Interakcija alkohola s lekovima

[AquArius]

Interakcija alkohola s lijekovima

Uvod

Osobe koje istovremeno piju alkohol i uzimaju lijekove moraju biti svjesni mnogih opasnosti koje nosi takva kombinacija. Npr., èak se ni najmanje doze alkohole ne bi smjele konzumirati s antihistaminicima ili s nekim drugim lijekovima koji imaju sedirajuæi uèinak. Osobe koje uzimaju veæe kolièine alkohola kroz du¾e vrijeme mogu se suoèiti s problemima kad uzimaju lijekove u isto vrijeme ili èak nakon kraæeg vremena nakon prestanka pijenja alkohola. Starije osobe bi trebale biti posebno pa¾ljive zbog ovog problema, jer je to skupina koja èe¹æe i u veæoj kolièini uzima lijekove, a s godinama nastupaju i promjene u fiziologiji.

Mnogi lijekovi mogu reagirati s alkoholom, ¹to dovodi do poveæanog rizika od bolesti, ozljeðivanja ili pak smrti. To dokazuje veliki broj bolesnika primljenih na hitnu pomoæ ba¹ iz spomenutog razloga. Uz to, vjerojatno postoje i mnoge interakcija alkohola i lijekova koje prolaze neopa¾eno. Ovdje æemo opisati i spomenuti najva¾nije i najèe¹æe interakcije izmeðu alkohola i lijekova.

Koliko su èeste nepo¾eljne interakcije alkohola i lijekova?

Otprilike 70% starije populacije povremeno konzumira alkohol, dok 10% ukupne populacije pije alkohol svaki dan. Kad znamo koliki je broj lijekova razlièitih skupina i prirode djelovanja danas dostupan ¹iroj populaciji, bilo preko recepta ili bez njih, nepo¾eljan spoj alkoholnih piæa i lijekova gotovo je neizbje¾an. Oko 60% mu¹karaca i 30% ¾ena imalo je nepo¾eljne uèinke povezane s konzumacijom alkohola.

Starije osobe æe vjerojatnije mije¹ati alkohol i lijekove, i stoga su u poveæanom riziku za nastanak ¹tetnih posljedica takve kombinacije. Iako osobe sa 65 godina starosti i vi¹e èine otprilike 12 % ukupne populacije, oni tro¹e oko 25-35% svih propisanih lijekova. Starije osobe su podlo¾nije nuspojavama lijekova, a ta osjetljivost raste s brojem godina. Kada tomu pridodamo podatak, da nemali broj starijih osoba zadovoljava kriterije bolesti alkoholizma, onda nam je jasno koliko je velik rizik za nastanak ne¾eljenih interakcija alkohola i lijekova.

Kako alkoholi i lijekovi meðusobno reagiraju?

Da bi postigao svoj ¾eljeni uèinak i djelovanje, lijek uglavnom mora putovati krvlju do mjesta svog ciljanog djelovanja, gdje on konaèno uzrokuje promjene u tkivima i ciljanim organima. Nakon ¹to je djelovao, uèinak lijeka pomalo slabi, on se metabolizira putem enzima i konaèno izluèuje iz organizma.

Alkohol se pona¹a vrlo slièno veæini lijekova, putujuæi krvlju, djelujuæi na mozak, uzrokujuæi intoksikaciju, da bi konaèno bio metaboliziran i eliminiran, prvenstveno putem jetre.

U kojoj mjeri odreðeni lijek dolazi do ciljanog mjesta mo¾e biti opisano kao dostupnost nekog lijeka za terapijsko djelovanje. Alkohol mo¾e utjecati na mijenjanje uèinkovitosti nekog lijeka ba¹ djelujuæi na njegovu dostupnost.

Tipièna interakcija alkohol-lijek izgleda otprilike ovako: prvo, akutna doza alkohola (jedno piæe ili nekoliko piæa uzetih kroz nekoliko sati) mo¾e zaustaviti metabolizam lijeka, natjeèuæi se za iste enzime. Na ovaj naèin se produ¾uje i pojaèava djelovanje, ¹to stvara moguænost pojaèanog djelovanja lijeka i njegovih nuspojava na organizam osobe koja uzima lijek.

Drugi oblik interakcije alkohol-lijek javlja se u kroniènom uzimanju alkoholnih piæa. Dugotrajna zlouporaba alkohola mo¾e dovesti do pojaèane funkcije metabolièkih enzima, ¹to æe konaèno rezultirati pojaèanom razgradnjom uzetog lijeka. Time æe doæi do skraæivanja i smanjivanja djelovanja lijeka. Nakon ¹to su enzimi aktivirani, i nakon ¹to je pojaèano njihovo djelovanje, potrebno je nekoliko tjedana da njihova aktivnost doðe na normalnu razinu, nakon ¹to je osoba prestala sa konzumacijom alkohola.

Uz to, kronièni alkoholièari, koji su tek nedavno prestali s uzimanjem alkohola mogu trebati veæe doze lijekova, od onih doza koje su potrebne za ne-alkoholièare, da bi lijek mogao dosegnuti terapijsku razinu.
Aktivnost jetrenih enzima, kod uzimanja alkohola, mo¾e biti tako izmijenjena, da pretvara neke lijekove u toksiène kemikalije koje mogu o¹tetiti jetru i druge organe.

Alkohol mo¾e pojaèati djelovanje sedativa i narkotiènih lijekova u mozgu.
Osim toga, lijekovi takoðer mogu utjecati na metabolizam alkohola, tako da se mo¾e poveæati njegova toksiènost na organizam.

[AquArius]

Interakcija alkohola s lijekovima 2

Neke specifiène interakcije

Anestetici

Anestetici su lijekovi koji se primjenjuju prije operacijskog zahvata, da bi bolesnika uveli u besvjesno stanje u kojem je osoba potpuno neosjetljiva za bol. Kronièni alkoholizam poveæava potrebnu dozu anestetika propofola, potrebnu da se bolesnik uvede u besvjesno stanje. Kronièni alkoholizam takoðer poveæava rizik razvijanja o¹teæenja jetre koji mo¾e biti uzrokovan enfluranom i halotanom.

Antibiotici

Antibiotici su lijekovi koji se koriste u lijeèenju infekcija. U kombinaciji s alkoholom neki antibiotici mogu izazvati muèninu, povraæanje, glavobolju, èak i konvulzije. U ove antibiotike spadaju: furazolidon, griseofulvin, metronidazol i antimalarik kvinakrin. Izoniazid i rimfapin koriste se zajedno u lijeèenju tuberkuloze, bolesti koja je posebno uèestala meðu, starijim osobama (12) i alkoholièarima. Akutno uzimanje alkohola smanjuje dostupnu terapijsku dozu izonijazida u krvi, dok kronièni alkoholizam smanjuje dostupnost rifampina. U oba sluèaja, uèinak lijekova je smanjen.

Antikoagulantna sredstva

Varfarin se propisuje da bi u odreðenoj mjeri smanjio sposobnost krvi za zgru¹avanje. Uzimanje alkohola poveæava aktivnost varfarina, ¹to poveæava rizik kod pacijenta od iskrvarenja. Kronièno uzimanje alkohola smanjuje dostupnost varfarina, smanjujuæi za¹titu od zgru¹avanja krvi (npr. kod umjetnih zalistaka).

Antidepresivi

Alkoholizam i depresija su èesto povezani, ¹to dovodi do visokog rizika moguæeg javljanja interakcija alkohol-antidepresivi. Alkohol pojaèava sedirajuæi efekt triciklièkih antidepresiva poput amitriptilina, znatno pogor¹avajuæi sposobnost upravljanja automobilom. Akutni alkoholizam poveæava dostupnost nekih triciklina, ¹to posljedièno poveæava i njihov sedativi uèinak, kronièni alkoholizam djeluje tako da poveæava dostupnost jednih, dok smanjuje dostupnost drugih triciklina. Znaèaj ovih interakcija jo¹ je nejasan.
Kemikalija pod nazivom tiramin (tyramine), koja je pronaðena u nekim vinima i pivima, reagira s nekim antidepresivima, kao ¹to su inhibitori monoamino-oksidaze, ¹to mo¾e prouzroèiti opasno poveæanje krvnog tlaka (7). Èak i jedno umjereno piæe mo¾e stvoriti rizik za ovu interakciju.

Antidijabetièki lijekovi

Oralni hipoglikemici se propisuje kod nekih bolesnika da bi se na taj naèin smanjila koncentracija ¹eæera u krvi, kod osoba s dijabetesom. Akutna alkoholna konzumacija produ¾uje, a kronièna konzumacija smanjuje, dostupnost tolbutamida. Alkohol takoðer reagira s lijekovima iz ove skupine, ¹to mo¾e dovesti do razvijanja simptoma muènine i glavobolje, kao kod interakcije s metronidazolom (pogledaj pod antibiotike).

Antihistaminici

Alkohol mo¾e pojaèati uèinak sedacije koji se javlja kod mnogih lijekova iz ove skupine. Ovi lijekovi mogu izazivati jaku smetenost i pospanost, posebno kod starijih osoba; stoga uèinak kombiniranja alkohola i antihistaminika mo¾e imati posebno znaèenje unutar ove populacije.

Antipsihotici

Lijekovi poput klorpromazina koriste se kod psihotiènih epizoda da bi smanjili i ubla¾ili simptome poput obmana ili halucinacija. Akutna konzumacija alkohola pojaèava sedativni uèinak ovih lijekova, ¹to za posljedicu ima poremeæenu koordinaciju pokreta kao i moguæe fatalne poremeæaje u disanju. Dugotrajna kombinacija pijenja alkohola i antipsihotika mo¾e rezultirati u kronièno o¹teæenju jetre.

Anti-konvulzivni lijekovi

Ovi se lijekovi koriste uglavnom za lijeèenje epilepsije. Akutna konzumacija alkohola poveæava dostupnost fenitoina, ¹to istovremeno poveæava moguænost razvijanja nuspojava tog lijeka. Kronièni alkoholizam mo¾e smanjiti dostupnost fenitoina, ¹to znaèajno smanjuje za¹titu bolesnika od ne¾eljenih epileptièkih napadaja, èak i tijekom perioda alkoholne apstinencjije.

Anti-ulkusni lijekovi

Èesto propisivani lijekovi iz ove skupine, cimetidin i ranitidin poveæavaju dostupnost niskih doza alkohola u nekim okolnostima. Klinièka va¾nost ove èinjenice nije sasvim jasna, jer su neke studije pokazale upitnim takav uèinak pri visokim dozama alkohola.

Lijekovi za kardiovaskularne bolesti

Ova skupina ukljuèuje brojne lijekove koji se propisuju u lijeèenju bolesti srca i krvnih ¾ila. Akutna konzumacija alkohola djeluje s nekim od ovih lijekova uzrokujuæi smetenost ili ru¹enje iz stojeæeg stava. Ovi lijekovi jesu: nitroglicerin, koji se koristi u lijeèenju angine pektoris, rezerpin, metildopa, hidralazin i gvanitidin, koji se koriste u lijeèenju visokog krvnog tlaka. Kronièno uzimanje alkohola smanjuje dostupnost propranolola, koji se koristi u lijeèenju visokog tlaka, ¹to mo¾e smanjiti terapijsku uèinkovitost lijeka.

Lijekovi za suzbijanje boli- narkotici

Ovi lijekovi se propisuju za olak¹avanje srednje do te¹ke boli. Oni ukljuèuju opijate morfin, kodein, propoksifen (propoxyphene) i meperidin. Kombinacije opijata i alkohola pojaèavaju sedativni efekt oviju supstanci, ¹to poveæava rizik smrti uzrokovane predoziranjem. Pojedinaèna doza alkohola mo¾e poveæati dostupnost propoksifena, ¹to poveæava nuspojave lijeka.

Lijekovi za suzbijanje boli - ne-narkotici

Acetilsalicilna kiselina (andol, aspirin) i slièni nesteroidni protuupalni lijekovi najèe¹æe se koriste meðu starijom populacijom za ubla¾avanje boli. Neki od ovih lijekova mogu izazvati krvarenje iz ¾eluca, zbog erozivnih promjena na ¾eluèanoj sluznici. Takoðer, ovi lijekovi smanjuju sposobnost zgru¹avanja krvi, sprjeèavajuæi vezanje trombocita u ugru¹ke - alkohol mo¾e pojaèati oba nepo¾eljna uèinka lijeka. Starije osobe koje mije¹aju na svoju ruku ovu vrstu lijekova s alkoholom u posebnom su poveæanom riziku za razvijanje ¾eluèanog krvarenja. Uz to, aspirin mo¾e poveæati dostupnost alkohola, poveæavajuæi tako nepo¾eljne uèine uzetog alkohola.

Kronièna konzumacija alkohola aktivira enzime koji transformiraju acitaminofen u kemikalije koje mogu izazvati o¹teæenje jetre, èak kad se lijek koristi u normalnim terapijskim koncentracijama. Za ovakav uèinak potrebno je samo 2.6 grama acetaminofena u osobe koja konzumira veæe kolièina alkoholnih piæa.

Oba teksta preuyeta sa Medicina.hr (http://www.medicina.hr)