Pod pojmom vazodilatatora uglavnom smatramo organske nitrate poput gliceriltrinitrata, izosorbid mononitrata i izosorbid dinitrata, lekova koji se najčešče koriste za lečenje ishemijskih bolesti srca kao što su angina pectoris i prevenciju infarkta srca. Važan faktor razvoja tih bolest jeste ateroskleroza tj začepljenje koronarnih arterija. Koronarni krvni sudovi Koronarni sistem krvnih sudova se sastoji od krvnih […]
Srčani stimulansi su lekovi koji podstiču rad srca, povećavajući srčani minutni volumen. U srčane stimulatore ne spadaju kardiotonični glikozidi – za razliku od njih srčani stimulatori se koriste u hitnim stanjima kad je neophodno što brže podstaći srce na rad. Primer takvog stanja jeste kardiogeni šok. Kardiogeni šok Svaki faktor koji potiskuje rad srca može […]
Antiaritmici jesu lekovi za lečenje nepravilnog ritma rada srca. Kao antiaritmici mogu se koristiti četiri grupe kardioloških lekova: – blokatori natrijumovih i kalijumovih kanala – antiaritmici u užem smislu – beta-blokatori – blokatori kalcijumovih kanala – kardiotonični glikozidi (digoksin, metildigoksin) Međutim, pojam antiaritmici obično je rezervisan samo za blokatore natrijumovih i kalijumovih kanala, pa stoga […]
Kardiotonični glikozidi su biljni ili polusintetski lekovi za lečenje kongestivne kardiotonični insuficijencije jer pojačavaju snagu kontrakcije srčanog mišića. Biljke koje sadrže kardiotonične glikozide jesu crvena pustikara ili naprstak (Digitalis purpurea), vunasta pustikara (Digitalis lanata), morski luk (Urginea maritima tj. Scilla maritima), gorocvet (Adonis vernalis), Strophantus Kombe, Strophantus gratus, đurđevak (Convallaria majalis) i oleander (Nerium oleander). […]