеје или фармакопеја важећим у некој од земаља Европске уније.

Премикс је фармацеутски облик ветеринарског лека намењен за мешање са храном или водом за животиње.

Под леком у смислу Закона о лековима и медицинским средствима сматра се, и лек из крви произведен из хумане или животињске крви, имунолошки лек за хуману и ветеринарску медицину (серуми, вакцине, специфични и неспецифични имуноглобулини, токсини и алергени) и радиофармацеутски лек, готов лек или лек припремљен пред непосредну употребу, а садржи један или више радионуклида намењених за медицинску примену."
(gotov citat)

Tu lepo pi¹e ¹ta je lek. Zelena kafa ne spada u tu kategoriju, veæ u kategoriju dijetetskog suplementa, za koje Ministarstvo zdravlja, pa ni ALIMS (Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije) kao telo pomenutog Ministarstva nisu nadle¾ni. Samim tim, ALIMS ne mo¾e da izda nikakav sertifikat u vezi sa tim pitanjem.

ALIMS zaista daje nekakve sertifikate, ali to nisu sertifikati na osnovu kojih se mo¾e dobiti dozvola za stavljanje leka u promet. Proizvoðaèi i uvoznici dijetetskih suplemenata od ALIMS tra¾e i dobijaju sertifikat DA DOTIÈNI PROIZVOD NIJE LEK (vidi gore definiciju leka). Drugim reèima, uvoznik Zelene kafe je, verovatno, od ALIMS tra¾io (i dobio) potvrdu da Zelena kafa nije lek. Dobiv¹i tu potvrdu, on je pokrenuo proceduru registracije dijetetskog suplementa, koja je regulisana drugim zakonima, a za koje su nadle¾ni druga ministarstva i druge institucije; npr Ministarstvo poljoprivrede, Gradski zavod za za¹titu zdravlja, Batut i slièno.

Uvoznik Zelene kafe nikada nije pokrenuo proceduru za registraciju ovog proizvoda kao TRADICIONALNOG ILI BILJNOG LEKA, jer bi morao podneti i dokaze o kvalitetu, efikasnosti i bezbednosti. Radi dobijanja dozvole za stavljanje gotovog leka u promet, lek mora biti farmaceutski (hemijsko-farmaceutsko-biolo¹ki), farmakolo¹ko-toksikolo¹ki i klinièki ispitan. U skladu sa Zakonom, dozvole za stavljanje leka u promet se izdaju na osnovu uvida u KOMPLETAN CTD ILI EVROPSKI DOSIJE dotiènog leka. To su hiljade i hiljade stranica pisanog materijala, organizovanog u 4 volumena. U proceni farmaceutske, farmakolo¹ko-toksikolo¹ke i klinièke dokumentacije o kvalitetu, bezbednosti i efikasnosti leka uèestvuju eksperti zaposleni u ALIMS, kao i eksperti - saradnici Agencije.

Registracija leka je skup posao. Lek je skupa roba, a farmacija i medicina skupe rabote. U tom grmu le¾i zec. Dijetetski suplement manje ko¹ta proizvoðaèa/uvoznika od leka i tu je kraj prièe. Profit je "majka svih problema".



Na identièan naèin kao Zelena kafa, u promet su stavljeni i svi ostali proizvodi koje jednako mo¾ete kupiti u apoteci, prodavnici zdrave hrane, benzinskoj pumpi, drogerijama (DM i Lilly), bolje snabdevenim samoposlugama: kao dijetetski suplementi. Dakle, dodaci hrani.

Na njima, buduæi da su dijetetski suplementi, ne sme ni¹ta da pi¹e o terapijskim efektima, jer dijetetski suplement ne bi smeo da ima farmakolo¹ko dejstvo. Ne oèekujete farmakolo¹ki efekat "Zaèina C" ili "Kulinata", zar ne, a to su dodaci hrani?

Meðutim, na ambala¾i dijetetskih suplemenata stoje neka groteskna pisanija. Umalo se nisam uneredio od smeha kad sam na jednom laksansu (naravno, dijetetskom suplementu) proèitao ne¹to kao: "Taj i taj proizvod je namenjen suplementaciji sastojaka koji nedostaju svakodnevnoj ishrani, a koji mogu da dovedu do laksantnog efekta"... Pa, pobogu, onda i penicilin mo¾e biti sastojak hrane koji nedostaje pri bakterijskim infekcijama disajnih puteva...  :krsti:

No, na ambala¾i dijetetskih suplemenata nema ni obave¹tenja o ne¾eljenim delovanjima, interakcijama sa drugim lekovima i sastojcima hrane, kontraindikacijama, merama opreza, jer ne oèekujete sve to od "Zaèina C", zar ne? Dijetetski suplementi se proizvode tako ¹to se aktivna supstancija subdozira. Meðutim, u tom sluèaju, terapijska doza se mo¾e postiæi uzimanjem ne jedne, nego 5 tableta, na primer. I onda opet imamo lek, zar ne?

Tu se krije glavna opasnost: uzimanjem 5 tableta umesto jedne, vi dobijate lek bez uputstva za pacijenta, u slobodnoj prodaji, pod re¾imom samomedikacije. Nema ni slova o merama opreza. Trudnice? Dojilje? Mala deca? Kome da se obratite za savet kada takav proizvod kupujete u samoposluzi? Prodavaèici na odeljenju ¹peceraja? Kasirki? Poslovoði?

Ma, lek je hrana, hrana je lek, a svi smo mi ovce za ¹i¹anje.

Bred

Da, ALIMS samo izdaje potvrdu da neki preparat NIJE lek ali se nadam da alims to radi uzimajuci u obzir sastav tog preparata i doze pojedinih komponenata u njemu?

Ne znam sta je sad bilo potrebno Rajevcu da se "dize" na zelenu kafu kad ona vec skoro godinu dana hara po Srbiji?!

Hm.

Trziste dijetetski suplemenata itekako nije sredjeno u Srbiji ali se ocekuje da i to dodje na red, citah u BB Informataru.

Batut izdaje potvrdu o HIGIJENSKOJ ispravnosti, niko ne ispituje komplentan sastav DS(dijeteskih suplemenata). Vise me brine gornja izjava da kafa mozda sadrzi sibutramin? :face:




Adonis_Vernalis

Da krenem unazad. Sibutramin kao sastojak Zelene kafe? Za¹to da ne? Svojevremeno, pre 10 godina, boravio sam u SAD i bio gost jedne kompanije koja se, od pre par godina, kao proizvoðaè dijetetskih suplemenata, mo¾e uoèiti i na na¹em tr¾i¹tu. ©ef slu¾be kontrole kvaliteta mi se po¾alio da, parafraziram, "oni trpe ¾estoku nelojalnu konkurenciju proizvoðaèa koji U BEZVREDNI BILJNI MATERIJAL, TIPA MLEVENA SLAMA, ME©AJU STANDARDIZOVANE EKSTRAKTE NABAVLJENE OD RENOMIRANIH PROIZVOÐAÈA, ILI U BILJNE PROIZVODE DODAJU SINTETSKE MATERIJE"...

Ako Amerikanci imaju problem sa takvim proizvoðaèima, ¹to Srbi ne bi imali? U SAD postoje ni manje ni vi¹e nego bar dve agencije formata jedne FDA ili NIH...

Ne znam za¹to Rajevac di¾e d¾evu, a doprineo je rasplamsavanju polemike, uvozeæi i prodajuæi sliène proizvode u svojim apotekama. Pretpostavljam da se neæe uèlaniti na forum, a sve i da se uèlani, neæe nam se ispovediti, tako da æemo odgovor na to pitanje dobiti kad na vrbi rodi gro¾ðe.

No, da se vratimo registraciji i klasifikaciji biljnih lekova.

Evo kako sve to u praksi funkcioni¹e. Zamislite da ste direktor neke firme koja proizvodi ne¹to na bazi lekovitog bilja, ili direktor neke firme koja uvozi/prodaje sliène proizvode. Zamislite da imate neki proizvod koji ¾elite da "lansirate" na tr¾i¹te. Razmi¹ljajmo o PROFITU, jer moramo platiti porez, prirez, razrez i ostale da¾bine, ukljuèujuæi i plate zaposlenima, kao i njihove prinadle¾nosti, a ¾elimo i da zaradimo, jer zato i radimo - a ne za eksere i klikere. Znamo da je ono ¹to ¾elimo da prodamo lekovito sredstvo... ali, ta kategorija ne postoji u Zakonu o lekovima, pa moramo da naðemo kategoriju kojoj dotièni proizvod pripada. ©ta æemo uraditi?

Prvi korak je da se obratimo ALIMS. Agencija za lekove æe, u odreðenom roku, pregledati na¹u dokumentaciju i izvr¹iti preliminarnu kategorizaciju proizvoda koji ¾elimo da prodamo, i u skladu sa tim - izdati odgovarajuæi sertifikat. Tu se sad scenario grana, u zavisnosti od toga kakvo mi¹ljenje dobijete.

Ukoliko jeste lek, ide na registraciju leka. ALIMS ima kriterijume na osnovu kojih odreðuje jeste li ne¹to lek, ili nije. Prvo, proizvod mora odgovarati definiciji leka, u skladu sa zakonom. Ako se uklopi, onda se odreðuje da li je tradicionalni, ili biljni lek. Ako se ne uklopi, onda se izdaje mi¹ljenje da to ne¹to nije lek, i tu se prièa zavr¹ava. Meðutim, ako nije lek, mora biti da ne¹to jeste... a onda kreæe pakao.

Uvoznici i proizvoðaèi nekada¹njih pomoænih lekovitih sredstava mole Boga (a vr¹e i strahovit pritisak) da njihovi proizvodi ne budu okarakterisani kao lekovi, jer bi morali da pokrenu proceduru za registraciju ovih proizvoda kao TRADICIONALNIH BILJNIH LEKOVA. Ova procedura podrazumeva sve ono ¹to sam veæ napisao. Vrlo gusto sito i jo¹ gu¹æe re¹eto!

No, postoji i "zaobilazni" put :K

PROIZVOD SE NAPRAVI TAKO DA NIKADA NE POSTANE LEK, VEÆ ISKLJUÈIVO DIJETETSKI SUPLEMENT. Svojevremeno sam, od jedne renomirane domaæe kuæe, dobio bezobraznu ponudu da preformuli¹em njihov proizvod tako da ga subdoziram e da bi uleteo u kategoriju "Zaèina C". Odbio sam predlog, ali ga je neko prihvatio, tako da je sve legalno.

Kada formuli¹ete proizvod tako da bude subdoziran, onda unapred znate da ALIMS nikada neæe dati mi¹ljenje da je va¹ proizvod lek, pa mo¾ete da nakrivite kapu: rodila vam njiva. Nema skupe i te¹ke procedure registracije leka, veæ lake i relativno jeftine procedure registracije dijetetskog suplementa, za koju je dovoljno pribaviti dokaze o higijenskoj ispravnosti i ne¹kodljivosti. NIKO NE ISPITUJE DA LI DIJETETSKI SUPLEMENT ODGOVARA ÈAK I SOPSTVENOJ DEKLARACIJI. Za hranu je bitno da li je ispravna i ne¹kodljiva. Takoðe, i za ambala¾u.

Bred

Quote from: Adonis_Vernalis on 14-02-2010, 10:12:09
NIKO NE ISPITUJE DA LI DIJETETSKI SUPLEMENT ODGOVARA ÈAK I SOPSTVENOJ DEKLARACIJI. Za hranu je bitno da li je ispravna i ne¹kodljiva. Takoðe, i za ambala¾u.


Pa tu i jeste problem. Dok nas jednom ne zadesi VELIKA afera i ne pomre stotine ljudi (preuvelicavam) nece se reagovati.

Po sadasnjim propisima, ja mogu da naberem bar biljcica, upakujem, posaljem na analizu da li su higijenski ispravne, krenem u marketing sa sloganima kako te biljcice lece sve i svasta, od zatvora do raka, reklamiram se na pinku a posebnu grandu i eto meni prilike da zaradim prvo milionce.
:siza:
:hm

Adonis_Vernalis

Postoji i treæi put.

Zanemarim postojanje ALIMS. Otvorim firmu tipa "ta¹na-ma¹na". Jedina vrednost koju posedujem je mobilni telefon, sa prepaid brojem. Imam ne¹to malo ke¹a, za koji kupim tovar neèeg lekovitog, od Kineza - razume se. Preprodam ga, u vidu kompenzacije, proizvoðaèu krmiva. Ovaj to, na isti naèin, preproda javnom preduzeæu na komunalne usluge, èime namiri dug za grejanje i toplu vodu. JKP iz prethodne reèenice to sve, putem trikova, prebaci na bud¾et Grada Beograda (lupetam, ali nije nemoguæe), pa namiri svoje tro¹kove. A ja, iz druge reèenice ovog pasusa, u meðuvremenu promenim delatnost, pa postanem ¹pediter, ili organizujem linijski taksi na relaciji Novi Sad - Zrenjanin. I sve pasuje kao guza na no¹u!

Znam likove iz te prièe koji su, devedesetih, poku¹avali renomiranim proizvoðaèima lekova da uvale tvrde ¾elatinozne kapsule, a bavili su se proizvodnjom i prometom jaja, te stajskog ðubriva. Odbijeni su zbog toga ¹to kalibar kapsula nije odgovarao ma¹inama u proizvodnji...

frenkyonline

kako se zvao onaj lek za mrsavljenje koji je imao 5+1 tabletu ili slicno?  koko sai ili tako nekako.? I da cuveni obedial isto tako dobar i proveren. pa reductil, ... ko zna sta je ova zelena kafa ... pokazace se  :djavo

iwanna 87

Sto bi rakla profesorka Radica,ako mogu sebe da ubedim da vise volim zelenu saltu od kikirikija,onda cu sigurno biti mrsava! :))

SPAJALICA

Quote from: iwanna 87 on 21-02-2010, 22:13:22
Sto bi rakla profesorka Radica,ako mogu sebe da ubedim da vise volim zelenu saltu od kikirikija,onda cu sigurno biti mrsava! :))

Odlièan izgovor!  :wink:

Bred

E pa ja ne volim salatu pa da me ubijes :?:

:K


Noblesa

Otkriæe 21.veka ili prodavanje prazne slame? Interesuju me va¹a mi¹ljenja.

frenkyonline

#44
Zelena kafa povuèena iz prodaje u Crnoj Gori

Srna    |

Analizom u Centru za ekotoksiokolo¹ka istra¾ivanje utvrðeno je da Zelena kafa za mr¹avljanje sadr¾i zabranjenu supstancu sibutramin, zbog èega je Zdravstvena sanitarna inspekcija naredila da se taj preparat povuèe iz prodaje u Crnoj Gori.

Agencija za lekove Crne Gore pre mjesec dana zabranila je sibutramin, koji je sastojak nekih preparata za mr¹avljenje, jer je utvrðeno da tokom kori¹æenja izaziva brojne nuspojave, posebno kod srèanih bolesnika i dijabetièara, onih koji imaju problema sa bubrezima, jetrom i radom ¹titne ¾lezde.
"Zdravstveno-sanitarna inspekcija u postupku utvrðivanja propisanih zahteva bezbednosti hrane koja se uvozi, a na osnovu rezultata laboratorijskih isptitivanja uzetih uzoraka, utvrdila je da ovi dijetetski proizvodi ne ispunjavaju propisane zahteve u pogledu bezbednost za ljudsku potro¹nju zbog prisustva sibutramina", saop¹teno je iz crnogorskog Ministarstva zdravlja.
Sporni sibutramin pronaðen je u kesicama "zelena kafa 800", u pakovanjima sa 18 kesica, proizvoðaèa "Amerikan Leptin Farmaseutikals Limited", kao i u zelenom èaju za mr¹avljenje od istog proizvoðaèa. Sibutramin je pronaðen i u ispitanoj poslednjoj seriji uvezene zelene kafe za mr¹avljenje, popularno nazvane "Leontina", jer se njen lik nalazi na kutiji koju proizvodi "Elefant Ko Strong Natura" iz Beograda.
Sporni dodatak nije pronaðen u kapsulama zelene kafe od tog beogradskog proizvoðaèa.


http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/178703/Zelena-kafa-povucena-iz-prodaje-u-Crnoj-Gori