Parkinsonova bolest (morbus Parkinson) je degenerativna bolest mozga koja se obično javlja nakon 55. godine života. Karakteriše je drhtanje udova (tresu se ruke), otežanim, usporeni i nekoordinisani pokreti, nenormalni hod i stajanje, te ukočenost mišića. Uzok nije jasan, ali je dokazano da je razlog tih simptoma smanjena koncentracija dopamina u delu mozda kojeg nazivano strijatum, […]
Epilepsija je neurološka bolest koju karakterišu epizodni napadi gubljenja svesti i poremećaja motorike i ostalih funkcija CNS. Pojavljuje se u 1% populacije. Razlikujemo dva najčesća tipa epilepsije: – Toničko-klonički (Grand mal): ovo je najčešći oblik epilepsije, a karakteriše ga iznenadni gubitak svesti, grčenje po celom telu (ti grčevi se nazivaju konvulzije), pojava pene na ustima, […]
Migrena je neurološka bolest koja pogađa velik broj ljudi u populaciji. Karakterišu je napadi izuzetno jake glavobolje. Bol je pulsirajuca i tupa. Napad izgleda tako da počinje lagano, traje nekoliko sati pa i duže, a često se javlja mučnina ili povraćanje. Osoba koja pati od napada migrene ne podnosi nikakve spoljašnje nadražaje: nepodnošljivost zvuka, svetla […]
Kao i opioidni analgetici, analgoatipiretici se takođe koriste za lečenje bola, ali ne onog jakog već tzv. “slabog bola”, ali i povišene telesne temperature. Upravo zbog takvog dvojakog dejstva oni se nazivaju analgoantipiretici (što ukazuje na to da imaju dve najvažnije indikacije). Analgoatipiretici, za razliku od opioidnih analgetika nemaju psihotropno delovanje. U analgoantipiretike spadaju: – […]