Makrolidi su antibiotici koji sadrže laktonski prsten a 11 do 19 ugljenikovih atoma i glikozidno vezane posebne šećere. Prvi predstavnik ove grupe bio je eritromicin koji je dobijen 1952. godine. Od novijih makrolida najznačaniji su azitromicin, klaritromicin i telitromicin. Mehanizam delovanja makrolida je kočenje sinteze proteina u bakterijama vezivanjem na bakterijsku 50S subjedinicu ribozoma. Time […]
Cefalosporini su beta-laktamski antibiotici slični penicilinu. Dobijeni su iz filtrata kulture aktinomiceta (Cephalosporinum acremonium). Osnovna struktura cefalosporina je 7-aminocefalosporanska kiselina (7-ACA) koja se sastoji od ß-laktamskog prstena i dihidrotiazinskog prstena. Prvi cefalosporin je bio cefalosporin C kojeg stvara Cephalosporium acremonium, a otkriven je 1948. Dosada ih je sintetizisano oko 7000, dok ih je u upotrebi […]
Antibakterijski lekovi, slično svim antimikrobnim lekovima, usmereni su na specifične ciljeve kojih nema u ćelijama sisara. Nastoji se ograničiti toksičnost za domaćina i povećati hemoterapijsku aktivnost samo na odgovorne mikrobe. Mehanizam delovanja antibakterijskih lekova razmatranih u ovom poglavlju sažet je u tabeli 100-1. Inhibicija sinteze ćelijskog zida Glavna razlika između ćelija bakterija i ćelija sisara […]
Penicilini su antibiotici koji se dobijaju iz filtrata kulture plesni Penicillium notatum i Penicillium chrysogenum. Hemijska osnova svih penicilina je 6-aminopenicilanska kiselina. Menjanjem supstituenta na amino grupi dobijamo sve ostale peniciline. Penicilin je slaba organska kiselina, nerastvorljiva u vodi. Ali njegova natrijumova so jeste rastvorljiva u vodi. Penicilini se proizvode mikrobiološkim putem. U velikim reaktorima […]