Antipsihotici Opis: Antipsihotici (neuroleptici) su lekovi koji se koriste u terapiji gotovo svih oblika psihoticnih poremecaja, ukljucujuci shizofreniju, shizoafektivni poremecaj, afektivne poremecaje sa psihoticnim simptomima, kao i organske psihoticne poremecaje. Ovu grupu lekova odlikuje incizivno (antipsihoticno) i sedativno dejstvo, razlicito zastupljeno kod pojedinih preparata, zavisno od hemijske strukture i doze. Delovanje: Osnovno antipsihoticno dejstvo neuroleptika […]
Anksiolitici Opis: Anksiolitici su lekovi cija je osnovna primena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru razlicitih psihijatrijskih poremecaja. Najvecu grupu anksiolitika cine benzodiazepini koji, osim anksiolitickog, ispoljavaju i sedativno, hipnoticko, antikonvulzivno i miorelaksantno dejstvo. Derivati azaspirodekandiona (buspiron) su noviji lekovi sa selektivnim anksiolitickim efektom i manjim potencijalom za razvoj zavisnosti od benzodiazepina. Derivati benzodiazepina […]
Antihistaminici za sistemsku primenu Opis: Histamin je biogeni amin koji nastaje dekarboksilacijom amino kiseline histidina. Znacajan je u vecem broju fizioloskih procesa kao medijator neposredne alergijske reakcije, u reakcijama zapaljenja, u sekreciji HCl u zelucu, kao neurotransmiter. Postoje tri depoa histamina u organizmu i to: mastociti, bazofilni leukociti i mukoza GIT-a. Mastociti sintetisu histamin, ali […]
Prof. Rajko Igić, Stroger Hospital of Cook County, Chicago, USA Blokatori renin-angiotenzin sistema (blokatori RAS) se često koriste u lečenju kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti. Danas je opšte prihvaćeno gledište da korist od tih lekova najvećim delom nastaje zbog blokade stvaranja ili delovanja jakog vazokonstriktornog dekapeptida, angiotenzina II, na lokalnom nivou. Prema tom gledištu, važno je […]