Pod pojmom vazodilatatora uglavnom smatramo organske nitrate poput gliceriltrinitrata, izosorbid mononitrata i izosorbid dinitrata, lekova koji se najčešče koriste za lečenje ishemijskih bolesti srca kao što su angina pectoris i prevenciju infarkta srca. Važan faktor razvoja tih bolest jeste ateroskleroza tj začepljenje koronarnih arterija. Koronarni krvni sudovi Koronarni sistem krvnih sudova se sastoji od krvnih […]
Srčani stimulansi su lekovi koji podstiču rad srca, povećavajući srčani minutni volumen. U srčane stimulatore ne spadaju kardiotonični glikozidi – za razliku od njih srčani stimulatori se koriste u hitnim stanjima kad je neophodno što brže podstaći srce na rad. Primer takvog stanja jeste kardiogeni šok. Kardiogeni šok Svaki faktor koji potiskuje rad srca može […]
Antiaritmici jesu lekovi za lečenje nepravilnog ritma rada srca. Kao antiaritmici mogu se koristiti četiri grupe kardioloških lekova: – blokatori natrijumovih i kalijumovih kanala – antiaritmici u užem smislu – beta-blokatori – blokatori kalcijumovih kanala – kardiotonični glikozidi (digoksin, metildigoksin) Međutim, pojam antiaritmici obično je rezervisan samo za blokatore natrijumovih i kalijumovih kanala, pa stoga […]
EKG Električni impuls u miokardu stvara na površini tela određeno električno polje sa negativnim potencijalom (na onim mestima odakle je potencijal krenuo – nad desnim ramenom i desnom rukom) i pozitivnim potencijalom (nad delovima koji još nisu nadraženi -leva ruka i noga). Bipolarni odvodi: registruju razliku u potencijalu između: • leve i desne ruke (D1) […]