Neplodnost

[AquArius]

Neplodnost


Definicija i podjela
Neplodnost, koja se jo¹ naziva sterilitet, mo¾e se podijeliti na primarni i sekundarni.
Primarna neplodnost je nemoguænost postizanja trudnoæe kod para u plodnom dijelu ¾ivota uz redovite, neza¹tiæene spolne odnose tijekom godinu dana.
Sekundarna neplodnost je nemoguænost postizanja trudnoæe nakon barem jedne prethodne trudnoæe.
Umanjena plodnost (subfertilitet) jest stanje kad par u plodnom razdoblju ¾ivota trudnoæu posti¾e nakon du¾eg razdoblja nego je to sluèaj kod normalno plodnog para kod kojeg je moguænost zano¹enja po ciklusu prosjeèno 20%.


Velièina problema neplodnosti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO: World Health Organisation), procjenjuje se kako je 10% parova neplodno, a slijedeæih 10% umanjene plodnosti, ¹to èini znaèajan dio populacije te problem neplodnosti nije samo osobni problem mu¹karca i ¾ene veæ i problem dru¹tva u cjelini.


Uzrok

Uzroci neplodnosti su slijedeæi:

- neodgovarajuæa proizvodnja i/ili prijenos sjemena u mu¹karca (40%)
- neodgovarajuæa proizvodnja jajne stanice u ¾ene (25%)
- smetnje oplodnje, transporta i usaðivanja gamete u maternici (25%)
- nepoznati uzroci (10%)


Dijagnoza neplodnosti:

Procjena plodnosti ¾ene

Obrada poèinje kod ginekologa. Va¾ni su podaci o opæem i i ginekolo¹kom zdravlju ¾ene, o trajanju neplodnosti i stvarnoj izlo¾enosti zano¹enju. Nakon ginekolo¹kog pregleda uradi se obrisak rodnice i maternice te analiza stanica. Odreðuje se prohodnost jajovoda i sposobnost ovulacije.
Prohodnost puta od ulaska u rodnicu do u¹æa jajovoda u trbu¹noj ¹upljini ispituje se ovim pretragama: histerosalpingografijom (HSG), histeroskopijom i laparoskopijom.

Histerosalpingografija (histera= maternica, salpinx=jajovod, grafein=pisati) je uno¹enje vodotopljive kontrastne tekuæine u vrat maternice. Osobitost je te tekuæine da je vidljiva na rendgenskim zrakama pa se na monitoru promatra kretanje tekuæine kroz spolni sustav ¾ene. Tijekom izvedbe izraðuju se snimke koje slu¾e za daljnju analizu. Ukoliko postoje smetnje prohodnosti, tekuæina neæe uæi u sve dijelove ¾enskog spolnog sustava i to æe se pokazati na snimci.
Pretraga se radi u razdoblju od prestanka menstruacije do razdoblja prije ovulacije. Uz zahvat daje se antibiotska terapija. Pretraga se ne radi ukoliko postoji krvarenje iz spolnog sustava, trudnoæa, upalni proces ili alergija na jod koji je sastavni dio kontrastne tekuæine. Ova metoda je pouzdana u oko 65% sluèajeva te stoga ne smije biti jedina dijagnostièka metoda.
Komplikacije pretrage koje se mogu pojaviti su: infekcija, ulazak kontrastne tekuæine u krv, alergijska reakcija. Ukoliko ova pretraga uka¾e na postojanje problema, potrebna je daljnja dijagnostièka obrada (laparoskopija, histeroskopija, tuboskopija).

Histeroskopija (histera=maternica, skopein=gledati) je pregled maternice optièkim instrumentom kojim se ulazi u ¹upljinu maternice, osvjetljava te je pomoæu svjetlovoda lijeènik promatra. Provodi se u obje faze menstrualnog ciklusa kao nadopuna histerosalpingografiji.

Salpingoskopija je promatranje unutra¹njosti jajovoda optièkim instrumentom. Ova pretraga otkriva kako je svega treæina od urednih nalaza koji su dobiveni laparoskopijom i histerosalpingografijom uistinu uredna.

Laparoskopija je pregled trbu¹ne ¹upljine aparatom laparoskopom. Provodi se u opæoj anesteziji i daje najvi¹e podataka o unutarnjim spolnim organima. Moguæe komplikacije su: ulazak zraka u trbu¹nu ¹upljinu, o¹teæenje organa, infekcija, krvarenje i komplikacije anestezije. Ovaj se zahvat ne radi kod lo¹eg opæeg stanja, upale potrbu¹nice i zastoja sadr¾aja u crijevima.


Procjena plodnosti mu¹karca radi se uzimanjem uzorka sjemena (ejakulata) te se nakon toga odluèi o potrebi ponavljanja pretrage ili o daljnjem dijagnostièkom postupku. Problemima mu¹ke neplodnosti bavi se lijeènik specijalist za mu¹ki spolni sustav, androlog.

Normalne vrijednosti analize mu¹kog sjemena (ejakulata):

volumen------------------------- 2 ml i vi¹e
pH-------------------------------- 7.2 - 8,0
koncentracija spermija--------- 20 milijuna u 1 ml ili vi¹e
pokretnost------------------------ 50% i vi¹e progresivnih ili 25% brzo napredujuæih
vitalnost-------------------------- 50% i vi¹e
morfologija---------------------- 40% i vi¹e spermija je normalnog oblika
leukociti-------------------------- vrlo rijetki
imunobead test------------------ manje od 20% spermija u adherentnim èesticama
kri¾na reakcija------------------ manje od 10% spermija u adherentnim èesticama
likvefakcija---------------------- unutar 20 minuta

Androlog, osim uzimanja detaljnih podataka o preboljelim i obiteljskim bolestima, funkcijama i navikama, uradi detaljan pregled spolnih organa, ocjenjuje analizu kemijskog sastava i stanica u ejakulatu. Potrebna su i hormonska mjerenja. Ispitivanje pokretnosti, vitalnosti i imunolo¹kog meðudjelovanja sjemena i sluzi u vratu maternice, mogu se provesti postkoitalnim testom (PCT) koji se radi 8 sati nakon spolnog odnosa, testom penetracije spermija (SPT) i odreðivanjem protutijela na spermije.


Lijeèenje neplodnosti

Cilj lijeèenja je raðanje zdravog djeteta, a procjena uspjeha pojedinog lijeèenja radi se usporedbom zano¹enja kod parova koji su lijeèeni s parovima koji nisu lijeèeni, a imali su istu dijagnozu.
Prije poèetka lijeèenja neplodnosti lijeènik je du¾an informirati par o detaljima lijeèenja, dotada¹njim rezultatima, trajanju i cijeni postupka. Osim svih tih èimbenika, za odluku o lijeèenju lijeèniku su bitni podaci o trajanju neplodnosti, dobi ¾ene, psiholo¹kim èimbenicima i stabilnosti braka.

Lijeèenje neplodnosti u mu¹karca provodi se ovisno o uzroku koji je doveo do neplodnosti. Ukoliko je poremeæaj nastao u hipotalamusu i hipofizi, podruèjima mozga koji kontroliraju rad spolne ¾lijezde, uzima se GnRH (gonadotropin releasing hormon), klomifen ili bromergopkriptin.
Slabosti proizvodnje spermija lijeèe se hormonskom terapijom. Ukoliko je neplodnost uzrokovana infekcijom lijeèi se infekcija, isto tako se lijeèe pro¹irenja krvnih ¾ila, poremeæaj u tijeku sjemenovoda i drugi poremeæaji graðe spolnog sustava.

Lijeèenje neplodnosti u ¾ene takoðer ovisi o uzroku.

Ukoliko je problem dugotrajan izostanak ili nedovoljna uèestalost ovulacije, potièe se ovulacija - opet, na naèin koji ovisi o razlogu izostanka ovulacije.
Poremeæaj na razini mozga, u hipofizi koja regulira rad spolnih stanica, lijeèi se lijekovima: klomifen citrat, koji ima povoljnu cijenu, jednostavno se primjenjuje; uzima se od 5. do 9. dana ciklusa s oèekivanom ovulacijom od 6. do 9. dana nakon posljednje doze lijeka, ¹to se mo¾e nadzirati ultrazvukom. Tijekom pet ciklusa uporabe lijeka zatrudni oko 33% ¾ena kod kojih se mo¾e primijeniti ovakvo lijeèenje.
Ne¾eljeni uèinci lijeka su valovi vruæine, muènina i nadutost. Ukoliko nakon 6 ciklusa nema uspjeha, treba prekinuti lijeèenje klomifenom.
Humani gonadotropini (FSH i LH) su najdjelotvornije sredstvo za poticanje ovulacije. Ovisno o sluèaju, mogu sa dati FSH i LH zajedno ili u prvoj fazi vi¹e FSH, a u drugoj LH, ili niske doze FSH. Reakcija jajnika se prati ultrazvukom i doza se prilagoðava prema tome. Postupak obièno traje 10-12 dana tijekom kojih se prati rast jajne stanice i par se upuæuje na spolni odnos kad on dosegne 17 mm ili vi¹e. Tada se daje 10 000 jedinica lijeka i par upuæuje na nu¾nost spolnog odnosa 34 do 36 sati nakon injekcije jer se tada oèekuje ovulacija. Stopa zan¹enja po ciklusu je 25% ili manja, ovisno o hormonskom statusu ¾ene. Vi¹eplodna trudnoæa dogodi se u 25-30% sluèajeva.
Gonadotropin otpu¹tajuæi faktor (GnRH) lijek je izbora za ¾ene s niskom kolièinom FSH i LH zbog poremeæaja u hipotalamusu, dijelu mozga koji regulira rad hipofize. Postupak obièno podrazumijeva infuziju 10 mikrograma GnRH svakih 90 minuta uz praæenje ultrazvukom i odreðivanje razine hormona. U oko 80% ciklusa posti¾e se ovulacija. Stopa zano¹enja po ciklusu je oko 27%. Tijekom ¹est ciklusa lijeèenja, stopa zano¹enja raste na 95%.
Bromergokriptin lijek je za ¾ene s povi¹enom razinom prolaktina, hormona hipofize.

Kod o¹teæenja jajovoda kod kojih su ostale trajne posljedice (zaèepljenje, su¾enje, priraslice jajovoda), postoji moguænost korekcijskog zahvata kojem je cilj uspostaviti prohodnost jajovoda. Mo¾e se napraviti kateterizacija, laparotomija i laparoskopija.

Kateterizacija: kada se kateter uvlaèi kroz rodnicu te nadzire rendgenski ili optièki; kombinacijom pro¹trcavanja tekuæinom i napuhavanja balona na kateteru, prohodnost se posti¾e u do 80% sluèajeva. Stopa zano¹enja nakon ovog postupka iznosi oko 30%.
Laparotomija je otvaranja trbu¹ne ¹upljine, kirur¹kim rezom te kirur¹ko rje¹avanje problema.
Laparoskopski pristup je uvoðenje instrumenta, laparoskopa, kojim se na ko¾i trbuha naprave tri mala otvora te se slika unutra¹njosti projicira na monitor i operira se poremeæaj uz minimalno otvaranje trbu¹ne ¹upljine, br¾i oporavak i manji broj komplikacija. .
Postupak izvantjelesne oplodnje kod o¹teæenog jajovoda provodi se ukoliko je neplodnost dugotrajna, dob ¾ene iznad 35 godina, te¾i stupanj o¹teæenja jajovoda, nemoguænost zano¹enja godinu dana nakon jednog od prethodno nabrojanih korekcijskih zahvata te ponavljanje izvanmateriène trudnoæe.

Tekst u celini preuzet sa www.medicina.hr