Omiljeni kolaèi, torte, slatki¹i...

Started by Darker, 15-10-2006, 21:55:56

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

lycos

torta sa keksom,malinama i bananama

katarina

COKOLADA, ali ona prava, od koje se kija!(bar ja kijam)
joj skoro sam dobila, silom prilika, tortu iz Malog Princa, cokoladnu, ali SKROZ! Dobra je i ona cokoladna torta iz Fransa, mada je ranije bila bolja.
Od kolaca volim bakine vanilice, one koje se raspadnu same od sebe kad ih stavis u usta.

Darker

Quote from: katarina on 18-12-2006, 21:00:13
COKOLADA, ali ona prava, od koje se kija!(bar ja kijam)
hahahhahaha, genije:-)
Mo¾da bih kijao od èokolade sa biberom, ali za druge varijante jo¹ nisam èuo:-)

AquArius

Èokolada - topljenje mitova


Zov èokolade gotovo je univerzalan, ali èesto je u¾itak jedenja praæen osjeæajem krivnje. I ¹to je na koncu èokolada - zlo ili u¾itak?

Mnogim je osobama èokolada u¾itak kojeg se ne mogu ili ne ¾ele odreæi. Dru¹tvenim kondicioniranjem èokolada je postala usko povezana s nagradom ili mitom, ¹to poèinje obièno u djeèjoj dobi. Veæina ljudi vjeruje kako èokolada deblja, uzrokuje osip, akne, karijes, glavobolje itd. - a ipak je vrlo po¾eljna hrana. Na glasu je kao afrodizijak, a isto tako se povezuje s osjeæajima ugode, antidepresivnim uèinkom i rje¹enjem za dosadu. A zbog mnogih lo¹ih strana koje se pripisuju èokoladi (mnoge od njih jo¹ nisu dokazane), ljubitelji èokolade su uvjereni kako èokoladu treba jesti u vrlo malim kolièinama, ako i uopæe. Ba¹ ova zabrana èini èokoladu "slatkim zlom" i vrlo neodoljivom.

Neodoljivost
U zapadnom se svijetu ¹iroko priznaje nemoguænost odolijevanja èokoladi. Neki ljudi ka¾u kako imaju ¾arku potrebu za èokoladom, ili èak da su ovisni o njoj. Za¹to èokolada ima ovako adiktivnu sposobnost? Èokoladna industrija, a isto tako i zdravstveni struènjaci i potro¹aèi ¾ele odgovore na niz sliènih pitanja.
U potrazi za rje¹enjima èokolada i njen kemijski sastav su pod poveæalom veæ du¾e vrijeme. Znanost potvrðuje ili odbacuje brojne mitove vezane uz èokoladu, a pronalazi i neke utje¹ene obrane kojima mo¾emo braniti svoje jedenje èokolade.

Potraga za odgovorima

Znanstvenici i poznavaoci vina reæi æe vam kako je crveno vino dobro za vas jer sadr¾i fenole koji ¹tite od srèanih bolesti. Dobra je vijest da i èokolada sadr¾i antioksidante. Znanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" èokolade sadr¾i jednaku kolièinu fenola kao i èa¹a crvenog vina te da obièna smeða èokolada sadr¾i jo¹ veæe udjele nego ostale vrste.
Po jednoj teoriji fenoli sprjeèavaju oksidaciju lipoproteina male gustoæe u "lo¹e" masnoæe koje zaèepljuju srèane arterije i uzrokuju srèane bolesti. Ovo je dakle argument protiv tvrdnji kako alkoholni sastav crvenog vina povisuje masnoæe u krvi.
A ako osjeæate kako vam èokolada daje "krila", mo¾e biti da ba¹ to i èini. Prema Dr. Peter Barhamu sa Sveuèili¹ta u Bristolu, èokolada sadr¾i feniletilamin koji je srodan s amfetaminima, te kao i oni povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi. To nas èini budnima te èini da se dobro osjeæamo. Mnogi bi sad upitali - i ¹to je lo¹e u tome.

Èokolada - hrana od koje se dobro osjeæamo

Kombinacija slatkog okusa i masne strukture karakteristike su zbog kojih èokolada daje jedinstveni osjeæaj topljenja u ustima. Profesor John Harwood (University of Wales College of Cardiff) i njegovi suradnici vjeruju kako je visok udio stearata u maslacu kakaa odgovoran za kontrolu topljenja i stabilnosti èokolade u ustima. Kakao maslac sadr¾i 30-37% stearata u triacilglicerolima i 24-31% palmitata i 33-39% oleata. Ovaj sastav znaèi da je kakao maslac èvrst na sobnoj temperaturi, ali kad se èokolada jede, masnoæa upija toplinu iz usta i topi se.
Po jednoj teoriji, mozak otpu¹ta b-endorfin dok se jede èokolada. B-endorfin jest opioidni peptid koji je vodeæi uzrok ugodnom uèinku èokolade.
Peter Rogers na Institutu za istra¾ivanje hrane u Norwichu istra¾uje utjecaj èokolade na raspolo¾enje. On ka¾e kako je oèito da èokolada mo¾e imati znaèajan utjecaj na raspolo¾enje, opæenito podi¾uæi raspolo¾enje i smanjujuæi napetost. Meðutim, mnogima je pojaèani osjeæaj krivnje kazna za taj u¾itak.
Èokolada sadr¾i oko 300 poznatih kemijskih sastojaka ukljuèujuæi metilksantine teobromin i kofein. Kofein je prisutan u vrlo malim kolièinama (800 g mlijeène èokolade sadr¾i kofeina koliko jedna ¹alica kave). Teobromin je prisutan u znatno veæim kolièinama. Iako teobromin ima slab stimulativni uèinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i ¾elje za èokoladom. Meðutim, za to jo¹ ne postoje direktni dokazi.
Drugi sastojci èokolade koji se spominju kao znaèajni su: histamin, serotonin, triptofan, feniletilamin, tiramin i magnezij. Mnogi od njih se u veæim kolièinama nalaze u drugim vrstama hrane koja je pak manje privlaèna od èokolade.
Vrlo je malo znanstvenih istra¾ivanja koja prouèavaju psihostimulativni uèinak ovih tvari nakon ¹to su uzete na usta, u kolièinama koje odgovaraju dnevnom unosu èokolade.
Po nekim istra¾ivanjima, nije bitno o kojoj se vrsti èokolade radi veæ sama spoznaja da se jede èokolada zadovoljava.
Iako je èokolada hrana za kojom ljudi najèe¹æe imaju ¾arku ¾elju, nije dosad pronaðena veza izmeðu moguæe ovisnosti o èokoladi i dokazivih psihoaktivnih sastojaka èokolade.
Znanstvenici u SAD vjeruju kako su prona¹li obja¹njenje za jaku ¾elju za èokoladom.
Emmanuelle di Tomaso i njegovi suradnici na Neurosciences Institute in San Diego, California, vjeruju kako èokolada sadr¾i farmakolo¹ki aktivne tvari koji na mozak imaju isti uèinak kao i marihuana (Nature, 1996, 382, 678).
Otkriveno je da kako i èokoladne masnoæe sadr¾e sastojke koji su kemijski i farmakolo¹ki srodni s mo¾danim lipidima: anandamidom (N-arahidonoil-etanolamin), N-oleoiletanolaminom i N-linoleiletanolaminom (rijeè anandamid dolazi iz ananda ¹to na sanskrtu znaèi savr¹ena sreæa). Ovi lipidi ciljaju unutarnji "kanabinoidni" sustav mozga i opona¹aju uèinak kanabisa direktno (aktivirajuæi kanabinoidne receptore) ili indirektno (poveæavajuæi razinu anandamida u mozgu).
Ranija istra¾ivanja u kojima je anandamid izoliran iz svinjskog mozga te dan mi¹u pokazala su nastanak pothlaðivanja tijela, smanjene prijemèivosti mozga i smanjenu pokretljivost - ¹to je vrlo slièno uèincima marihuane.
Moguæi uèinak poveæane razine anandamida u mozgu je pojaèanje uèinka èokolade na osjetila ¹to bi moglo uzrokovati ¾udnju za èokoladom. Druga je moguænost da anandamid suraðuje s drugim sastojcima èokolade (npr. teobromin ili kofein) da bi proizveo prolazni osjeæaj dobrog raspolo¾enja.
Èinjenice nas, izgleda, preplavljuju: trebali bismo staviti sa strane sve osjeæaje krivnje i jednostavno u¾ivati u èokoladi. Naravno, bez pretjerivanja!

Povijest èokolade

Èokolada ima dugu povijest koja se¾e sve do Maja, starog naroda iz centralne Amerike. Maje su prvi koristili plodove kakao stabala, koja rastu u tropskim ki¹ovitim ¹umama Amazone, za izradu ukusnog napitka zvanog èokolatl. Ovu gustu, bogatu tekuæinu radili su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koji su zatim mije¹ali u vodi sa sojom, vanilijom i èilijem. Maje su kakao plodove koristili i kao valutu i darove za proslave. I kad su bogati Maje trgovci odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, to je i tamo postalo pravi hit. U vrijeme kad je Kristofer Kolumbo donio vijest o èokoladi i kakau u Europu tijekom 15. stoljeæa, Azteci su pili èokolatl stotinama godina. Meðutim, tek kad je 1528. Don Cortes donio kakao i opremu za pravljenje èokolade u ©panjolsku Europljani su poèeli cijeniti njegovu vrijednost. ©panjolci su izmije¹ali vlastitu verziju èokolatla, izostavili su èili papriku i dodali cimet i ¹eæer. Ovo je uskoro postalo pomodno piæe ©panjolskog dvora. Zbog nedostatne opskrbe kakaom, recept za èokoladu je ostao tajnom nekoliko stoljeæa.

Hrana bogova
Kakao prah i èokolada prave se od su¹enih sjemenki koje rastu u mahuni na kakao stablu koje se zove Theobroma cacao (ime znaèi "hrana bogova"). Kakao stablo potjeèe iz Amazonske pra¹ume i drugih tropskih podruèja ju¾ne i centralne Amerike, a sad se uzgaja u brojnim dijelovima svijeta. Kakao stablo raða 2030 mahuna na godinu od kojih svaka sadr¾i 3040 sjemenki ili gra¹aka. Kad se mahune poberu, otvaraju se rukom koristeæi drvene èekiæe i iz njih se vade gra¹ci. Gra¹ci zatim prolaze kroz proces fermentacije. U zapadnoj Africi se koristi tradicionalna metoda "hrpe": mokri kakao gra¹ci, jo¹ ovijeni pulpom iz mahune, nasla¾u se na listove banane ili neke druge biljke ra¹irene na zemlji. Gra¹ci se pokriju s jo¹ listova te se ostave da fermentiraju 5-6 dana. Tijekom ovog vremena pulpa i astringencije u gra¹ku se uklanjaju kako se pulpa pretvara u alkohol i ¹eæernu tekuæinu koja istjeèe, a èokoladni okus se poèinje razvijati. Kad je fermentacija gotova, gra¹ci se su¹e i kuhaju (du¾ina kuhanja ovisi o tome je li zavr¹ni produkt kakao ili èokolada). Tijekom kuhanja na pari gra¹ci poprimaju karakteristièan miris i aromu. Tijekom ovih procesa, nastaje oko 300 kemijskih tvari ukljuèujuæi metilksantine teobromin i kofein te feniletilamin koji je srodan amfetaminu.
Gra¹ci se tada usitnjavaju i melju u gustu tekuæinu èokoladne boje poznatu kao "masa" i koja sadr¾i veliki udio kakao maslaca. Ona se stvrdne hlaðenjem i èini bazu svih èokoladnih i kakao proizvoda. Kakao prah se pravi ekstrakcijom polovine kakao maslaca. Èokolada za piæe ima dodan ¹eæer i prirodne arome.

Tekst preuzet sa Medicina.hr (http://www.medicina.hr)

cvjetic

ja ne volim puno cokoladu,ali volim kao Jass da je kombinujem..... sa chipsom... mmmmm...

leila_bgd

Obozavam milku sa bademom
Ali najlakse se navucem na one cokoladne bombonice sto se u tc milenijumu kupuju na grame ( u mom slucaju na kilograme  :))

lijepa bosanka

mmmm....pre neki dan sam probala milku-karamel....izvrsna je ....bas po mom ukusu....mmmmm

avgogh

nova nestle... ukus stracatela.... mmmmmmmmm

katarina

Najvise volim onu za kuvanje-Menaz, mada ne bunim se ni za ove ostale, ali prave!

Darker

Katarina :Bog :Bog :Bog :Bog :Bog
Ja to stalno prièam, niko me ne slu¹a ili me gledaju belo :K A ja volim CRNU èokoladu :K :K

cvjetic

Quote from: Darker on 13-01-2007, 12:41:19
Katarina :Bog :Bog :Bog :Bog :Bog
Ja to stalno prièam, niko me ne slu¹a ili me gledaju belo :K A ja volim CRNU èokoladu :K :K
dobro je dok ne volis TOPLU cokoladu.... :K :K :K :K :K :K :K

katarina

Eto, jos jedan kao ti:)
Ma one Milke, Simke....sr.nja, granja...dodju mi kao kakao table pune secera posle prave crne cokolade!

Al-Jasmina

Crna kao noæ- gorko slatka slatka kao greh...

wsh


jeca87