Organska poljoprivreda

[AquArius]

Organska poljoprivreda

Osnovni zadatak poljoprivredne proizvodnje je da obezbijedi dovoljne kolièine hrane i sirovina organskog porijekla za postojeæu ljudsku populaciju. Pravdajuæi se tim zadatkom, s naroèitim osvrtom na stalnu potrebu povi¹enja produktivnosti proizvodnje, zbog jo¹ uvijek velikog broja gladnih ¹irom svijeta u periodu poslije Drugog svjetskog rata poèele su se razvijati poljoprivredne tehnike zasnovane, prije svega, na vje¹taèki sintetizovanim materijama (mineralna ðubriva, pesticidi, stimulatori rasta, hormoni i sl.), te¹kim poljoprivrednim ma¹inama i velikoj zavisnosti proizvodnje od inputa èije je porijeklo van farmi na kojima se odvija proizvodnja hrane.

Istina je da su nove tehnologije doprinijele da se prinosi znaèajno uveæaju, a po nekim saznanjima èak i uèetvorostruèe. Meðutim, u 2000.g. proizvedeno je ¾itarica dovoljno da ishrani 8 milijardi ljudi (trenutno na na¹oj planeti ¾ivi oko 6 milijardi), a ipak je bilo oko 790 miliona gladnih, jer tako “napredne” tehnologije proizvodnje, zbog veoma skupih inputa, nijesu dostupne onima koji su jo¹ uvijek gladni.

U isto vrijeme u razvijenim zemljama se pojavljuju vi¹kovi proizvoda i proizvoðaèima se plaæaju premije ukoliko odluèe da ne proizvode poljoprivredne proizvode u odreðenom periodu ili se gotovi proizvodi uni¹tavaju kako ne bi do¹lo do pada cijena proizvoda. S druge strane, nekontrolisana primjena agrohemikalija, intenzivna primjena te¹ke poljoprivredne mehanizacije u obradi zemlji¹ta, kao i naru¹avanje prirodnih procesa, doveli su do znaèajnog naru¹avanja ¾ivotne sredine.

Kao reakcija na sve izra¾eniju ekolo¹ku degradaciju, pogor¹anje kvaliteta hrane i sve veæeg ugro¾avanja zdravlja ljudske populacije, razvila se organska (alternativna, ekolo¹ka, biolo¹ka) poljoprivreda.

Ona podrazumjeva da se, bez obzira na trenutne te¹koæe, ide u pravcu usklaðivanja razvoja sa potrebama tr¾i¹ta i oèuvanja ¾ivotne sredine i za smanjenjem kvantiteta na raèun kvaliteta hrane, pri èemu je neophodno smanjiti upotrebu agrohemikalija, a favorizovati poljoprivredne tehnike koje optimalno koriste prirodne resurse (recikliranje biomase i energije) i minimiziraju proizvodnju otpadnih materija.

Prema definiciji FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN) i WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), organska poljopriveda predstavlja sistem upravljanja proizvodnjom koji promovi¹e ozdravljenje ekosistema ukljuèujuæi biodiverzitet, biolo¹ke cikluse i nagla¹ava kori¹æenje metoda koje u najveæoj mjeri iskljuèuju upotrebu inputa van farme.

Osnovni cilj organske poljoprivrede je proizvodnja hrane visokog kvaliteta (visoke nutritivne vrijednosti), razvoj odr¾ive poljoprivrede uz oèuvanje ekosistema, odr¾avanje i poveæanje plodnosti zemlji¹ta preko uzgoja mahunarki, primjene zeleni¹nog i stajskog ðubriva ili biljaka sa dubokim korijenom u vi¹egodi¹njem plodoredu i dodavanje kompostirane ili nekompostirane organske materije u zemlji¹te.

Podrazumjeva se maksimalno kori¹tenje obnovljivih izvora energije, odr¾avanje genetske raznovrsnosti agro i ekosistema i za¹tite ¾ivotne sredine, smanjenje svih oblika zagaðivanja koji mogu da budu posljedica poljoprivredne proizvodnje kako bi se stvorili uslovi za zadovoljenje osnovnih ¾ivotnih potreba poljoprivrednih proizvoðaèa, sticanje odgovarajuæe dobiti i zadovoljenja sopstvenim radom.

Organska poljoprivreda je u potpunosti kontrolisana proizvodnja.
Uslovi proizvodnje se na osnovu pravilnika IFOAM-a (Svjetsko udru¾enje organskih proizvoðaèa) moraju prilagoditi specifiènim uslovima svake zemlje u kojoj se odvija proizvodnja i zakonski regulisati.

Tako da bi se na jednom podruèju zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, ono mora ispunjavati precizno definisane uslove. To su izolovanost zemlji¹nih parcela, stoèarskih farmi i preraðivaèkih kapaciteta od moguæih izvora zagaðenja, zatim odgovarajuæi kvalitet vode za navodnjavanje, te usklaðen razvoj biljne i stoèarske proizvodnje i osposobljenost struènjaka i proizvoðaèa za organsku poljoprivredu uz obavezu stalnog inoviranja znanja.

U razvijenim zemljama gdje je konvencionalna (intezivna, savremena) poljoprivreda, usljed nemilosrdne primjene svih raspolo¾ivih agrohemikalija, veæ dovela do naru¹avanja prirodnih ciklusa i znaèajnog nakupljanja rezidua agrohemikalija u zemlji¹tu, uslovi za zasnivanje organske poljoprivrede ne postoje.

S druge strane, nakon svih skandala koji su izbili na tr¾i¹tu hrane (BSE, slinavka, ¹ap, dioksini, GMO i sl.), veoma se poveæala tra¾nja za proizvodima organske poljoprivrede. U zemljama EU prodaja organskih proizvoda je utrostruèena. Potro¹aèi ovu hranu kupuju prije svega iz zdravstvenih razloga (46%) i boljeg ukusa (40%). U nekim razvijenim zemljama organska poljoprivreda veæ predstavlja znaèajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako u Danskoj na nju otpada 13%, u Austriji 10%, u Svajcarskoj 8%. Najveæe tr¾i¹te organskih proizvoda je u Njemaèkoj sa godi¹njim rastom od 10% i dvostruko je veæe od drugog po redu tr¾i¹ta Francuske. Procjenjeno je da u SAD, Francuskoj i Japanu godi¹nji rast ove proizvodnje iznosi oko 20%.

Zbog velike potra¾nje i nemoguænosti proizvodnje usljed velike zagaðenosti zemlji¹ta i vazduha i naru¹enih odnosa u prirodi, tj. nepostojanja osnovnih agroekolo¹kih preduslova za organsku proizvodnju, u razvijenim zemljama se javlja veliki nedostataka organskih proizvoda na tr¾i¹tu.

Zbog toga manje razvijene zemalje u kojima je jo¹ uvijek oèuvan agroekosistem (zbog siroma¹tva ne koriste se skupe agrohemikalije), imaju ¹ansu da preko organskih proizvoda poveæaju svoj izvoz. Tu ¹ansu za sada u znaèajnoj mjeri koriste Kina i Egipat.

Rezultati istra¾ivanja ¹irom svijeta pokazuju da se u proizvodima iz konvencionalne poljoprivrede sve èe¹æe pronalaze rezidue agrohemikalija (prije svega pesticida) koje su veoma ¹tetne po zdravlje ljudi. Podaci WHO govore da se pesticidima svake godine otruje oko 3 miliona ljudi.

Prema najnovijim istra¾ivanjima Britanskog ministarstva poljoprivrede (MAFF), u polovini kontrolisanih proizvoda su naðene rezidue pesticida i zato se potro¹aèima preporuèuje lju¹tenje kore sa voæa i povræa kako bi se smanjio rizik od njihovog uno¹enja u organizam.

Prema podacima UK’s Health and Safety Executive, 5% onih koji su u dodiru sa pesticidima tra¾i pomoæ u njihovom centru, a zabilje¾eno je da jo¹ 10% onih koji usljed bla¾ih simptoma trovanja pesticidima ne tra¾e pomoæ ljekara.

Istra¾ivanja na University of North Carolina pokazuju da se kod ¾ena koje su bile u blizini polja na kojima su primjenjivani pesticidi, za 40 - 120% poveæava rizik od spontanih pobaèaja usljed deformacija ploda.

U Danskoj je dokazano da prisustvo pesticida, èija je aktivna materija Dieldrin, u krvi ¾ena dvostruko uveæava ¹ansu za pojavu raka dojke.

Hrana proizvedena po principima organske poljoprivrede je bezbjedna od prisustva bilo kakvih vje¹taèki sintetizovanih materija pa i pesticida. Osim toga omoguæava i ishranu proizvodima vi¹e nutritivne vrijednosti od onih iz konvencionalne proizvodnje.

Tako 12-godi¹nja istra¾ivanja u Njemaèkoj pokazuju znaèajno vi¹i sadr¾aj minerala u organskim proizvodima i to posebno kalijuma i ¾eljeza, a takoðe i vi¹i nivo magnezijuma, fosfora i vitamina C. Do sliènih rezultata se do¹lo i u Americi, gdje je utvrðeno da je bilo èak do 63% vi¹e kalijuma, za 73% vi¹e ¾eljeza, 125% vi¹e kalcijuma i za 60% vi¹e cinka od kolièina u proizvodima konvencionalne proizvodnje. Razlièite studije pokazuju i znaèajno veæi sadr¾aj suve materije, ¹to znaèi vi¹u koncentraciju hraniva po jedinici mase i bolji kvalitet za preraðivaèku industriju.

Protivnici organske poljoprivrede tvrde da su organski proizvodi znatno skuplji od onih iz konvencionalne proizvodnje. To je istina samo ako se gleda povr¹no. Vi¹e cijene organskih proizvoda su prije svega posljedica veæeg anga¾ovanja radne snage koja je u razvijenim zemljama veoma skupa, a s druge strane na tr¾i¹tu su ovi proizvodi deficitarni, ¹to sigurno utièe na visinu cijena.

Meðutim ako se sagleda dublje, prema profesoru Jules Prerry-u, cijene proizvoda iz konvencionalne proizvodnje su daleko vi¹e od onih koje mi direktno plaæamo, pa tako i od cijena organskih proizvoda. Tu konstataciju opravdava tvrdnjom da se u obzir ne uzima cijena lijeèenja ljudi, a ona je samo u 1996.g. u Velikoj Britaniji iznosila 2,34 milijarde funti, odnosno 208 funti po hektaru obradive povr¹ine, a oko 120 miliona funti godi¹nje se izdvaja za èi¹æenje vodotokova od pesticida.
Pojava BSE je ko¹tala 4,5 milijardi funti, ne raèunajuæi emocionalne i fizièke traume oboljelih ljudi i njihovih porodica. Konaèno veæina ¾ivih biæa zavisi od zemlji¹ta, ali postoji zabrinjavajuæi trend erozije zemlji¹ta i smanjenja njegove plodonosti. Erozija je glavni problem u konvencionalnoj poljoprivredi i rezultat je tehnologije gajenja biljaka.

Serije eksperimenata uporeðivanja kvaliteta zemlji¹ta pod organskom i ne-organskom proizvodnjom u SAD pokazuju da æe sav povr¹inski sloj zemlji¹ta u reonima sa savremenom proizvodnjom biti izgubljen za 50-100 godina ukoliko se obrada tog sloja zemlji¹ta ne pobolj¹a. U sistemima organske proizvodnje obrada zemlji¹ta minimizira eroziju kori¹tenjem pokrovnih usjeva i zeleni¹nog ðubrenja. Farmeri u Iowa-i su platili nekoliko miliona dolara za popravku plodnosti njihovog zemlji¹ta i za poveæanje sadr¾aja organskog ugljenika èiji je sadr¾aj u zemlji¹tu u poslednjih 20 godina prepolovljen .

Posmatrajuæi na ovakav naèin mo¾e se reæi da potro¹aè plaæa daleko skuplje proizvod iz konvencionalne proizvodnje jer je njihova prikrivena cijena veoma velika.


Dr Natasa Mirecki
Rukovodilac Centra za ratarsvo i povrtarstvo
Biotehnicki Institut, Podgorica


Izvor : poljoprivredainfo