Legalan svaki peti mobilni

Started by Bred, 11-10-2006, 08:34:09

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Od pet prodatih mobilnih telefona u Srbiji, samo jedan je legalno uvezen, procenjuju ljudi koji prate to tr¾i¹te. Ostala èetiri su skinuta sa mre¾e, odnosno dekodiranjem prilagoðena mre¾ama domaæih operatera, ali im je cena u veæini sluèajeva ista kao da su pravi.

- Na¹ao sam na Internetu fantastiènu ponudu, sve ¹to je moj san o mobilnom telefonu. Cena je bila prilièno visoka, ali telefon je, bar je tako pisalo, imao svu opremu, slu¹alice, memorijsku karticu, CD... Kad sam, meðutim, oti¹ao u radnju, ispostavilo se da uz taj model „nokije“ ne ide sva oprema iz oglasa, a kad sam pomenuo da ¾elim raèun za kupljen telefon, ponudili su mi fakturu neke graðevinske firme. Konaèno, oti¹ao sam u radnju jednog od poznatih velikih dilera u gradu, kupio isti telefon, platio ga ne¹to vi¹e, ali sam dobio i raèun i svu opremu - prièa Vldimir N, pravnik iz Beograda.

Na tr¾i¹tu Srbije najveæi broj kupljenih i prodatih telefona je ispod ruke. Republièki inspektori procenjuju da je 60 odsto tr¾i¹ta crno, dok dilerske kuæe tvrde da je to najmanje 80 odsto.

- Najèe¹æe nam se javljaju ljudi kojima se telefon pokvario, a prodavac neæe da mu vrati novac, da mu popravi telefon ili da mu da drugi, novi. Ljudi dolaze kod nas kad veæ ne mogu ni na koji drugi naèin da re¹e problem - prièa Nada Maèiæ-Ðuroviæ, ¹ef Odseka za re¹avanje prijava Republièke tr¾i¹ne inspekcije.

Kad inspektor sa o¹teæenim kupcem poseti radnju, ispostavi se da prodavaci najèe¹æe nemaju dokaz da su legalno uvezli telefone.

- Uglavnom obja¹njavaju kako je to komisiona prodaja, iako po zakonu mobilni telefoni ne smeju da se prodaju u komisionu. Zato im pi¹emo prekr¹ajne prijave. Tada plate novèanu kaznu koja oèigledno nije dovoljno visoka da bi prestali da prodaju ilegalno nabavljenu robu - ka¾e Nada Maèiæ-Ðuroviæ.

Prvi i najvidljiviji znak da telefon nije original je oznaka stranih mobilnih operatera na aparatu.

- Ako na telefonu pi¹e „T-Mobile“ ili „Vodafon“ ili „Orange“, to automatski znaèi da je neko u inostranstvu kupio paket i u njemu aparat za jedan evro. Potom je tamo prijavio da je telefon izgubio, a zapravo ga je ilegalno uneo u Srbiju. Verovatno nije kupio samo jedan veæ 50 paketa, i u zemlju uneo 50 telefona koje æe ovde da skine sa mre¾e i prodaje po ceni ne mnogo ni¾oj od istih takvih aparata legalno uvezenih - obja¹njava za „Blic“ Jelena Grujiæ, produkt menad¾er u „ComTrade ¹opu“.

Crno tr¾i¹te mobilnih telefona, gde su na ¹teti potro¹aèi koji kupuju maèka u d¾aku i dr¾ava koja ostaje bez poreza, mogu da smanje dve velika mobilna operatera „Telekom“ i „Telenor“ kupovinom veæe kolièine aparata od legalnih uvoznika i plasmanom kroz pakete na na¹e tr¾i¹te.

S. Paliæ

blic

Vampire 666

pa razlika u ceni i nije mala..."original" telefoni su i duplo skuplji...

hulio_salinas

pa  da....

ni¹ta drugo nisam ni oèekivao... ali mislim da se niko ne uzbuðuje zbog toga, jer se telefoni manje cene... to bi bila revolucija, kada bi se kojim sluèajem desilo da su skuplji od originala... takvu situaciju ne be dozvolili srpski traktori, kuke i motike!!!

P.S. od 3 symbian nokie koje sam imao, 2 su bila sa TIMa dekodirana, a ovaj jedan sam platio kao original i ispostavilo se da to u stvari jeste...


Adonis_Vernalis

Quote from: Bred on 11-10-2006, 08:34:09
Crno tr¾i¹te mobilnih telefona, gde su na ¹teti potro¹aèi koji kupuju maèka u d¾aku i dr¾ava koja ostaje bez poreza, mogu da smanje dve velika mobilna operatera „Telekom“ i „Telenor“ kupovinom veæe kolièine aparata od legalnih uvoznika i plasmanom kroz pakete na na¹e tr¾i¹te.

Pa sta cekaju? Mene da im podviknem tamo!? Ma, barabe jedne!!!  :F >:D

Bred

Izvor: Danas
U poslednjih deset godina legalno je uvezeno ne¹to vi¹e od 2.780.000 mobilnih telefona, a u istom periodu zabele¾eno je skoro sedam miliona korisnika. Jo¹ niko nije krivièno odgovarao za ¹verc mobilnih telefona. Domaæem tr¾i¹tu potrebno je 1,5 miliona aparata godi¹nje, a pro¹le godine je legalno uvezeno ne¹to vi¹e od milio mobilnih telefona.

Zbog ilegalnog uvoza mobilnih telefona u prethodnih deset godina, dr¾avna kasa je u najboljem sluèaju izgubila skoro 160 miliona evra . Raèunica je veoma jednostavna. Naime, prema zvaniènim podacima mobilnih operatera, na mobilnim mre¾ama poèetkom 2007. bilo je ne¹to manje od sedam miliona pretplatnika, a za kori¹æenje SIM kartice neophodan je i telefon.

Sa druge strane, prema zvaniènim podacima Uprave carina u zemlju je legalno uvezeno tek 2.786.250 mobilnih telefona u periodu od 1997. do 2007. Poreðenjem te dve cifre mo¾e se zakljuèiti da je u tom periodu pro¹vercovano najmanje èetiri miliona mobilnih telefona. Raèunica se mo¾e zaustaviti na toj cifri èak i pod pretpostavkom da ni sve pretplatnièke kartice nisu aktivne, jer pretplatnici menjaju mobilne aparate. Operateri navode da se telefoni u Srbiji menjaju na dve do tri godine, èime bi se procena o broju ilegalno uvezenih telefona i vi¹e nego udvostruèila.

Time bi se udvostruèio i gubitak iz bud¾eta. Na tih èetiri miliona telefona nije plaæena carina. Kako se proseèna cena telefona kreæe oko 120 evra, a carina iznosi 15 odsto, na pomenutu kolièinu telefona u bud¾et bi samo za carinu bilo uplaæeno 72 miliona evra .

Poreðenja radi, Specijalno tu¾ila¹tvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optu¾nicu protiv 53 osobe, pripadnika takozvane drumske mafije, jer su dr¾avu u dve godine o¹tetili za 6,5 miliona evra uzimajuæi za sebe deo novca od naplate putarina. Dok je suðenje èlanovima drumske mafije u toku i preti im vi¹egodi¹nja robija, za ilegalan uvoz mobilnih telefona na veliko nikada niko nije osuðen.

Uvozom mobilnih telefona mo¾e da se bavi bilo koje pravno lice, a ne postoji registar distributera, pa svaka trgovina tehnièkom robom mo¾e da prodaje i mobilne telefone. U toj trgovini, meðutim, dr¾ava gubi jo¹ novca jer se ilegalno uvezeni telefoni obièno prodaju bez plaæanja poreza na dodatu vrednost. Iako kupac plaæa cenu telefona koja ukljuèuje porez, prodavac taj novac zadr¾ava za sebe. Bez adekvatnih mehanizama da kontroli¹e uvoz i promet mobilnih telefona, ali i zbog nedostatka kontrole poreza koji se u takvoj trgovini ostvari, Srbija je ostala uskraæena za carinu i porez koji bi naplatila od uvoza i trgovine èetiri miliona mobilnih telefona.

Nelegalni promet mobilnim telefonima u 2006. vredeo je 170 miliona dinara, procenjuje Tr¾i¹na inspekcija. Iste godine, za samo 15 dana inspektori su u velikim gradovima Srbije zaplenili telefona i opreme u vrednosti od tri miliona dinara. Prema reèima naèelnice Tr¾i¹ne inspekcije Vere Despotoviæ, inspektori indirektno vr¹e kontrolu trgovine mobilnim telefonima - na osnovu Zakona o ogla¹avanju. Po tim osnovama, vodi se 300, prete¾no prekr¹ajnih sudskih postupaka.

Despotoviæeva napominje da se u pojedinaènoj akciji tr¾i¹ne inspekcije zatvori pet do 10 radnji, sve dok ne otklone nepravilnosti u poslovanju. "Najèe¹æe la¾no ogla¹avaju kako imaju 20 do 30 modela telefona. Odemo u radnju i pronaðemo par komada. Osim toga, telefon oglase po jednoj, a zalihe dr¾e po ni¾oj ceni", ukazuje Despotoviæ.

Kako obja¹njava, svaki mobilni telefon mora da poseduje dokumentaciju na srpskom jeziku, koja sadr¾i uputstva i garancije. Nepostojanje zvaniène dokumentacije i garancije siguran je znak da je telefon iz "crnih tokova", odnosno da je reè o ilegalnoj trgovini. Takoðe, svaka prodavnica telefona mora da obezbedi servis. U sluèaju da ne¹to od navedenog nije po¹tovano, po reklamaciji graðana na la¾no obave¹tenje o servisnoj mre¾i, tr¾i¹ni inspektori kontroli¹u radnje.

"Da nismo ovla¹æeni da proveravamo ogla¹avanje, ni¹ta ne bismo otkrili", nagla¹ava na¹a sagovornica. Tako se de¹ava da inspekcija otkrije naizgled sve ispravno: fakture od uvoza, plaæenu carinu i druge da¾bine, garantni list... Meðutim, ilegalnu trgovinu inspekcija tada "lovi" tek na osnovu la¾nog oglasa. Despotoviæ potvrðuje da trenutno ne postoji spisak prodavnica mobilnih telefona, jer su uslovi za registraciju u Agenciji za privredne registre liberalizovani. Ministarstvo trgovine treba da uredi baze podataka, ka¾e ona, ¹to je i predviðeno Predlogom zakona o trgovini.

©verc mobilnih skriven od javnosti

Poslednjeg dana januara ove godine, carinici su na graniènom prelazu Kelebija odluèili da detaljno pretresu autobus na liniji Flensburg - Tutin. Kada su podigli vozaèev le¾aj, otkrili su robu u vrednosti od vi¹e od milion dinara. Da je pronaðena droga, vest bi verovatno bila prenesena kao va¾na, ali su pod du¹ekom bili - mobilni telefoni. Protiv odgovornih je pokrenut prekr¹ajni postupak, telefoni su zaplenjeni i time je ta prièa zavr¹ena. Ono ¹to nije prepoznala dr¾ava, lako su nanju¹ili krijumèari. Takozvani "mravlji ¹verc", krijumèarenje u vi¹e navrata po malo mobilnih telefona, sistematski uskraæuje dr¾avi da¾bine u ogromnom iznosu na uvoz jedne od najpopularnijih roba u Srbiji. I pored toga, ovaj fenomen je neprimetan u javnosti i zbog njega jo¹ niko nije krivièno odgovarao.
Iz Tr¾i¹ne inspekcije tvrde da se veæi deo ilegalnog prometa ostvari raznim oblicima trgovine izvan poslovnih prostorija, van poslovnih objekata, na primer na tezgama. "Na svakoj veæoj buvljoj pijaci danas je moguæe pronaæi tezge na kojima se prodaju mobilni telefoni i oprema. Takva prodaja je zabranjena, a tr¾i¹ni inspektori imaju ovla¹æenja da oduzmu robu i napi¹u kaznu od 50 hiljada do milion dinara", zakljuèuje Despotoviæ.

Mobilni telefon vredan stotinak evra, danas je moguæe u Srbiji kupiti za dinar. Naime, sva tri mobilna operatera od pro¹le godine u svoju redovnu ponudu ukljuèili su i pretplatnièke pakete koji osim broja nude i mobilni aparat. Iz kompanije "Comtrade" istièu da zvanièni distributeri najveæi deo uvezenih telefona prodaju operaterima, dok se u maloprodaji proda manji deo.

“I u svetu postoji crno tr¾i¹te, ali se procenjuje da ono ne prelazi 10 odsto ukupnog. Ovde je obrnuta situacija. Kao zvanièni distributer suoèavamo se sa prodajom mobilnih telefona na crno. Prema na¹im procenama 80 odsto mobilnih telefona uvezeno je na crno, a tek 20 odsto legalno. Raèunicu smo napravili poredeæi podatke o zvaniènom uvozu i ukupnom broju telefona u zemlji. Situacija se malo pobolj¹ava zbog operatera koji naruèuju telefone iskljuèivo od distributera. Takav telefon operater korisnicima kasnije nudi po znatno ni¾oj ceni od nabavne, ali uz uslov da ga koriste odreðeni period uz pretplatu”, obja¹njava Petar Jordoviæ, direktor jedne od Comtrade firmi.

On napominje da se na ilegalne telefone ne plaæaju porez i carina koji iznose 33 odsto od cene telefona, koliko ona iznosi ukoliko se telefon uvozi van kontigenata. Na taj naèin, oni koji se bogate prodajom telefona "na crno", mogu da ih ponude po znatno ni¾im cenama.

Prema Jordoviæevim reèima, ilegalno uvezeni telefoni u prodavnicama su obièno jeftiniji, jer se za njih ne plaæaju da¾bine dr¾avi. Iz tr¾i¹ne inspekcije navode da prodavnice koje prodaju nelegalno uvezene aparate obièno dr¾e odreðenu kolièinu legalno uvezenih telefona sa kompletnom dokumentacijom, dok ostale, bez papira, dr¾e u skrivenim magacinima u radnji, ili van nje. Jordoviæ ocenjuje da bi takvu ilegalnu trgovinu mogla da suzbije tr¾i¹na inspekcija èe¹æim kontrolama prodavnica, ili dr¾ava - smanjenjem carina.

Zvanièni uvoznici daju garanciju od godinu dana na telefon, koliko je i zakonom propisano, a po isteku garantnog roka obavezni su da jo¹ èetiri godine imaju sve rezervne delove i popravljaju telefon po potrebi. To je ugovorna obaveza svakog distributera. U sluèaju telefona u radnji koja posluje "na crno", najèe¹æe se dobija pismena garancija te firme, a ne od proizvoðaèa kao kod legalnog distributera. Praksa pokazuje da kupac sa takvom garancijom te¹ko uspeva da dobije drugi aparat umesto neispravnog, ili da ga popravi kod prodavca od kojeg je dobio garanciju. Takoðe, kod telefona pravljenog za srpsko tr¾i¹te, kupljenog od zvaniènih distributera, osnovni jezik u meniju je srpski. Na¹ sagovornik nagla¹ava da æe bolji pravni sistem i inspekcijski nadzor, ali i razvoj tr¾i¹ta, smanjiti crno tr¾i¹te mobilnim telefonima na "normalnih 30 odsto".

”Firma koja ima dvadesetak telefona u prodavnici, ako radi po propisima, ne mo¾e da bude profitabilna, jer ako plate sve da¾bine, njihovi mobilni telefoni bi trebalo da budu skuplji nego u na¹im prodavnicama. A kod njih su jeftiniji. Ako znate da mi uvozimo 50.000, a oni sto telefona, a vidite da je kod njih cena 30 ili 50 odsto ni¾a nego kod zvaniènog zastupnika, onda se pitate o èemu se tu radi”, ka¾e Jordoviæ.

Prema njegovoj proceni, u Srbiji mobilni operateri prodaju godi¹nje do pola miliona mobilnih telefona, pa taj segment prodaje èini najveæi deo kod distributera, dok je crno tr¾i¹te mnogo veæe. Tako je do skora bilo i u Hrvatskoj, kada je carina na telefone iznosila 10 odsto. Dolaskom novih operatera i ta zemlja je prihvatila zakone Evropske unije, pa je carinu na tehnièke ureðaje spustila na 0 i 1 odsto. Sada se u Hrvatskoj legalno proda 90 odsto, a ilegalno 10 odsto mobilnih telefona.

Neadekvatan odgovor dr¾ave

Protiv vlasnika i direktora jednog preduzeæa iz Beograda poreska policija je podnela kriviènu prijavu 2004. godine zbog sumnje da je izvr¹io krivièno delo izbegavanja plaæanja poreza tako ¹to je za godinu dana nabavio mobilnih i fiksnih telefona, kao i druge tehnièke robe, u vrednosti od oko 334.441.458 miliona dinara. Roba je zavr¹ila u prodaji bez obraèuna i uplate poreza na promet od 66.888.291 dinara. Ovaj primer pokazuje da trgovina nije samo "mravlja", ba¹ kao ni ¹verc i da postoje ljudi koji su se obogatili pljaèkajuæi sugraðane, odnosno dr¾avu, tako ¹to nisu plaæali carinu i porez na promet u uvozu i trgovini telefonima.

Poreska uprava - Sektor poreske policije kao organ nadle¾an za otkrivanje poreskih kriviènih dela, mobilnim telefonima "na crno" bavi se samo u sluèajevima kada se radi o velikim kolièinama mobilnih telefona ili velikim novèanim iznosima. Na pitanje koja je granica za postojanje kriviènog dela utaje poreza, od Poreske policije smo dobili odgovor da je to izbegavanje plaæanja poreza od 150.000 dinara. Isti izvor nagla¹ava da to najèe¹æe nije sluèaj, veæ se u maloprodajnim objektima u promet stavlja od 10 do 20 mobilnih telefona.

Na pitanje da li je u toku istraga zbog ilegalnog uvoza i trgovine mobilnim telefonima na veliko, nismo dobili ni potvrdan, ali ni odrièan odgovor iz policije.

U meðuvremenu - tr¾i¹te raste. Pod pretpostavkom da je zaista reè o sitnom, mravljem ¹vercu, meseèno bi prethodnih godina na taj naèin trebalo da bude prokrijumèareno èak 33.333 telefona, da bi dostigli cifru od 4.000.000. Previ¹e za "liène potrebe".

b92