LIJEKOVI S UÈINKOM NA KO®U - DERMATICI

[Bred]

 Priredili: Snje¾ana Komadina-Bauer, dr. med. i Pavle Moèilac, mr. pharm. Recenzija:  Prof. dr. sc. Franjo Gruber

Ko¾a (grè. dermis; lat. cutis) pokriva cijelu povr¹inu tijela i najveæi je organ na¹eg organizma. U predjelu funkcionalnih otvora organizma prelazi u sluznicu, odnosno polusluznicu. Povr¹ine je oko 1,5 - 1,8 m2 u mu¹karaca ili 1,1m2 u ¾ena. Èini 18% ukupne tjelesne mase èovjeka. Ko¾a nije posvuda jednako debela, najdeblja je na tabanima, oko 4mm, a najtanja na vjeðama. Vezivnim tkivom ko¾a je prièvr¹æena na podlogu. Na nekim mjestima ta je veza èvrsta (tabani, dlanovi), a na nekim rahla i stvaraju se nabori koji se zbog elasticiteta odmah izravnavaju, osim u starosti kad ostaju bore. Boja ko¾e ovisi o prokrvljenosti i o kolièini ko¾nog pigmenta melanina, te o prozirnosti ko¾nih slojeva.
Ko¾a sadr¾i razlièite ko¾ne privjeske (ko¾ne "adnekse"),
nokti
kosa
ko¾ne ¾lijezde, lojnice, znojnice

Ko¾a je slojeviti organ i sastoji se od tri glavna sloja:
Epidermis (povr¹inski sloj)
Dermis (korij): vezivno tkivo bogato vlaknima; epidermis i dermis opisuju se zajedno kao kutis.
Supkutis (potko¾je): supkutalno masno tkivo, koje spaja ko¾u s podlogom (fascijom).

U ko¾i su zastupljeni razlièiti funkcionalni i koordinacijski sustavi organizma. Ko¾a sadr¾ava komponente obrambenog imunolo¹kog sustava koji uklanja strane tvari: makrofage (fagocitoza), mastocite (upala) i Langerhansove stanice i limfocite (imunosne reakcije), Krvo¾ilni sustav ko¾e sastoji se od arterija, vena, kapilara i limfnih ¾ila. ®ivèani sustav u ko¾i prete¾no zastupljen osjetnim i autonomnim vlaknima. Osjetna vlakna sa ¾ivèanim zavr¹ecima prenose osjet dodira, boli, svrbe¾a, temperature i pritiska prema sredi¹njem ¾ivèanom sustavu (ko¾na osjetila). Autonomna vlakna (simpatikus) opskrbljuje krvne ¾ile i adnekse. Motorièka vlakna pokreæu mimièku muskulaturu lica.

Funkcija ko¾e
Funkcija ko¾e ovisne su o njezinu osobitom polo¾aju izmeðu vanjskog i unutarnjeg svijeta (okoli¹a i unutarnjeg svijeta).
To su za¹titne i komunikacijske zadaæe usmjerene ili prema van ili prema unutra.


Organ za¹tite i granice
Za¹tita i granica prema okoli¹u: ko¾a je kao vanjska povr¹ina organizma izlo¾ena razlièitim ¾ivim ili ne¾ivim podra¾ajima iz okoli¹a (mikroorganizmi, mehanièki i termièki podra¾aji te podra¾aji zraèenjem i kemijski podra¾aji.
Fiziolo¹ki podra¾aji djeluju stimulativno i funkcionalno stabilizirajuæe. Podra¾aji nefiziolo¹ke jakosti odnosno nefiziolo¹ki podra¾aji nailaze najprije na lokalni mehanizam za¹tite i uklanjanja u ko¾i. Dodatno se mogu aktivirati opæi obrambeni sustav. Kod svladavanja za¹titnog kapaciteta i kapaciteta obrane ko¾e nastaju na ko¾i o¹teæenja.
Za¹tita od infekcije virusima, bakterijama ili gljivama: Povr¹inski sloj ko¾e djeluje antimikrobno (tzv. kiseli omotaè, pH 5,5), ro¾nati sloj tvori barijeru uzroènicima bolesti. Prodre li kroz o¹teæenje na ko¾i (ulazna vrata) ipak uzroènik, ko¾a ukljuèuje za¹titnu funkciju, npr. u obliku lokalne infekcije.
Za¹tita od mehanièkih o¹teæenja: Èvrst i elastièan ro¾nati sloj i vlaknima bogato vezivno tkivo dermisa ¹tite od vanjskih utjecaja koje dovode do pucanja tkiva ili nastanka reznih rana, a supkutano masno tkivo slu¾i kao za¹titni jastuèiæ od djelovanja sile te ga ubla¾ava. Nokti i kosa takoðer imaju za¹titnu funkciju.
Za¹tita od termièkih vanjskih utjecaja: Ko¾a djeluje kao izolacijski sloj (osobito potko¾no masno tkivo). Regulacija temperature posti¾e se prokrvljeno¹æu (90% cirkulacije u ko¾i slu¾i za termoregulaciju, oko 10% za prehranu) i sekrecija znoja (termoregulatorno znojenje).
Za¹tita od o¹teæenja zraèenjem posebice od ultraljubièasih zraka: Ko¾a reflektira i apsorbira svijetlo. Nakon ¹to se dio zraèenja reflektira/apsorbira kroz povr¹inski sloj ko¾e i ro¾nati sloj,ostalo zraèenje koje prodre apsorbira se u melaninskom pigmentu, ali neke zrake prodiru i u dermis. Tako nastala o¹teæenja dijelova stanica budu uklonjena djelovanjem enzimatskih reparatornih mehanizama.
Za¹tita od kemijskih vanjskih faktora: Ko¾a posjeduje puferski kapacitet povr¹inskog filma i penetracijsku barijeru stratum corneuma. Ako kemijski faktor ipak dosegne ¾ive epidermalne stanice, (keratinocite) tj. probije barijeru ukljuèuju se biokemijski i obrambeni imunosni mehanizmi.Ova prodor kroz ko¾u otvara put i za lokalnu dermatoterapiju.
Granica prema unutra¹njosti tijela: Ko¾a sprijeèava nekontroliranu izmjenu tvari izmedju tijela i okoli¹a. Ona je nu¾na za unutarnju ravnote¾u. Kod o¹teæenja /defekta ko¾e nastaje opasnost od gubitka tekuæine, elektrolita i bjelanèevina s odgovarajuæim poremeæajem izmjene tvari ili mo¾e prijetiti opasnost od gubitka krvi. Gubitak ko¾e npr. kod opse¾nih opekotina dovodi do smrti pacijenta. Uklanjanje ko¾e stoga je smrtonosno te je takoðer primjenjivano kao smrtna kazna ¹to kao umjetnièka dokumentacija potvrðuje slika "Muèenièka smrt svetog Bartolomeja" (Michelangelo: Sikstinska kapela).

Funkcija osjeta
Osjetni sustav ko¾e sa svojim receptorima je rasprostranjen po cijeloj ko¾i te slu¾i za prepoznavanje okoli¹a i zamjeæivanje opasnosti.
Odgovarajuæi podra¾aj dovodi do osjeta dodira, pritiska, temperature i boli, kao i do prepoznavanja jaèine i mjesta podra¾aja (npr. ubod insekta na ruci, pretopla voda za kupanje, kamen u cipeli...).
Podra¾aji mogu izazvati svjesne i nesvjesne reflekse, motorièke reakcije (npr. upravljanje finom motorikom ruke, refleks obrane kod bolnih podra¾aja.

Funkcija komunikacije i izraza
Ko¾a kao izvanjski organ, a osobito ko¾a lica, ima izuzetnu ulogu za psihosocijalne kontakte. Na temelju izgleda mo¾e se donijeti zakljuèak o npr. dobi, du¹evnom stanju, karakternim osobinama ("ko¾a ogledalo du¹e"), ali i o moguæim bolestima unutarnjih organa ("ko¾a kao ogledalo unutarnjih bolesti"). Stanje i izgled ko¾e stvaraju u velikoj mjeri i vlastitu sliku nas samih te se njima stoga svjesno manipulira (npr. kozmetika, solarij). Normalna i bolesna stanja ko¾e imaju stoga i va¾nu psihosocijalnu dimenziju.

Funkcija pohrane i izmjene tvari
Ko¾a mo¾e zadr¾ati vodu u obliku edema (otoka) odnosno kod gubitka vode (dehidracija) mo¾e se prekomjerno isu¹iti. Kod prekomjernog uzimanja hrane pohrani se u ko¾i (pretilost), kod pothranjenosti mo¾e se iscrpiti, reducirati (kaheksija). Funkcija izmjene tvari spominje se kod proizvodnje vitamina D prilikom izlaganja sunèanom svjetlu. Kod prekomjerne kolièine normalnih i patolo¹kih produkata izmjene tvari doæi æe do njihova pohranjivanja u ko¾i (npr. masnoæa, porfirini, amiloid i sluzi). Takoðer postoji moguænost nakupljanja krvi u velikim venama ko¾e (najèe¹æe pro¹irenje vena potkoljenica zbog oslabljene cirkulacije).

Koordinacija i upravljanje
Ko¾a je sastavni dio cjelokupnog organizma te je u njega integrirana sa svojim funkcijama i zadaæama. Tomu slu¾e razlièiti koordinirajuæi sustavi Potrebno je spomenuti:
1) endokrini sustav, npr. njegov utjecaj na strukturu i funkciju ko¾e hormonima hipofize, epifize, ¹titnjaèe, gu¹teraèe, nadbubre¾ne ¾lijezde, testisa i ovarija;
2) ¾ivèani sustav sa osjetnim, autonomnim i motorièkim sustavom
3) imunosni i obrambeni sustav
4) razlièitih molekula (Interleukina, CRP i dr.)
Spomenuti sustavi ne vr¹e samo koordinirajuæe funkcije u ko¾i, veæ primaju opet odgovarajuæe signale od ko¾e, koji su ukljuèeni u koordinaciju. Na ovaj naèin postignuta ravnote¾a mo¾e biti poremeæena razlièitim bolesnim stanjima (npr. endokrinopatije, imunopatije, neuropatije ko¾e).

Bolesti ko¾e
Brojne bolesti pogaðaju ko¾u: prije svega se tu misli na infekcije gljivicama, ali i bakterijama. Te infekcije uzrokuju najèe¹æe Candida albicans, dermatofiti (Trichophiton) ali i brojne druge gljivice. Gljiviène infekcije su neobièno tvrdokorne i uporne, te¹ko se i dugo lijeèe, iznimno su neugodne i ometaju socijalni ¾ivot pacijenta. Javljaju se vrlo èesto na naborima i zatvorenim dijelovima ko¾e kao ¹to su stopala ili pazuh. One ponekad mogu zahvatiti i nokte ali i kosu.
Postoji i cijeli niz drugih bolesti koji koje pogaðaju ko¾u: psorijaza, seboreièni dermatitis, ekcemi, piodermije, akne, alopecija....
Za lijeèenje ko¾nih infekcija najèe¹æe se rabe antimikotici dok se za smirivanje ko¾nih upala (dermatitisi) primjenjuju kortikosteroidi. Za ubla¾avanje ili uklanjanje svrbe¾i (ne svraba, to je ne¹to sasvim drugaèije!) koriste se antipruritici. Tu su i pripravci za lijeèenje alopecije i sve uèinkovitiji pripravci za lijeèenje akni.
Dermatici su granièno podruèje s kozmetièkim sredstvima, ali za razliku od kozmetike koja se primjenjuje za odr¾avanje higijene tijela i uljep¹avanje tijela dermatici se rabe za lijeèenje bolesti ko¾e, kose i noktiju. No, skupina emolijenta i protektiva najbli¾a je dermatokozmetici.