X

Prirodni antitusici

U lečenju i ublažavanju suvog kašlja koristimo prirodne antitusike. Oni deluju na čulne receptore u grlu uz pomoć svojih sastojaka – mukopolisaharidnih sluzi. Te sluzi oblažu sluznicu i štite disajne puteve od nadražaja.

Slez
Pod pojmom slez razlikujemo dve različite biljke .- beli slez (Althea officinalis) i crni slez (Malva sylvestris).

To su dve različite biljke, ali spadaju u istu porodicu Malvaceae i sadrže slične aktivne sastojke – mukopolisaharidne sluzi. Beli i crni slez potiču iz Azije i južne Evrope, ali danas se mogu naći u svim predelima umereno-kontinentalnog pojasa. Crni i beli slez poznati su u evropskoj medicini i farmaciji još od vremena drevnih Grka i Rimljana.Od belog sleza koristi se koren (Altheae radix), dok se od crnog sleza koriste listovi i cvetovi (Malvae flos). Svi ti delovi tih dveju biljaka sadrže velike količine sluzi, a macerat koji sadrži sluzi crnog ili belog sleza naziva se mucilaginozum. Te sluzi su građene od određenih ugljenih hidrata. One imaju umirujući efekat na suvi kašalj jer oblažu sluznicu blokirajući kontakt iritansa i receptora koji u centar za mozak šalju nadražaj na kašalj. Takođe, macerat korena belog sleza i macetar listova i cvetova crnog sleza imaju i antiinflamatorno delovanje ublažavajući upalu respiratornih puteva. Beli i crni slez dolaze u obliku čajeva i sirupa za ublažavanje suvog kašlja kod upale grla i za ublažavanje suvog iritantnog kašlja kod prehlada. Osim toga mogu se koristiti i za ublažavanje iritacija sluznice želuca kod gastritisa i peptičkih bolesti. Nuspojava nema, kao ni ograničenja upotrebe.

Bokvica
Duglisna bokvica, muska bikvica(Plantago lanceolata) spada u porodicu Plantaginaceae. Raste po livadama širom Evrope, zapadne i centralne Azije. To je niska, zeljasta biljka, ne izraste više od 40 cm. U farmaciji se koristi list uskolisnog trpuca. Kao i slez, sadrži mukopolisaharidne sluzi. Osim toga sadrži još tanine, iridoidne glikozide, flavonoide i fenolne karboksilne kiseline. Aglikon jednog od njegovih iridoidnih glikozida, aukubigenin, i laboratorijskim ogledima se pokazao kao baktericid. Nazalost, takvo svojstvo se gubi grejanjem, pa klasični čaj od listova bokvice nema delovanje na bakterije, nego se listovi moraju macerirati hladnom vodom kako bi se sačuvao antibakterijski efekat. Dakako, većina preparata ili čajeva grejanjem gubi baktericidni efekat zbog grejanja.
Bokvica se koristi za lečenje i ublažavanje suvog kašlja koji nastaje kao posledica infekcija i iritacija u disajnim putevima. Uskolisni trputac dolazi u obliku čajeva, a najpopularniji oblik jest sirup od bokvice, često korišćeno sredstvo za ublažavanje suvog kašlja, pogotovo kod male dece. Što se tiče ograničenja i nuspojava, kod preparata na bazi uskolisnog trpuca nisu primećene nikakve nuspojave, a nema ni ograničenja upotrebe.

Islandski lišaj
Islanski lišaj (Cetraria islandica, Lichen islandicus) biljka je koja se tradicionalno upotrebljava u lečenju upala grla i prehlada. Spada u primitivnije biljne oblike, porodica Parmeliaceae. Raste od Arktika sve do alpa i do Kavkaza, a može se naći u u južnoj Evropi. U nordijskim zemljama islanski lišaj je bio važna namirnica i za ljude i za životinje. Medicinski se najpre koristio na Islandu. Islandski lišaj sadrži mukopolisaharidne sluzi kao što su lihenin i izolihenin, lihenske kiseline gorkog ukusa kao što su cetrarin, fumarprotocetrarinska kiselina, te alifatski lakton protolihesterinična kiselina.
Sluzi deluju tako da oblažu sluznicu respiratornih puteva ublažajući refleks na kašalj. Takođe, postoje istraživanja koja govore da bi islandski lišaj mogao pokazivati antimikrobno i imunostimulatorno delovanja, mada to nije nesumnjivo dokazano.
Preparati od islandskog lišaja koriste se za lečenje i ublažavanje simptoma suvog kašlja kod upala grla. Dolazi u obliku ekstrakata, tinktura, a ponajviše u obliku vrlo popularnog sirupa. Takođe, sve se češće koriste pastile sa ekstraktom islandskog lišaja. Za sada nisu primećene nikakv nusupojave, a nisu poznate ni ograničenja upotrebe.

Prilagodjeno na srpski sa sajta farmakologija.com

Bred
Bred:
Related Post