Izvor: Doživeti 100

Apotekarska delatnost u našoj zemlji poslednjih godina prolazi kroz brojne promene koje, između ostalog, imaju za cilj poboljšanje kvaliteta pružanja farmaceutske zdravstvene zaštite u apotekama. Na tom putu apotekama se nameću brojne prepreke.

Dokle je stigla naša delatnost u Hrvatskoj, na koji način se apoteke bore sa svojim problemima u toj zemlji i kako im tamošnji zdravstveni sistem u tome pomaže, pitanja su koja smo postavili sagovorniku Doživeti 100, Domagoju Lukačinu, magistru farmacije, vlasniku apoteka „Lukačin“ i suvlasniku veledrogerije „Pharmanet“ u Hrvatskoj.

Piše: Ljubica Tišma

– Prva apoteka Lukačin otvorena je 1993. godine u Zagrebu. Otvaranjem novih apoteka postali ste zdravstvena ustanova “Ljekarne Lukačin” koja sada broji 4 apoteke i 18 stalno zaposlenih. Da li u Hrvatskoj preovlađuju privatne ili državne apoteke, pojedinačne ili lanci apoteka?

U Hrvatskoj trenutno posluje oko 1150 apoteka od čega ih je oko 650 privatnih, što u sklopu lanaca što pojedinačnih. Od apoteka u sklopu lanaca navešću samo one najveće poput Atlantic Farmacie, Apoteke Prima Pharme, Apoteke Joukhadar koje su uglavnom delovi velikih distributera lekova, odnosno veledrogerija.

– Da li država reguliše otvaranje apoteke u Hrvatskoj? Da li se i koliko često dešava da nadležni organi ne odobre otvaranje apoteke, uz obrazloženje da ne postoji realna potreba za novom apotekom na datoj lokaciji?

Otvaranje novih apoteka u Hrvatskoj regulisano je tzv. Ljekarničkom mrežom i državne institucije su propisale poseban pravilnik o otvaranju novih apoteka. Naime, da biste otvorili novu apoteku morate u naselju imati svojih 3000 zdravstveno osiguranih osoba, te po 5000 za svaku sledeću apoteku. Pored toga, morate biti najmanje 200 metara vazdušno udaljeni od najbliže apoteke u gradu, odnosno 500 metara u manje
naseljenim mestima. Takođe, potreban je adekvatan poslovni prostor od minimum 87 m2. Ukoliko zadovoljavate svaku od navedenih odredbi ne postoje nikakve prepreke u vezi sa otvaranjem apoteke.

– Da li i privatne apoteke imaju pravo na izdavanje lekova na recept i refundaciju od zdravstvenog fonda?

Sve apoteke u Republici Hrvatskoj u sastavu su Primarne zdravstvene zaštite, što znači da sve apoteke imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje te time refundiraju trošak izdatog leka od fonda, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

– Koliki je iznos maloprodajne marže lekova u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj postoji propis o diferenciranoj apotekarskoj marži, koja se odnosi na maržu na lekove. To znači da marža nije fiksna, već varijabilna, a njena vrednost zavisi od cene leka, pa tako ona iznosi 35% na lekove do 100 kuna, 30% na lekove od 100-200 kuna, 25% na vrednost 200-300 kuna, 20 % 300-500 kuna, 15% 500-1000 kuna i 10% iznad 1000 kuna.

– Da li postoji i kako je koncipirana Lista lekova koji se izdaju na teret Fonda? Da li postoji lista generičkih lekova?

Lista lekova je koncipirana tako da je podeljena na 2 dela – takozvanu Plavu i Crvenu listu. Na Plavoj se nalaze lekovi čiju vrednost u potpunom iznosu refundira fond zdravstvenog osiguranja, a na Crvenoj listi su lekovi gde u ceni leka delimično učestvuje fond, a drugi deo plaća pacijent za koga je terapija
propisana. Generička lista još uvek nije na snazi kao takva.

– Početkom ove godine Hrvatska je u svoj zdravstveni sistem implementirala koncept elektronskog recepta. Kada je pokrenut projekat i koliko je to zaživelo u Hrvatskoj s obzirom na to da je npr. u Estoniji implementacija trajala skoro 8 godina? Šta se od informacija vidi na receptu i koji su koraci prilikom izdavanja leka na e-recept?

Hrvatska je početkom 2011. godine počela sa implementacijom sistema elektronskog recepta sukcesivno uključujući županiju po županiju. Vrlo brzo je uveden sistem funkcionisanja elektronskog recepta na području cele zemlje. Nakon kratkog prilagođavanja od nekih mesec dana svi lekari opšte prakse imali su obavezu da izdaju lekove isključivo na e-recept, osim u izvanrednim situacijama kada recimo nema struje, ili je zbog nekog razloga CEZIH (Centralni elektronski sistem) nedostupan.

-Naše kolege u Srbiji veoma će zanimati koncept veledrogerije Pharmanet, u kojoj ste Vi jedan od suvlasnika? Možete li nam malo bliže predstaviti taj projekat?

Sam koncept Veledrogerije kao što je Pharmanet postojao je u mislima farmaceuta dugi niz godina, te je napokon početkom 2009. godine projekt krenuo u realizaciju. Ideja je da vlasnici apoteka naprave svoju veledrogeriju koja je zamišljena po principu “protočnog bojlera” znači veledrogerija ne postoji zbog
ostvarivanja vlastite dobiti nego zbog ostvarivanja što veće dobitiapoteka koje su vlasnici Pharmaneta. Phamanet trenutno ima 54 pravne osobe koje su vlasnici različitih poslovnih udela u kompaniji (internim statutom je dogovoreno da niko od suvlasnika ne može imati više od 10% udela u kompaniji), te svi osnivači zajedno posjeduju oko 130 apoteka.

– Da li postoji problem likvidnosti u zdravstvenom (farmaceutskom) sektoru Hrvatske, i ukoliko postoji, koje su prednosti ovakvog udruživanja apoteka i njihovog nastupanja na tržištu kao većeg sistema?
Pošto u Hrvatskoj postoji problem likvidnosti u zdravstvenom sistemu (fond plaća izdate fakture za lekove u valuti od 180 dana), prednost ovakvog sistema je što će svaka apoteka koja je u sistemu Pharmaneta dati prednost plaćanju računa vlastitoj kompanji, pa na taj način u Pharmanetu održavamo stabilno poslovanje

Hrvatska farmaceutska komora

Hrvatska farmaceutska komora je samostalna i nezavisna strukovna organizacija koja predstavlja i zastupa farmaceutsku struku i delatnost u Republici Hrvatskoj. Komoru su osnovali Farmaceutsko-biohemijski fakultet i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Odluka o osnivanju Komore je doneta u maju 1994. godine, a samostalno nastupa od 27. januara 1995. godine. Članovi Komore mogu biti magistri farmacije koji su položili stručni/državni ispit. Pod magistrom farmacije podrazumeva se osoba koja je stekla diplomu o završenom Farmaceutskom fakultetu u Republici Hrvatskoj.
Magistri farmacije koji rade na poslovima neposredne zdravstvene zaštite obavezni su članovi Komore. Komora obaveznim članovima izdaje Odobrenje za samostalan rad koje ih obvezuje na kontinuirano stručno usavršavanje.
Odobrenje za samostalan rad obnavlja se svakih 6 godina, a za ponovno odobrenje potrebno je sakupiti
30 bodova sa različitih edukacija (stručni skupovi, predavanja…)
Zadatak Komore je da u granicama pozitivnih propisa preko svojih tela, zastupa i štiti interese farmaceuta,
čuva ugled i prava farmaceutske struke, te održava stegu unutar struke i delatnosti.
Hrvatska farmaceutska komora je članica Pharmaceutical Group of European Union (PGEU).

Elektronski recept

Kada pacijent dođe kod lekara, lekar uz pomoć kartice osiguranja poziva pacijentov karton iz CEZIH,
te na CEZIH upisuje potrebnu terapiju…. Pacijent dalje ide u apoteku gde opet farmaceut pomoću
kartice osiguranja poziva iz CEZIH propisanu terapiju za pacijenta, izdaje lek i knjiži kroz svoj
kompjuter. Prilikom pozivanja e-recepta sa CEZIH na ekranu kompjutera u apoteci vidljivi su sledeći
podaci: ime i prezime pacijenta, naziv leka sa jačinom i oblikom pakovanja leka, ime i prezime lekara
koji je terapiju propisao sa, naravno, propisanom terapijom. Sam sistem e-recepta je veoma brzo implementiran u apoteke zahvaljujući kvalitetnim softverima u apotekarskom poslovanju i u velikoj meri je olakšao rad sa pacijentima, te mogu reći da danas gotovo 99,99% izdavanja lekova ide preko e-recepta.