Mali peptidi napadaju bakterije na mnogo razlicitih nacina i mogu postati nova generacija antibiotika. Naucnici su proucavali tzv MP196 peptid. On se integrise u membranu bakterija cime delokalizuje proteine u bakterijskoj membrani koji ucestvuju u procesima vaznim za zivot bakterije. On ometa sintezu celijskog zida a takodje posledicno inhibira celijsko disanje i produkciju ATP-a. Ovo […]
Epilepsija je neurološka bolest koju karakterišu epizodni napadi gubljenja svesti i poremećaja motorike i ostalih funkcija CNS. Pojavljuje se u 1% populacije. Razlikujemo dva najčesća tipa epilepsije: – Toničko-klonički (Grand mal): ovo je najčešći oblik epilepsije, a karakteriše ga iznenadni gubitak svesti, grčenje po celom telu (ti grčevi se nazivaju konvulzije), pojava pene na ustima, […]
Antibakterijski lekovi, slično svim antimikrobnim lekovima, usmereni su na specifične ciljeve kojih nema u ćelijama sisara. Nastoji se ograničiti toksičnost za domaćina i povećati hemoterapijsku aktivnost samo na odgovorne mikrobe. Mehanizam delovanja antibakterijskih lekova razmatranih u ovom poglavlju sažet je u tabeli 100-1. Inhibicija sinteze ćelijskog zida Glavna razlika između ćelija bakterija i ćelija sisara […]
Tetracikline je otkrio 1948. godine Duggar. Woodward im je 1953. odredio strukturu, a struktura im je potvrđena sintezom 1968. godine. Tetraciklini se dobijaju ili biosintetski, izolacijom, ili polusintetski, katalitičkim reduktivnim dehloriranjem iz hlortetraciklina. Hlortetraciklin je prirodni tetraciklin koga proizvodi Streptococcus aureofaciens. Oksitetraciklin, pak, proizvodi Streptococcus rimosus. Tetraciklini su amfoterni, grade soli i sa bazama (fenolne, […]