Akademci nemotivisani za intelektualni rad

Started by Bred, 04-10-2008, 12:50:53

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

nastavak sa naslovne ...

VA®AN NOVAC, NE STUDIJE

Pomoænik ministra za visoko obrazovanje Aleksandar Lipkovski ka¾e za Danas da su socijalni razlozi glavni „krivac“ dugog studiranja.

- Jedan od razloga koji se najèe¹æe pominje u reformi nastavnih planova i naèina studiranja jeste te¾ina studija ali su, po mom mi¹ljenju, socijalni razlozi mnogo va¾niji. Te¾nja da obuhvatimo ¹to vi¹e studenata, dovodi na studije i one koji u principu i ne treba da studiraju. To je maè sa dve o¹trice, jer stalno te¾imo da obuhvat populacije bude ¹to veæi jer su, navodno, to trendovi, a nemamo gde tu populaciju da zaposlimo. Treba biti realistièan. Na studije treba i mo¾e da ide onaj ko hoæe i ko mo¾e da studira. Motivacija studenata je vrlo slaba, veliki broj non¹alantno pristupa studijama, ¹to je proizvod ukupnog stanja u dru¹tvu, krize morala i sistema vrednosti. Studenti nisu motivisani da se bave intelektualnim radom. Ako imate situaciju da èovek mo¾e da zaradi velike pare, a da nema nikakvu ¹kolu, za¹to bi onda veæina populacije bila zaintersovana za kvalitet studiranja - ka¾e Lipkovski.

PROGRAME USKLADITI S POTREBAMA

Da je du¾ina trajanja studija odraz ukupne dru¹tvene situacije u na¹oj zemlji sla¾e se i dekan Fakulteta sporta i fizièkog vaspitanja Du¹an Mitiæ. Komentari¹uæi podatak da je taj fakultet na dnu lestvice po broju studenata koji u roku okonèaju studije, on za Danas navodi da je reè o generacijama koje dolaze iz sistema ¹kolstva u kome su gubli nastavu zbog ¹trajkova, a kada se tome doda nastavni program iz srednje ¹kole i navike u uèenju, rezultat je oèekivano lo¹. On smatra da reforma visokog obrazovanja dovodi akademce u situaciju da æe morati efikasnije da studiraju.

Pomoænik ministra Aleksandar Lipkovski ne oèekuje da æe se du¾ina studiranja smanjiti zbog novih nastavnih programa, veæ ka¾e da se mora promeniti status obrazovanja u dru¹tvu. Prema njegovim reèima, popu¹tanje u nastavnim programima mo¾e da poveæa prolaznost ali æe smanjiti kvalitet ¹to, kako ka¾e, nije ono ¹to ¾elimo.

- Ako dr¾ava ¾eli da popravi situaciju u visokom obrazovanju, mora da poène od osnovnog obrazovanja i s druge strane od zapo¹ljavanja. Na Medicinskom fakultetu, na primer, ima vi¹ak diplomiranih studenata koji nemaju gde da se zaposle, a reè je o fakultetu sa vrlo kvalitetnim programom i sposobnim stuènjacima - ka¾e Lipkovski.

Dekani Medicinskog i Fakulteta za fizièku hemiju Bogdan Ðurièiæ i Slavko Mentus se sla¾u da bi studijske programe trebalo prilagoditi moguænostima studenata.

- Produ¾eno studiranje je posledica preno¹enja ispita. Student treba da za jednu godinu ovlada znanjem koje je predviðeno, da polo¾i ispit i da u sledeæoj godini slu¹a ispite koji su predviðeni za tu godinu. Svaka druga varijanta vodi razvlaèenju studija i efektu da niko ne zavr¹ava fakultet u roku. Moguæe je zavr¹iti studije u roku, ali to zahteva ¾estok rad i veæe anga¾ovanje studenata - smatra Ðurièiæ.

Danas

mimil

osecam se apsolutno nemotivisanom, ali da me neko pita za razlog... nesto mi se cini da nisu u pitanju ovi moralni i materijalni razlozi  :hmm

Bred

Samo jedan student diplomirao u roku
Autor: Slavica Tuviæ | blic

Na beogradskom Fakultetu za fizièku kulturu (DIF) u pro¹loj ¹kolskoj godini diplomiralo je 106 studenata, od toga samo jedan zavr¹io je studije u roku. Inaèe, prosek studiranja na veæini fakulteta Beogradskog univerziteta je oko osam godina. Sve je vi¹e „veèitih studenata“ koji osnovne studije zavr¹avaju u kasnim tridesetim.

Lo¹a ekonomska situacija, nizak ¾ivotni standard studenata, nemoguænost zapo¹ljavanja posle studija – samo su neki od razloga kojima se pravdaju lo¹i rezultati. Analize trajanja studija koje su pojedini fakultetu dostavili Rektoratu Univerziteta u Beogradu pokazuju da je studije tokom 2006–2007. godine zavr¹ilo 9.123 studenta, od tog broja samo 13 odsto je studije zavr¹ilo u roku. Od 106 akademaca koji su dobili diplome na DIF- u, samo je jedan student zavr¹io studije u roku.


– Sve ¹to nam se de¹avalo proteklih godina, celokupna dru¹tveno-ekonomska situacija, sve je to uticalo na uspeh u radu studenata. Veliki broj jo¹ tokom studija radi u struci, kao fitnes treneri, to je naravno dobro za njih zbog zapo¹ljavanja, ali ih usporava u studiranju. Osim toga, treæina na¹ih studenata su kategorisani sportisti, ¹to ih dodatno odvlaèi od fakulteta – ka¾e za „Blic nedelje“ dekan DIF-a Du¹an Mitiæ.
On ka¾e da mnogo bolji uspeh od prethodnih generacija imaju studenti koji su pro¹le godine po novom programu (Bolonji) upisali studije.
– Od 160 studenata koji su na bud¾etu, 134 je dalo uslov, i jo¹ 48 samo­finansirajuæih je steklo uslov da preðe na bud¾et. To je veliki uspeh. Dok, recimo, generacija pre njih, koja sada prelazi s druge na treæu godinu, koja takoðe nastavu pohaða po novom programu, ima oèajne rezultate. Svega sedam njih je dalo èist uslov od 60 bodova. Nizak kriterijum ih je destimulisao, tako da je mnogo njih odustalo unapred. Mislim da æe ih ekonomski udar, plaæanje svakog prenetog ispita, naterati da budu disciplinovaniji – dodaje Mitiæ.
Za razliku od DIF-a, Stomatolo¹kog fakulteta, ©umarskog, Pravnog, Matematièkog, mnogo br¾e studije zavr¹avaju studenti na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, kao i na Fakultetu za fizièku hemiju.
Slavko Mentus, dekan Fakulteta za fizièku hemiju, kao razlog uspeha studenata ove ustanove navodi ¹to se svake godine upisuje mali broj entuzijasta koji zaista ¾ele da studiraju.
– Mi smo relativno mali fakultet, sa jednostavnom strukturom programa i malim brojem studenata. Mi veæ tradicionalno radimo kako Bolonja zahteva, a to je mentorski sistem rada, eksperimentalne ve¾be na kojima se utvrðuje gradivo, seminari. Svake godine se upisuje malo studenata, odnosno samo entuzijasti koji to ¾ele i vole, tako da i profesori mogu da im se posvete – prièa Mentus, i dodaje da je problem veæine fakulteta u tome ¹to se veæ godinama upisuje ogroman broj ljudi, a meðu njima ima dosta onih koje studije ne zanimaju.
Na pojedinim fakultetima veæ su stasale prve generacije studenata koje zavr¹avaju fakultete po Bolonjskoj deklaraciji, a da se ne mogu pohvaliti nekim posebnim rezultatima.
– Moje lièno mi¹ljenje je da nije dovoljan samo zakon da bi Bolonja za¾ivela. Moraju proæi godine i godine da bi jedan novi naèin rada za¾iveo, odnosno kada ode stari i doðe novi kadar na fakultete – zakljuèuje Mentus.

Potro¹ili pet i po hiljada godina na studiranje
Istra¾ivanja na Ekonomskom fakultetu pokazala su da je 2003. na ovom fakultetu diplomiralo 762 studenta, od toga 50 akademaca je studiralo du¾e od 10 godina, a ¹est du¾e od 1. Kada se saberu sve godine studiranja, ova 762 studenta su du¾e studirala oko 2.000 godina. Odnosno, umesto predviðenih 3.048 godina oni su potro¹ili 5.410 godina, odnosno 2.362 godine vi¹e od planiranih. Zna se da studije na ekonomiji ko¹taju 1.000 evra godi¹nje, produ¾eno studiranje od 2.362 godine opteretilo je dr¾avu sa 20 odsto, ostatak su plaæali studenti. Za deset generacija na Ekonomskom fakultetu, dr¾ava je potro¹ila najmanje 5.000.000 evra.

Turajliæ: Preobiman program demorali¹e studente

Srbijanka Turajliæ, profesor na Elektrotehnièkom fakultetu, ka¾e da razlog dugog studiranja kod nas le¾i u programima studija koji su neprilagoðeni proseènom studentu.
– Preobimni programi ih dodatno demorali¹u, pa manje rade nego ¹to bi trebalo da rade. Osim toga, problem je ¹to se sve radi autonomno, uèenje pojedinih predmeta i kasnije reprodukovanje, bez moguænosti povezivanja – obja¹njava Turajliæeva. Ona ka¾e da æe se s ovim izmenama Zakona o visokom obrazovanju studiranje samo produ¾iti.
– Onaj ko je pisao zakon ne razume da se studije zavr¹avaju sakupljanjem bodova, a ne upisivanjem godina. Pa se tako danas mo¾e desiti da neko za dve godine sakupi 79 bodova i ostane na bud¾etu, a da drugi za dve godine sakupi 101 bod i izgubi bud¾et. ©to je apsurd – zakljuèuje Turajliæeva.

Katastrofalna 97.
Od svih studenata koji su se upisali u junu 1997. studije ekonomije, do 31. decembra 2005. godine je studije zavr¹ilo samo 31 odsto studenata, dakle za 8,5 godina. Iz te generacije u roku je zavr¹ilo studije svega 2,6 odsto studenata.

Rektori krivi za krizu ¹kolstva


Refik ©eæiboviæ

Vlada Republike Srbije prihvatila je izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. To je dobra vest, mada bi bilo bolje da Vlada Srbije napravi novi predlog zakona, i to po izvornim principima Bolonjskog procesa. Ovo je samo odugovlaèenje, jer mora ¹to pre da se preseèe kriza u visokom obrazovanju.
Kada sam u januaru 2007. na konferenciji za ¹tampu, koju je organizovao Centar za obrazovne politike povodom knjige Martine Vukasoviæ „Razvoj kurikuluma“, optu¾io rektore dr¾avnih fakulteta da su krivi za ovakvo stanje u visokom obrazovanju, a pogotovu za lo¹ zakon koji je donet, bili su jako uvreðeni i poku¹ali su da mi odgovore. Danas je situacija neuporedivo lo¹ija nego ¹to je bila pre samo pet godina, zbog èega i dolazi do ubrzanog menjanja Zakona, a sve to jer sistem koji nije spreman za reformu polako ulazi u haos, dok profesori pru¾aju otpor jer su ugro¾ene njihove privilegije.
Na¾alost, ideja sada¹njeg zakona nije sprovoðenje Bolonjskog procesa, veæ oèuvanje nedodirljivosti profesora i odr¾avanje pasivnosti i neupuæenosti studenata. Komisija u kojoj su dominirali profesori Beogradskog univerziteta vi¹e je vodila raèuna da se ne naru¹i sada¹nje ustrojstvo univerziteta nego da se promeni sistem, svim silama su izbegavali da se primeni formiranje kurikuluma na bazi studentskog optereæenja i kompetencija studenata na kraju studija.
Za¹to su krivi rektori?
Zato ¹to su sve te èinjenice prihvatili i potvrdili na onom dugom sastanku kod ministra Vuksanoviæa, iako su znali da æe biti te¹ko sprovodljivo. Znalo se od samog poèetka da je jako mali broj institucija spreman da sprovodi reformu u izvornom obliku. Rektori su se priklonili idejama moænih lobija koji vladaju dr¾avnim fakultetima. A onda su sve to prihvatili politièari u Skup¹tini.
Ko ispa¹ta? Studenti i njihovi roditelji!
Da li æe odgovarati rektori? Ne bi nikako trebalo da odgovaraju, niti da podnose ostavke niti da trpe bilo kakve druge sankcije, jer æe samo veæi protivnici Bolonjskog procesa doæi umesto njih. Bolje je da ih otvoreno pozovemo da priznaju javno ko umesto njih vlada na¹im dr¾avnim univerzitetima. I bolje je naterati ih da rade u korist onih koje obrazuju. A to je zadatak Vlade i nove dr¾avne politike u obrazovanju. Dr¾ava mora prestati da bude talac moænih lobija na dr¾avnim univerzitetima i vreme je da napravi svoju politiku u korist razvoja i mladih.
(Autor: Refik ©eæiboviæ, urednik èasopisa „Obrazovanje i razvoj“)

Adonis_Vernalis

Oh, opet dodjosmo do motivacije kao glavnog krivca za produzeno studiranje...

Kada je balada o Bolonji pocinjala, pocetkom XXI veka, Studentska Unija Srbije (SUS) je organizovala nekolikodnevni seminar u Novom Sadu, koji pohadjah. Svakojakih cuda se naslusah na tom seminaru; no jedan od glavnih zakljucaka seminara je bio da su "... studenti nemotivisani za studije...", i da je to jedan od najakutnijih razloga zbog kojih mnogi cetvorogodisnje studije zavrsavaju tek posle osam do devet godina. Ostali razlozi su bili: zadrljeni profesori, bajato a preobimno gradivo, zastareli sistemi predavanja/ucenja, nesposobni asistenti, smotani tehnicari, nadrndane spremacice, na pare alave beogradske gazdarice, los gradski saobracaj, globalno zagadjenje, efekat staklene baste, fenomen El Ninjo, erupcija vulkana Krakatau 1883, posledice Tunguske 1905 i tako to. I tek prezivljeno bombardovanje 1999, naravno.

Onda je, posle zatisja od par godina, usledila Bolonja.

A problem, ako je verovati osnovnom tekstu iz novina koji je Bred citirao kao zacetak teme, izgleda da nije resen: akademci i dalje nisu motivisani.

O motivaciji sam svojim studentima odavno pricao, a kao kroz maglu mi se javlja da sam o tome i pisao na ovom forumu. Pa, ako vas ne mrzi, pokusajte da taj post odnekud iskopate. Mene mrzi, a ne bih da dupliram postove, pa cak ni njihove osnovne ideje.

Bred

Cinjenica je da Bolonja kod nas nije zazivela onako kako bi trebala a pogotovo ne na nasem fazu a i cinjenica je da, shodno tome, nije ni dala ocekivane rezultate ...  :ohwell:

Adonis_Vernalis

Motivacija je krajnje licna stvar. Kao i motivi koji su nas naveli da upisemo Farmaciju.

Ali, kad ste vec upisali Farmaciju, da li u BG, KG, NI, NS (privatnu/drzavnu) ili u inostranstvu, zar vam nije zao da vam vasi roditelji placaju i dzeparac, i stanarinu i hranarinu, i udzbenike, i sveske i gumice i olovke...

Hajde, brucosi, ne budite lenji nego profu nahranite podacima. Sta je kome motivator? Lepa plata? Lagodan zivot? Mogucnost izbora za udaju/zenidbu? Nauka? Industrija? Farmaceutska praksa? Nista od ponudjenog? Bar da znam sa kakvim cu profilom imati posla za dve-tri godine...

Zasto ste uopste upisivali Farmaciju? Zasto ste uopste upisivali Farmaciju u BG? Zasto niste u drugim gradovima? Brede, daj, osmisli anketicu...

O Bolonji i njenom zazivljavanju mogli bismo do 2012. plodno raspravljati. Imam ja vremena za raspravu. Imate li ga vi?

Bred

Pa imamo vec neke slicne teme :

Da li ste  razmisljali zasto farmaciju studira veoma visok procenat devojaka? (http://www.farmaceuti.com/forum/index.php?topic=9271.0.html)
Sta biste drugo studirali da niste na farmaciji??? (http://www.farmaceuti.com/forum/index.php/topic,9104.0.html)

A ankete (tu i ostale koje imam u planu) cu uraditi kad nadjem coveka koji ce to da odradi programerski na zadovoljavajuci nivo a za to treba kesa. Mnogo kesa.
:wink:

Adonis_Vernalis

Za anketu na Forumu u kojoj stoji:

Pitanje: a sto ste uopste upisivali farmaciju u BG?

pa odgovori, ovakvi ili onakvi, ne treba ti nijedna kesa.

Za ostale, predlazem, snadji se, Brede. A ne treba ti cak ni anketa. Dovoljno je i samo tema. Recimo: napisite, iskreno, sta vas je nateralo da upisete Farmaciju? Mozda ce se neko odvaziti i da odgovori...

mirror-girl

Quote from: Adonis_Vernalis on 13-10-2008, 14:42:31

Zasto ste uopste upisivali Farmaciju? Zasto ste uopste upisivali Farmaciju u BG? Zasto niste u drugim gradovima?
Hiljadu zasto...hiljadu zato...
A recimo da sam postavila sebi pitanje-a zato da je ne upisem?
Glavni pokretac da se doselim na Kumodraz bio je taj sto sam zavrsila srednju medicinsku-farmaceutski smer,zavolela i resila.Da sam kojim slucajem onog dana kad sam upisivala listu zelja za srednju skolu razmisljajuci gde da udenem svojih 100 bodova-da se ne bace :),odlucila da odem u gimnaziju,NIKADA ne bih ni privirila ovde vec otisla na politicke nauke,u krajnjem slucaju na pravo...
Nadam se da nisam pogresila,ali ostaje zal za pravom i FPN... :)): :)):