U linkozamide spadaju klindamicin i linkomicin. U pitanju su dva vrlo slična jedinjenja – razlika je samo u jednoj hidroksilnoj grupi koja je kod klindamicina zamenjena hlorom. Iako su hemijski potpuno različiti u odnosu na makrolide klindamicin i linkomicin imaju isti mehanizam delovanja kao i makrolidi (blokiraju bakterijsku 50S subjedinicu ribozoma i time blokiraju sintezu […]
Makrolidi su antibiotici koji sadrže laktonski prsten a 11 do 19 ugljenikovih atoma i glikozidno vezane posebne šećere. Prvi predstavnik ove grupe bio je eritromicin koji je dobijen 1952. godine. Od novijih makrolida najznačaniji su azitromicin, klaritromicin i telitromicin. Mehanizam delovanja makrolida je kočenje sinteze proteina u bakterijama vezivanjem na bakterijsku 50S subjedinicu ribozoma. Time […]
Neke su bakterije intrizično rezistentne na neke grupe antibakterijskih lekova (npr. obvezni anaerobi na aminoglikozide ili gram negativne bakterije na vankomicin); jasno je da se ovi lekovi ne mogu davati sami u terapiji infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Međutim, bakterije koje su po pravilu osetljive na određene antibakterijske lekove mogu steći rezistenciju. Stečena rezistencija je glavno […]
Antibakterijski lekovi, slično svim antimikrobnim lekovima, usmereni su na specifične ciljeve kojih nema u ćelijama sisara. Nastoji se ograničiti toksičnost za domaćina i povećati hemoterapijsku aktivnost samo na odgovorne mikrobe. Mehanizam delovanja antibakterijskih lekova razmatranih u ovom poglavlju sažet je u tabeli 100-1. Inhibicija sinteze ćelijskog zida Glavna razlika između ćelija bakterija i ćelija sisara […]