NASA gradi bazu na Mesecu

Started by Bred, 06-12-2006, 12:08:01

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Amerièka svemirska agencija NASA zapoèela je planove za izgradnju stalne baze na Mesecu nakon ¹to se njeni astronauti vrate na ovu planetu 2020. godine. Kako je saop¹teno iz NASA, stalna baza æe u poèetku slu¾iti za nauèna istra¾ivanja, ali bi trebalo da predstavlja prvi korak, odnosno poèetak ljudskog naseljavanja kosmosa.

Planirano je da baza bude izgraðena na jednom od polova ove planete zbog toga ¹to na njima uvek ima Sunèeve svetlosti, a stanica bi trebalo da se napaja solarnom energijom.

„Poèeli smo planove za izgradnju stalne baze na Mesecu. Imaæemo potpuno drugaèiji pristup u odnosu na dosada¹nje istra¾ivanje Zemljinog satelita“, rekao je Skot Horovic, pomoænih ¹efa NASA za istra¾ivanja.

Planovi NASA podudaraju se sa objavom predsednika D¾ord¾a Bu¹a iz 2004. da æe SAD „vratiti ljude na Mesec do 2020. godine“.

NASA je ranije saop¹tila da je zapoèela izgradnju nove svemirske letelice koja æe naslediti misije „Apola“, a posao je poveren kompaniji „Lokid Martin“. Finansiranje izgradnje baze bi trebalo da bude obezbeðeno iz fondova misija spejs ¹atla, koje æe biti okonèane 2010. S obzirom na to da je planiranje jo¹ u poèetnoj fazi, agencija Rojters je prenela da æe NASA zatra¾iti i od ostalih razvijenih zemalja da se ukljuèe u ovaj projekat.

Nauènici NASA veruju da bi astronauti mogli da koriste prirodne resurse sa Meseca kako bi odr¾avali bazu koja bi u buduænosti mogla da postane polazna taèka za put na Mars. U okviru projekta, a pre slanja ljudske posade, planirano je i da se izvr¹i serija istra¾ivanja Meseca, èemu æe poslu¾iti roboti koji bi trebalo da naprave detaljnu mapu planete i pronaðu mesta na kojima ima vode i drugih resursa. Jedna od obeæavajuæih lokacija zasada je ©akletonov krater, koji je gotovo uvek obasjan Sunèevim zracima, a u blizini koga se nalazi podruèje veènog mraka, za koje se u NASA nadaju da bi moglo da sadr¾i zaleðenu vodu.

Jo¹ od davnina èovek sanja o nepreglednom prostranstvu svemira, a poslednjih godina sve su glasniji oni koji poput britanskog nauènika Stivena Hokinga tvrde da je kljuè opstanka ljudske civilizacije kolonizacija drugih planeta. Hoking smatra da na¹u planetu ne oèekuje ru¾ièasta buduænost. Globalno zagrevanje, nuklearni rat velikih razmera, epidemija ili sudar sa asteroidom mogli bi da uni¹te ¾ivot na Zemlji. Poèetkom ‘70-ih godina pro¹log veka bilo je normalno oèekivati da æe ljudi prvih godina 21. veka imati naselja na Mesecu, ¹etati Marsom i rutinski putovati kroz Sunèev sistem. Sva dosada¹nja istra¾ivanja i praktièna iskustva pokazuju da obièan èovek mo¾e dugo da boravi u kosmosu bez veæih psihofizièkih problema, ali sam let je i dalje preskup. Slanje jednog kilograma tereta u svemir ko¹ta 20.000 dolara.

Do kiseonika relativno je lako doæi: najdominantniji materijal na Meseèevoj povr¹ini je regolit, koji sadr¾i oko 40 odsto kiseonika. Dovoljno ga je jaèe zagrejati, pa da se kiseonik oslobodi. Meseèeva povr¹ina prebogata je i anortitom, mineralom od koga se mogu dobiti aluminijum, kalcijum, silicijum i kiseonik. Kao graðevinski materijal mogao bi se iskoristiti sveprisutni bazalt. Oèekuje se da æe izgradnja stalne baze na Mesecu ko¹tati sto milijardi dolara u narednih 12 godina.

A. Petroviæ

    Mesec i Mars najpogodniji za ¾ivot

    Od svih planeta u Sunèevom sistemu Mesec i Mars su najpogodnije za neka buduæa stani¹ta ljudi. Merkur se nalazi preblizu Suncu, nema atmosferu, a na njemu je radijacija velika.

    Venera je takoðe previ¹e blizu Suncu, dok gasovite planete Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nemaju tvrdu povr¹inu ili je pritisak na njihovoj povr¹ini nepodno¹ljiv. Neki od satelita ovih d¾inovskih planeta imaju atmosferu, ali su uslovi na njima mnogo lo¹iji nego na Marsu. Osim toga, ove èetiri planete su predaleko od Zemlje.
    Dosada¹nje misije „Apola“

    U svom èuvenom obraæanju Kongresu predsednik SAD D¾on Kenedi je maja 1961. najavio da æe Amerika poslati èoveka na Mesec do kraja decenije. Devet godina kasnije Nil Armstrong je postao prvi èovek koji je hodao po Mesecu. Nakon tog istorijskog dogaðaja usledilo je jo¹ ¹est misija „Apola“, od kojih je pet rezultiralo uspe¹nim iskrcavanjem na Mesec. NASA je prekinula slanje ljudi na Mesec posle misije „Apola 17“ u decembru 1972. Od poslednjeg èovekovog boravka na Mesecu pro¹le su 34 godine.


BLIC