Poremeæaji ritma spavanja

[AquArius]

Poremeæaji ritma spavanja


Dio bolesnika s nedovoljnim ili prekomjernim spavanjem mogu imati poremeæaj vremenskog usklaðivanja spavanja koji mo¾e nastati zbog vanjskih utjecaja ili poremeæaja dijelova mozga zadu¾enih za ritam spavanja.

Sindrom brze promjene vremenske zone (JET LAG)

Putovanje avionom kroz vremenske zone èesto se povezuje s prekomjernom dnevnom pospano¹æu, pote¹koæama usnivanja i èestim buðenjima, pogotovo u drugom dijelu noæi.
Èesti su pri tom poremeæaji probavnog sustava.
Poremeæaj je privremen, obièno traje 2-14 dana, ovisno o broju prijeðenih vremenskih zona, smjeru putovanja, putnikovoj dobi i kapacitetu pomicanja faza.
Putnici koji provedu vi¹e vremena vani br¾e se prilagode nego oni koji nakon putovanja borave u zatvorenim prostorima, vjerojatno zbog izlo¾enosti dnevnoj svjetlosti i njenom utjecaju na mozak.

Poremeæaj spavanja uzrokovan radom u smjenama

Istra¾ivanja radnika koji rade uvijek noæu ili izmjenjuju dnevne i noæne smjene pokazuju uèestale probleme sa spavanjem, poveæanu pospanost tijekom dana i posljediènu veæu sklonost ozljeðivanju meðu noænim radnicima. Takoðer se vjeruje da je kod radnika u smjenama veæa uèestalost srèanih, probavnih i reproduktivnih poremeæaja.
Lijeèenje treba provesti tako da se umanje poremeæaji ritma i nedostatak sna:
- smjene se trebaju izmjenjivati u smjeru kazaljke na satu
- smanjiti uèestalost izmjene smjena tako da se ne izmjenjuju vi¹e od jednom u 2-3 tjedna
- smanjiti broj uzastopnih radnih noæi na najvi¹e 4-5
Ovi postupci mogu dovesti do smanjenja postotka nesreæa na radu meðu radnicima u smjenama. Vrlo je va¾no takoðer poveæanje kolièine svjetlosti u prostorijama kako bi se olak¹ala brza prilagodba na rad u noænoj smjeni.

Sindrom odgoðene faze spavanja

Ovaj poremeæaj obilje¾en je slijedeæim
- usnivanje i buðenje je kasnije od ¾eljenog
- vrijeme spavanja je svakodnevno jednako
- ispitivanje sna pokazuje uredan nalaz, osim ¹to se pokazuje odgoðeno usnivanje

Poremeæaj mo¾e nastati zbog poremeæaja dijela mozga odgovornog za regulaciju spavanja ili zbog nestalnog rasporeda spavanje-budnost, s brojnim noæima u kojima bolesnik odluèuje ostati budan dugo poslije ponoæi (zbog socijalnih, ¹kolskih ili radnih razloga). Èesto je te¹ko razluèiti ove uzroke jer ti bolesnici ponekad biraju kasno-noæne aktivnosti zbog toga ¹to znaju da u to vrijeme ionako ne bi mogli zaspati. Bolesnici su veæinom rane zrele dobi. Ovo stanje koje bolesnici sami nastavljaju mo¾e trajati godinama i poku¹aji da se uvede normalan raspored spavanja èesto su bezuspje¹ni. Bolesnici pozitivno reagiraju na lijeèenje koje ukljuèuje postepeno odgaðanje odlaska na spavanje za tri sata ili kraæe sve dok se ne postigne odgovarajuæi sat spavanja. Metode koje ukljuèuju ukljuèivanje jakog svjetla rano ujutro takoðer mogu biti uspje¹ne.

Sindrom napredne faze spavanja

Sindrom napredne faze spavanja obratan je od sindroma odgoðene faze spavanja i èe¹æi je kod starijih osoba. Osobe s ovim poremeæajem pate od pretjerane dnevne pospanosti u veèernjim satima kada te¹ko ostaju budni, èak i u dru¹tvenim prigodama. Bolesnici se bude svakodnevno izmeðu 3 i 5 sati ujutro, èesto nekoliko sati prije ¾eljenog sata buðenja. Lijeèenje mo¾e ukljuèivati izlaganje velikim kolièinama svjetlosti uveèer.

Poremeæaj nepravilnog dnevnog rasporeda spavanja i budnosti

Ovo se stanje pojavljuje u bolesnika èiji se "unutarnji" sat spavanja u mozgu ne mo¾e prilagoditi na 24-satni ritam spavanja i budnosti te pokazuju poveæanje postepenih odgoda faza budnosti i spavanja koje napreduje sve do potpunog odvajanja od ritma lokalnog vremena kada bolesnikovi ritmovi spavanja nisu u skladu s lokalnim vremenom i navikama spavanja i budnosti, obièno su posljedice nesanica i prekomjerna dnevna pospanost. Slijepi su bolesnici, zbog nemoguænosti svjetlosne orijentacije, osobito osjetljivi na ovaj poremeæaj.

Tekst preuzet sa www.medicina.hr