Otkriven altruizam u biljaka

[Bred]

Autor : Jelena Likiæ

S perspektive prirodne selekcije, prevladava mi¹ljenje da je altruizam evoluirao zbog bilo koje aktivnosti koja pobolj¹ava vjerojatnost pre¾ivljavanja bliskog srodnika. Nova studija otkriva da su biljke doista organizmi sa socijalnim pona¹anjem te da je i u ove skupine altruizam moguæ.


Socijalno pona¹anje, prepoznavanje srodnika i altruizam odavno su poznati u ¾ivotinja. No, iako biljke imaju sposobnost osjeæanja i odgovora na druge biljke, njihova sposobnost prepoznavanja srodnika i altruistiènog pona¹anja bili su predmetom tek nekolicine znanstvenih studija.

U radu objavljenom u ovomjeseènom izdanju èasopisa American Journal of Botany, Guillermo Murphy i Susan Dudley istra¾uju sposobnost prepoznavanja srodnika u vrste Impatiens pallida, èije jedinke èesto rastu u okru¾ju bliskih srodnika te pokazuju sna¾an odgovor  na kompeticiju iznad razine tla. Naime, ova vrsta ¾ivi u pridnenim dijelovima ¹uma, gdje je svjetla malo, no tlo je bogato nutrijentima. Kako je svjetlost ogranièavajuæi faktor za rast biljaka u ovakvom okoli¹u, biljka koja se natjeèe sa susjednom biljkom, najvjerojatnije æe poveæati povr¹inu svojih listova. Na taj naèin ne samo da pozitivno utjeèe na vlastiti rast, nego stvara i negativan uèinak na rast susjednih biljaka, dodatno ih zasjenjujuæi.

Murphy i Dudley su mjerili odgovor biljaka uzgajanih u zajednici srodnih i nesrodnih jedinki na dva potencijalna uzroka kompeticije - promjene u kvaliteti svjetla (podra¾aj iznad povr¹ine) i prisutnost susjednog korijenja (podra¾aj ispod povr¹ine). Otkrili su da se odgovor prouèavanih biljaka razlikuje u ovisnosti o tome uzgaja li ih se u zajednici sa srodnim ili nesrodnim jedinkama, ¹to pokazuje “Komunikacija meðu korijenjem mogla bi biti nu¾na za sposobnost prepoznavanja srodnika” da je ova biljna vrsta sposobna prepoznati vlastitog srodnika te pokazuje visok stupanj kompleksnosti, s obzirom da se oba tipa odgovora razlikuju od odgovora kontrolne skupine biljaka koje su uzgajane bez susjeda.

Naime, meðu bliskim srodnicima nije primjeæeno poveæanje u broju korjenèiæa i/ili listova, veæ su biljke izmijenile morfologiju dijelova koji im se nalaze iznad razine tla tako ¹to su poveæale duljinu stabljike i boènih ogranaka, ¹to bi mogao biti dobar primjer suradnje srodnih biljaka koje poku¹avaju ostvariti potrebne resurse bez zasjenjivanja susjednih roðaka.

Poveæanje povr¹ine listova i zasjenjivanje konkurenata dogodilo se samo u sluèajevima kad je biljka rasla u zajednici s nesrodnim jedinkama. Spomenute  razlike u odgovoru osnovanom na prisutnosti srodnika ili "stranca" opa¾ene su samo u biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem, ¹to upuæuje na èinjenicu da bi komunikacija meðu korijenjem mogla biti nu¾na za sposobnost prepoznavanja srodnika. Isto tako, promjene u preraspodjeli resursa prema korijenju kao odgovor na kvalitetu svjetla dogaðale su se samo kod biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem.

Znanstvenici istièu da je ovo prvi primjer koji pokazuje da odgovor biljke na podra¾aj iznad povr¹ine ovisi o prisustvu podra¾aja ispod povr¹ine.


Izvor: Biology News Net

Izvor (http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=322)