X
    Categories: Opste

Pola veka pilule za kontracepciju

Traganje za efikasnom kontrolom rađanja traje od najstarijih vremena

Magazine White – broj 43

U dugoj istoriji borbe za ravnopravnost polova, pilula za kontracepciju je svakako odigrala gotovo revolucionarnu ulogu,

jer – tek sa njenim pronalaskom žena je i zaista mogla biti gospodar svoje sudbine i odlučiti o tome da li će i kada da rađa. Savremeni sociolozi i politikolozi pridaju „maloj” piluli revolucionaran značaj i nesumnjive zasluge za razvoj ljudskih prava i sloboda nežnijeg dela ljudske populacije.

Ideja o planiranju porodice i kontroli rađanja stara je koliko i samo čovečanstvo. Čak i stari Egipćani, pre gotovo 4.000 godina, pokušavali su da reše ovo pitanje. Oni su, prema istorijskim saznanjima, oblikovali male uloške od voska u koje su mešali semenke mogranja, ubacivali ih u vaginu i na taj način pokušavali, ponekad i uspevali, da spreče začeće. Od tih drevnih vremena, pa sve do početka XX veka, postojali su različiti recepti i metode sprečavanja neželjene trudnoće, koje su se uglavnom zasnivale na ubacivanju različitih ekstrakata bilja i semenki u vaginu, pri čemu su otpuštale različite hemijske supstance koje su bile „kobne” po spermatozoide. Između ostalog, da se spreči začeće, savetovano je i izbegavanje polnih odnosa, prosipanje sperme izvan vagine, a bilo je i primene primitivnih prezervativa pravljenih od kozjeg želuca ili životinjskih creva. Od 1870. godine masovno se proizvode gumeni kondomi, dok je lateks kao materijal prvi put upotrebljen 1930. godine.

Zasluge za otkriće fiziološkog mehanizma rađanja, početkom XX veka, pripadaju švajcarskom istraživaču Ludvigu Haberlandu, profesoru fiziologije na Univerzitetu u Insbruku. On je otkrio hormonsku formulu ovulacije, ali i način na koji bi se ona mogla sprečiti. Nakon njegove smrti, njegovu ideju preuzimaju američki istraživači. Nakon niza godina ispitivanja na eksperimentalnim životinjama, prof. Gregori Pinkas, biohemičar, uspeo je da razvije hormonsku oralnu pilulu pod nazivom Enovid®. Pilula je u SAD u novembru 1959. odobrena za lečenje bolnih menstruacija, a 1960. za sprečavanje trudnoće. Ni evropski istraživači ne gube vreme – u Berlinu, kompanija Schering AG 1961. godine uspeva da proizvede Anovlar®, prvi oralni kontraceptiv koji se pojavio na tržištu Evrope i Australije. Nedavno su i u Beogradu predstavnici kompanije Bayer Schering Pharma (u međuvremenu je došlo do spajanja farmaceutskih kompanija) obeležili pola veka pilule za kontracepciju koja, nesumnjivo, ima značajno mesto u istoriji medicine, ali i ljudskog društva u najširem smislu. Nažalost, ni do današnjih dana, pobačaj i čedomorstvo, u primitivnim i nedovoljno obrazovanim sredinama, nisu napušteni kao način planiranja potomstva, pa ostaje na zdravstvenim radnicima da se potrude da zdravstvena kultura i kontrola rađanja ove prastare štetne metode u 21.veku zauvek potisnu.

U razgovoru sa dr Oliverom Jovanović iz kompanije Bayer Schering Pharma, WHITE je pokušao da dođe do odgovora na mnogobrojna pitanja koja i danas prate kontrolu rađanja i primenu kontracepcije.

Kada se i kako pojavila prva pilula koja je i doslovce „oslobodila” žene?

Prva kontraceptivna pilula u Evropi, Anovlar®, pojavila se u Nemačkoj, 01. juna 1961. godine, godinu dana nakon prve kontraceptivne pilule u Americi. Njenoj pojavi prethodila su mnogobrojna istraživanja u ovoj oblasti. Istraživači kompanije Schering, Hans Inhofen i Valter Holveg razvili su 1938. godine etinilestradiol, prvi oralno aktivni estrogen na svetu. Čak i danas ta supstanca predstavlja estrogenu komponentu u gotovo svakom oralnom kontraceptivu. Ovi naučnici uspeli su i da proizvedu prvi preparat sa sintetičkim progestinom.

Kako je tada pilula primljena?

Prva evropska pilula Anovlar („nema ovulacije”) u Evropi je naišla na potpuno nepripremljeno tržište. Kontracepcija koju može da kontroliše žena bila je neobična i za to vreme, veoma smela ideja. Anovlar je uveden u primenu kao lek za bolne menstrualne cikluse. Samo pojedini lekari mogli su da propišu pilulu i to samo udatim ženama uz odobrenje njihovih muževa. U uputstvu za upotrebu pisalo je da za vreme „lečenja” neće doći do ovulacije – kontracepcija, dakle, nije bila indikacija, već dobrodošlo „propratno dejstvo”.

Studentski protesti i seksualna revolucija krajem ’60-tih menjaju društvenu klimu. Pilula postaje simbol društvene promene i emancipacije žena u zapadnom svetu, o seksualnosti i kontracepciji po prvi put se raspravlja javno. Pilula je postala simbol oslobođene seksualnosti. Pojava pilule, sa jedne strane, oslobodila je žene i omogućila im da planiraju svoje potomstvo, a sa druge strane je donela promene i na društvenom planu – omogućila je ženama da se obrazuju i profesionalno realizuju, i u punom smislu postanu ravnopravne, jer o svom potomstvu mogu ravnopravnu da odlučuju.

Šta se događalo nakon pronalaska pilule?

Potrebe i život žena promenili su se u proteklih pola veka, u skladu sa tim promenila se i pilula te danas pruža više različitih opcija. Bayer Schering Pharma je globalni lider u oblasti hormonske kontracepcije i nosilac inovacija u ovoj oblasti. U proteklih 50 godina konstantne inovacije idu u nekoliko pravca: smanjenje ukupne hormonske doze, sinteza novih hormonskih komponenti, pojava novih režima korišćenja, pakovanja koja su „user friendly”. Promene se odnose pre svega na smanjenje doze hormona. Već sedamdesetih godina pojavljuje se prva niskodozna ili „mikropilula”, Microgynon®. Dalje, promene se odnose i na pojavu novih progestagena koji imaju dodatna anti-androgena svojstva i, osim za kontracepciju, terapija su akni i hirzutizma (Diane 35®).

Krajem ’80-tih uvodi se prva pilula koja sadrži progestagen gestoden (Logest®). Devedesetih godina pojavio se i intrauterini sistem sa levonorgestrelom (Mirena®), koji oslobađa vrlo male količine tog progestogena (20 mcg dnevno) direktno u matericu tokom perioda do pet godina. Devedesetih godina takođe, naučnici kompanije Schering (sada Bayer Schering Pharma) razvili su još jedan novi progestin, ovoga puta sa anti-androgenim, ali i antimineralkortikoidnim svojstvima i uveli ga na tržište 2000. godine: drospirenon (Yasmin®). Ovim je u velikoj meri rešen jedan od problema prilikom korisćenja pilule – porast telesne težine na račun zadržavanja tečnosti, što je uzrokovano estrogenom komponentom. Kao i prirodni progesteron, drospirenon suzbija efekat estrogena i sprečava zadržavanje vode izazvano estrogenom.

Potom, 2008. godine, po prvi put od pojave pilule, umesto tradicionalnog režima 21/7 uvodi se novi 24/4 režim sa drospirenonom (Yaz®). 24/4 režim doziranja je osmišljen da ublaži fluktuacije hormona koje se dešavaju tokom pauze kod tradicionalnih 21/7 pilula. Osim za kontracepciju, ova pilula ima još dve indikacije za primenu: terapija kod pojave akni i ublažavanje fizičkih i emocionalnih simptoma PMD (premenstrualna disforija). U 21. veku pilula i druga kontraceptivna sredstva u razvijenom svetu deo su svakodnevnog života. Kroz brojna istraživanja i naučna otkrića, pilula je postigla da u velikoj meri bude prilagođena potrebama svake žene individualno.

U kom pravcu idu dalja istraživanja?

Za budućnost razvijamo širi opseg kontraceptivnih opcija, kao što su, na primer, novi pojačani koncept sa metafolinom, fleksibilni režimi, alternativni oblici primene. Nova pilula Qlaira® dostupna je u Evropi od maja 2009. godine. S kombinacijom estradiol valerata i dienogesta u novom, dinamičnom režimu doziranja, Qlaira® postavlja novu klasu oralnih kontraceptiva dostavljajući estradiol, estrogen ekvivalentan onom koje proizvodi telo žene. Nastavljamo da razvijamo inovativne proizvode kako bismo se prilagodili različitim potrebama žena i zahtevima životnog stila današnjice.

U kojoj meri je kontracepcija dostupna ženama u siromašnim zemljama?

Problem u siromašnim i zemljama u razvoju jeste još uvek nedovoljna informisanost mladih ljudi kada su u pitanju savremena kontraceptivna sredstva. Zato je neophodno što više raditi na njihovoj edukaciji kako bi se podigla svest o značaju očuvanja reproduktivnog zdravlja upotrebom savremene kontracepcije. U mnogim zemljama u razvoju – uprkos snažnim naporima međunarodnih i nacionalnih organizacija za planiranje porodice – još uvek nema dovoljno odgovarajućih kontraceptivnih sredstava. Ipak, kompanija Bayer Schering Pharma se stara da i ljudi iz siromašnijih zemalja imaju pristup mnogobrojnim metodama planiranja porodice. Zajedno sa drugim organizacijama, naša kompanija angažovana je na planiranju porodice gotovo 50 godina, omogućujući pristup velikom broju različitih metoda planiranja porodice, bez obzira na prihod.

Dok je većina trudnoća tinejdžerki u industrijalizovanim zemljama, naročito kada su u pitanju vrlo mlade devoke, neplanirana, u mnogim delovima sveta, na primer u Indiji, te trudnoće su rezultat ranog stupanja u brak, što je deo tradicionalnog načina života, kulture koja se razlikuje od zapadnoevropske. U južnoj Africi, na primer, rano majčinstvo smatra se nekom vrstom „testa plodnosti”.
Z.Marković

Prema podacima istraživanja o stavovima i upotrebi kontracepcije u Srbiji, koje je GFK sproveo 2008. godine na uzorku od hiljadu žena starosti između 15 i 49 godina, čak 62 odsto koristi metode koje spadaju u nesavremene (46 odsto ne koristi nijednu kontraceptivnu metodu, 10 odsto koristi metodu prekinutog snošaja, 6 odsto koristi metode plodnih i neplodnih dana). Čak 33 odsto žena koje su imale abortus nisu koristile kontracepciju, 20 odsto se oslanjalo na tradicionalnu metodu prekinutog snošaja, a savremenije metode koristile su neredovno. Prema ovom istraživanju, 42 odsto žena smatra da je njihovo znanje o kontracepciji neadekvatno.

Kontraceptivnu pilulu u Srbiji koristi manje od tri odsto žena, što je manje od arapskih zemalja, od Turske, Grčke i Bugarske. U Evropi, pilulu koristi znatno veći procenat žena starosti od 15 do 49 godina – u Belgiji i Holandiji preko 40 odsto, Francuskoj oko 35 odsto, Nemačkoj i Češkoj oko 30 odsto, Engleskoj oko 25 odsto, Švajcarskoj, Austriji i skandinavskim zemljama oko 20 odsto, Sloveniji skoro 20 odsto.

U Srbiji, najčešći izvori informacija o očuvanju reproduktivnog zdravlja mladih su lekari (27 odsto) i njihovi vršnjaci (21 odsto), dok se roditeljima, kada su u pitanju ove teme, obraća tek 9 odsto ispitanika. Znatno ređe, mladi imaju prilike da o seksualnim odnosima uče u školi ili zdravstvenoj ustanovi. Ima mladih, mada taj broj nije veliki, koji odlaze da se informišu kod kompetentnog stručnjaka u savetovalištu za mlade.


Bred
Bred:
Related Post