Kroatizmi

[aziraphale]

a sto bi to latinica bila zvanicno pismo, molim te?

objasnite mi kako je to latinica znacajna za nas i utkana u telo i istoriju srpskog naroda?

khm...ovaj...recimo ovako, koristis latinicu na ovom forumu...

[igrackica]

I neka mi kaze neko da koristi izraz "zapeta"...

[aziraphale]

I neka mi kaze neko da koristi izraz "zapeta"...

evo ja!!!
zapeta puska!



p.s. salim se, koristim hrvatsku varijantu - zarez

[Maslacak]

I ja zarezujem

Uspesno su me ubedili da su Sloveni poharana i pokradena civilizacija, koja je bila pismena vekovima pre Cirila i Metodija, koja je mozda lutala Evropom, ali se vratila (onda kada zvanicna istorija taj trenutak u vremenu belezi) na Balkan, koja je primila Hriscanstvo, ali i pismo izvedeno iz grckog, a ne slovenskog alfabeta... i tako to. Uspesno me ovi drugi ubedjuju da je sve to samo kvazinauka i laprdanje... a ja ostajem zbunjen i slusam obe strane, praveci svoju pricu.

Da, zapravo problem na¹eg "identiteta" ide mnooogo dalje od æirilice.
A i hrvatskog
Samo oni sad pribegavaju i genetici da doka¾u da nisu mi

[Wlada]

Nama je istorija proizisla iz geografije... Lako je bilo Provansalcima (romani) i stanovnicima Normandije (Germani) i Bretanje (Kelti) da se ujedine u Francuze kada ih nisu zahvatile kulturno-istorijske turbulencije kakve su nas scepale i razbijale kroz povijest.
Kako su pripadnici tri potpuno razlicite grupe naroda uspeli da se pretoce u jedan (mada ima teza da Francuzi nisu narod nego nacija...) a mi Sloveni ostali razbijeni pa svako pleme zeli svoju drzavu (ne nameravam da ovime vradjam novonastale drzave, ili obnovljene drzave)?
Dugo ce se jos oko toga voditi rasprave... Mi se mozemo truditi da ostanemo dobra komsije/susedi/susjedi.

[Duke]

Tri razlicita coveka puno je lakse ujediniti oko zajednickog cilja nego tri jako slicna...

Jedni na drugima vide svoje mane, a ustvari su te mane zajednicke

Nije isti jezik... Vise se razlikuje nemacki iz Hamburga i Beca mislim.

[Wlada]

U sustini da...I tamo postoji knjizevni (recimo da je normiran po berlinskom govoru) i "provincijski" kojim govore Nemci iz Bavarske i Austrije, ali to je vise svedeno na sukob dijalekata (tipa nas knjizevni jezik i jezik okoline Vranja). Slicno je valjda i u Francuskoj sa onim njihovim oksitanskim.

Ma mi smo ti Balkanci posebna sorta ljudi. Ako jedan kaze da drugi kaze ne a treci ce da izmisli neku novu negativno-pozitivnu reccu tipa DE ili NA!!! 

[3OPAH]

U poslednje vreme hrvatski mi sve vise lici na slovenacki, tacnije na slovenacki izgovoren sa srpskim odn. hrvatskim naglasom.

Vestacko djubrivo i umetno gnojivo.
Prvo je srpsko a drugo hrvatsko, mada i u Sloveniji se pise "umetno gnojivo" ali se sasvim drukcije naglasi nego na hrvatskom.

Takvih reci je na hrvatskom sve vise.

Sve me podseca na igru gluvih telefona.

U Sloveniji zive dve manjine (italijanska i madjarska), a i od nekad si mogao na obicnu antenu da nahvatas i italjanske, madjarske, austrijske i hrvatske programe (btw. slovenacki je pun germanizama), u Hrvatskoj (Zagrebu) moglo se je slusati i pratiti osim hrvaatskih jos slovenacke i srpske radio i TV stanice , a u Srbiji gleda se osim domacih i hrvatska i jos po neka televizija.

I tako dok neka rec stigne od Triglava do Usca malo promeni formu i naglasak...


Kad sam odlazio u Hrvatsku, nekad sam se i trudio, da govorim hrvatsko-srpski odn. srpsko-hrvatski, u poslednjih nekoliko godina koristim samo slovenacki.
Bezbednije je, jer pogre¹na rec izaziva u najmanju ruku mrke poglede...

Cak i u gramatici se Hrvati sve vise priblizavaju slovencima.

Inace slovenacki je nastao na temeljima "starocerkvene slovanscine", e sad da li su to koreni i hrvatskom, ne znam....


Eto tako.


Btw, inace simpatican mi je taj danasnji hrvatski...
...a i cirilica mi je lepo pismo, pogotovo pisana slova, mada mi sporo ide.

E, a evo nekoliko zanimljivih stvarèica koje sam primetila u Turskoj...

kat je èisto turska reè za sprat, a "kroatizam" je.
sat je takoðe turska reè. Mi koristimo i sat i èas, a Hrvati iskljuèivo sat (oni ka¾u i ¹kolski sat na primer). 

Siguran sam, da ce skoro iz skolskog sata nastati skolska ura, a kasnije i solska ura.

[3OPAH]

Ja bih dodala foru sa zeleznichke stanice u Zagrebu, kad je shalterska sluzbenica insistirala da odatle krece vlak, a ne voz. Odgovor je glasio otprilike ovako:"Gospodjo, da li kazete da ste se navozali ili navlachili? " :-)

vlak, voz ili  cug???

Vlak je cista slovenacka rec.

Vlak - vleèi - vlaèiti (=vuæi, tegliti) - LM, vlak vuèe vagone itd... tako je na slovenaèkom, dok "vleèi i vlaèiti" jo¹ ne postoje u hrvatskom vokabularu.

Cug im dodje iz nemaèkog "der Zug", kad su se cugali do Beèa (preko Slovenije naravno, gde su se vlaèili sa vlakom).



Inace dopada mi se ona komparacija sa stubovima, no eto, dodajem jo¹ korintski stil, koji je najmladji u arhitekturi i daje najvi¹e podloge za improvizaciju.


Inace evo nekoliko reci u sva tri stila (redosled je uvek isti: slo-hr-sr):

¾lica – ¾lica – ka¹ika
vlak-vlak-voz
avtobusna postaja-autobusna postaja-autobuska stanica
¾elezni¹ki kolodvor-¾eleznièki kolodvor-¾eleznièka stanica
zaledje (citaj z-a-l-e-d-j-e) – zaledje – ofsajd
nogomet – nogomet – fudbal
tisoè – tisuæu – hiljada
vratar – vratar – golman
vratnica – vratnica – stativa
vrata -??? – gol
bom – bum (zagorski) - hoæu
ne bom – ne æu –neæu
tisek – tisak- ¹tampa
teden – tjedan – nedelja/sedmica
naèelno/naèeloma – naèelno – u principu
teèaj – teèaj - kurs
uèinek – uèinak – dejstvo
vozilo –vozilo-
zdravstvo –zdravstvo -
vnetje – upala - zapaljenje
prehlad – prehlada -
smeti – smeæe –djubre
val – val – talas
valovanje – valovanje - talasanje



Ocigledno “jonski stil” sve vise nalikuje na “korintski” ali nevidim razloga, da bi se zato „dorski stil” oseæao ugro¾eno ili ljubomorno...


Inace secam se, kad su u Sloveniji  pocele da emituju prve komercialne televizije – Kanal A i POP TV, mislim da je to bilo 94, da su bile popularnije i vi¹e gledane u Hrvatskoj (pre svega u Zagorju i Istri – jer je tamo lako bilo uloviti njihov talas) nego u Sloveniji.

He-he...
...zna se ko je najbloji kom¹ija, tj. susjed odn. sosed.

A to sa „bok decki”, tako smo se mi pozdravljali jos u vrticu i taj bok, nema nikakve veze sa bogom.

[Al-Jasmina]

E to mi nije jasno-
Ja tu i tamo cujem Bog a ne bok..i onda sam u rebusu..
ali retko da pomislim da je to bok valjda od zbogom?

btw, buduci da imamo ove informacije iz prve ruke,
da menjamo naziv teme u Slovenizmi? 
ili Objedinizmi?

[Smrda]

ja znam da se kaze bog,tj pise se...a cuje se bok...
samo je caka u izgovoru...

[Mashrum]

ja znam da se kaze bog,tj pise se...a cuje se bok...
samo je caka u izgovoru...

Da,ka¾e se i pi¹e se bog,a èuje se bok.

[Al-Jasmina]

  sto se ne odluce vec jednom?

[3OPAH]

sto se ne odluce vec jednom?

Evo ovako ka¾e Viki:


Bok
Izvor: Wikipedija


Bok predstavlja u Hrvatskom jeziku usmeni i pismeni pozdrav pri susretanju i na rastanku. Pojam potjeèe od rijeèi Bog i mo¾e se usporediti s nekoliko takvih izraza u katolièkim zemljama.

Porijeklo

„Bok“ odn. regionalno i „Bog“ je skraæenica od „Bog te pozdravi“ ili u mno¾ini „Bog Vas pozdravi“. Pri rastanku radi se o skraæenici od „Idi s Bogom“ ili „z Bogom“. Doslovno isti naèin pozdravljanja postoji uglavnom u prete¾no katolièkim zemljama: Austriji i u djelovima Njemaèke ka¾e se “Griaß di god” u mno¾ini „Grüß euch Gott“ („Grüß Gott"), u ©panjolskom 'Adios' , „bom dia“ u Portugalu, „Adieu“ u Francuskoj i „Dia duit“ (Bog s tobom) u Irskoj.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bok


Sad za Hrvatsku nisam siguran ali u Sloveniji je definitivno bok (kao pozdrav)...
Inace imao sam u mislima onaj "bokæe pravde" iz uvodnog posta.






Inace u Sloveniji su poznati i kroatizmi i srbizmi.

srbizem -zma m (i) lingv. element srb¹èine v
kakem drugem jeziku: v romanu je veliko
srbizmov

kroatizem -zma m (i) lingv. element
hrva¹èine v kakem drugem jeziku: kroatizmi v
sloven¹èini



A eto i vi imate slovenizme a niste ni znali...c-c-c-c...

[AquArius]

Ovaj blog me neodoljivo podsetio na ovu temu.


Brijanje po EU i ru¹enje predrasuda

Utorak, 04 Rujan 2007

Ovo ljeto za promjenu odluèio sam zbrisati iz "najsportskije zemlje na svijetu " (navodnici ukazuju na sarkazam) da vidim bijeloga svijeta. Plan je bio Berlin – Pariz – Amsterdam, sve skupa 30 dana koliko traje interail karta. I tako veæ po ulasku u sloveniju (pi¹em malim slovom jer je fakat mala) zrak je promjenio miris.

Nije to vi¹e bio ovaj na¹ ustajali te¹ki balkanski zrak, poèelo je vonjati na EU. Nakon toèno 16 udisaja kada mi je sav balkanski zrak iza¹ao iz pluæa odmah sam se osjetio kulturniji (toliko kuturniji da sam umjesto standardnog postupka lijepljenja ¾vake ispod sjedi¹ta fino pro¹etao do ko¹a na kraju vlaka ("sram te bilo" rekla bi kauguma nesretno zalijepljena jo¹ u Hrvatskoj).

I tako do¹li ja i frend do Berlina negdje oko ponoæi da bi tu uslijedio prvi kulturolo¹ki ¹ok. Glavni kolodvor u Zagrebu izgleda kao tramvajska stanica naspram ovog golemog Berlinskog zdanja. Lijepo izaðe¹ van iz vlaka, stane¹ i pita¹ se gdje sad (ne¹to kao Spiderman na Ciboninom tornju).

Pomoglo nam je i to ¹to nismo znali ni rijeè njemaèkog ;) Ali kao ¹to voda uvjek naðe izlaz, i mi smo nekako na¹li izlaz (vrijeme je bilo na na¹oj strani ;). Trebalo je samo jo¹ platiti skupi taksi i pravac Tresor (skup ako ne zna¹ njemaèki jer te fino provozaju od toèke A do toèke B u koncentriènim krugovima). Tresor je, za one koji ne znaju, meka svih partijanera koji dr¾e do sebe, a ja kao jedan ostarjeli primjerak te sorte objeruèke sam prihvatio svoju obvezu da za vrijme partijanerskog vjeka posjetim to mitsko mjesto. I dobro da jesam, razoèarao se nisam (rekao bi Yoda) i nema smisla tro¹iti rijeèi na dobar provod na partiju jer tekst koji bi napisao (da pi¹em o tome) bi bio tuc tuc tuc tuc tuc tuc tuc dok sive stanice vri¹te.

Negdje oko devet ujutro kada smo iza¹li iz hrama prvi put smo se izgubili (ka¾em prvi put jer se to poslije de¹avalo n puta). Hrabro smo krenuli tra¾iti kolodvor gdje smo ostavili stvari i nakon negdje dva sata hodanja ga na¹li (veselo je lutati dva sata nakon cjelonoænog plesanja, a noge vièu u ekstazi "jo¹ stari jo¹"). Kada smo napokon do¹li u hostel bilo je podne (a u glavi ponoæ) i mala sobica s 8 nepoznatih ljudi se èinila kao raj (u kojem je opako smrdilo po znoju i cipelama, ali siguran sam i da pravi raj nije kao ¹to pi¹e u bro¹uri).

Fora s hostelom je ¹to upoznaje¹ ljude kao loto izvlaèenje, totalni je random koga æe¹ dobiti u sobi, a najgorim su se pokazali USA-ðani. Razgovor je bio slijedeæi:

Amerikanka: Odakle ste?
Mi: Iz Hrvatske
Amerikanka: A to je kod Praga
Mi: Ne to ti je na granici s Rusijom
Amerikanka: A, da da, znam gdje je to
Mi: George Bush

Ovo bi se moglo navesti vi¹e kao pravilo nego kao iznimka u sluèaju Amera jer o njima ionako svi govore kako su oni glupa neobrazovana nacijaa, onda kada ih stvarno upozna¹ ka¾e¹: "Ah ti amerikanci ba¹ su glupa i neobrazovana nacija". Na svu sreæu bilo je i neamerikanaca u hostelu s kojima se lagano mogao naæi zajednièki jezik (engleski). Bio sam èak i u njemaèkom kinu s Njemcem koji se kunuo da film nije sinhroniziran na njemaèki, a naravno bio je i ja sam se dva i pol sata igrao igre "pogodi ¹ta glumci prièaju" i "koja je radnja ovog filma??".

Ali najljep¹e je kada u bijelom svijetu èuje¹ poznati jezik "¹ta je bre". Kako nisam odgojen kao jedan od zakletih srbomrzaca (imam inteligentnog æaæu koji me nauèio da postoje dobri i lo¹i ljudi svugdje) a ovi srbi nisu bili èetnici veæ 300 najboljih studenta iz RS kojima je njihova dr¾ava velikodu¹no platila putovanje po Europi da malo vide svijeta (èak im je isfurala ¹engen vize po kratkom postupku).

Za razliku od pomalo hladnih ostalih europskih naroda, braæa srbi su prilièno dru¾eljubivi tako da smo veæ istu veèer haraèili po Tresoru skupa, tamo stvarno nije bitno tko je Hrvat, tko je Srbin jer dobra muzika bri¹e nacionalne identitete i spaja ljude na osnovi ljudske vrste (za razliku od razlièitog razmje¹taja boja na platnu koje se vijori razdvajajuæi pritom ljude, potièuæi mr¾nju pod krinkom nacionalnog identiteta). Iduæih par dana je pro¹lo u obnavljanju izgubljenog bratstva i jedinstva i tulumarenju po Berlinu, èak smo i braæu ¹vercali u svojoj hostelskoj sobi pod uvjetom da se briju i da im brade ne narastu preko noæi .

Na kraju bi spomenuo da Berlinski zid nisam ni vidio (cura mi je bijesno rekla "onda ne mo¾e¹ ni reæi da si bio u Berlinu") ali mislim da to i nije neka ¹teta. Umjesto da sam se furao na Japanca i bjesomuèno ¹kljocao na svaku znamenitost iz kulturnog vodièa, ¹to jo¹ uvjek stignem kada budem bio stari prdonja, ja sam nauèio vrijednu ¾ivotnu lekciju. Nemoj pristupati ljudima s predrasudama utemeljenim na tuðem mi¹ljenju i uvjeravanju, dopusti samome sebi da stvori¹ vlastite dojmove (fuck indoktrinacija).

Istina, bio je rat, ali isto tako ne smijemo zaboraviti da je lo¹im ljudima rat poslu¾io kao izlika za ubijanje i klanje, a da ga i nije bilo ti isti bi tako i tako zavr¹ili u crnoj kronici prije ili kasnije (prije prije nego kasnije). A svima vama Thompsonima poruèujem: da nema Srba, mrzili bi ne¹to drugo (to vam je u krvi, jabuke, pogledajte samo sa kojega ste stabla pali), nemojte se zavaravati. Budite zahvalni Srbima ¹to postoje jer barem imate sada ne¹to opipljivo i stvarno da vam hrani mr¾nju, jer treba popuniti rupu kada zav¹i nogometna sezona. ;)


Jo-Lu

Izvor (http://www.mojfaks.com/index.php?option=com_content&task=view&id=162&Itemid=2)