Neke su bakterije intrizično rezistentne na neke grupe antibakterijskih lekova (npr. obvezni anaerobi na aminoglikozide ili gram negativne bakterije na vankomicin); jasno je da se ovi lekovi ne mogu davati sami u terapiji infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Međutim, bakterije koje su po pravilu osetljive na određene antibakterijske lekove mogu steći rezistenciju. Stečena rezistencija je glavno […]
Antibakterijski lekovi, slično svim antimikrobnim lekovima, usmereni su na specifične ciljeve kojih nema u ćelijama sisara. Nastoji se ograničiti toksičnost za domaćina i povećati hemoterapijsku aktivnost samo na odgovorne mikrobe. Mehanizam delovanja antibakterijskih lekova razmatranih u ovom poglavlju sažet je u tabeli 100-1. Inhibicija sinteze ćelijskog zida Glavna razlika između ćelija bakterija i ćelija sisara […]
Penicilini su antibiotici koji se dobijaju iz filtrata kulture plesni Penicillium notatum i Penicillium chrysogenum. Hemijska osnova svih penicilina je 6-aminopenicilanska kiselina. Menjanjem supstituenta na amino grupi dobijamo sve ostale peniciline. Penicilin je slaba organska kiselina, nerastvorljiva u vodi. Ali njegova natrijumova so jeste rastvorljiva u vodi. Penicilini se proizvode mikrobiološkim putem. U velikim reaktorima […]
Osnova ß-laktama je ß-laktamski prsten po kojemu su dobili ime . Delovanje mu se zasniva na blokiranju specifičnog enzima koji je odgovoran za sintezu peptidoglikanskog zida bakterija. Delimo ih na peniciline, cefalosporine, monobaktame i karbapeneme, a u poslednje vreme su se pojavili i karbacefemi. Mehanizam delovanja ß-laktama Mehanizam delovanja zasniva se na blokiranju sinteze peptidoglikana […]