Farmaceuti.com

  • Forum
  • Posao
  • Opste
  • Farmakologija
  • Iz casopisa
  • Apoteka
  • Home
  • English translate
  • Patološka fiziologija
  • Index bolesti
  • Akne
  • Indeks hemijskih reakcija
  • Vesti
Home TRETMANI AKNI Farmakologija Psihostimulansi i nootropici

Psihostimulansi i nootropici

Psihostimulansi su supstance koje pojačavaju aktivnost mozga. Nadvladavaju umor i iscrpljenost i poboljšavaju koncentraciju i mentalnu aktivnost.

Najpoznatiji psihostimulansi su amfetamini. Međutim, zbog zlopoupotreba više se ne koriste kao lekovi i ilegalni su. Danas je njihovo značenje više toksikološko nego farmakološko, tj. oni se uglavnom ne koriste kao lekovi nego kao sredstva zloupotrebe.
Nootropici su lekovi koji, navodno, poboljšavaju metalne sposobnosti bez stimulacije CNS. Oni, pak utiču na metabolizam u mozgu povećavajući iskorišćavanje glukoze u mozgu ili aktivacijom nekih drugih mehanizama koji povećavaju energetsku granicu mozga. Njihova efikasnost, pak, za razliku od psihostimulansa nije nikada egzaktno naučno dokazana.
Jedini psihostimulans koji je i danas u upotrebi je kofein.

Kofein
Spada u metilksantine. Kofein je alkaloid koji se dobija iz plodova biljki kafe (Coffea arabica), čajevca (Thea sinensis), kole (Cola acuminata), guarane i mate (Ilex paraguariensis). Kofeinu su slični teofilin i teobromin kojeg ima u semenkama biljke kakao (Theobroma cacao). Nalazi se i u nekim bezalkoholnim pićima kao što je Coca Cola, Pepsi Cola, Red Bull i sl.
Kofein stimuliše rad mozga, uklanja pospanost i umor i omogućuje povećani intelektualni rad. Mehanizam delovanja sastoji se u blokadi adenozinskih receptora.

Adenozin je lokalni hormon koji širi krvne sudove, usporava izbijanje neurona u CNS i usporava rad srca. Stoga je logično da će njegovom blokadom od strane kofeina doći do ubrzavanja rada mozga ali i ubrzavanja rada srca. Povećanim radom srca povećava se krvni pritisak, šire se krvni sudovi. Takođe, kofein ima i diuretski efekat.
Kofein podstiče i oslobađanje adrenalina iz nadbubrežne žlezde. Zbog toga predoziravanje kofeinom (previše kafe) može izazvati srčane aritmije (lupanje srca). Dalje, predoziranje kofeinom uzrokuje nemir, razdražljivost, drhtanje ruku, i nesanicu, a može dovesti i do povraćanja. Ne preporućuje se njegova upotreba kod osoba koje boluju od angine pectoris.
Kofein je termogena supstanca. To znači da podstiče metabolizam na povećano topljenje masti. Danas su jako popularni preparati na bazi kofeina iz guarane koji se koriste za mršavljenje. Takođe, kofein je sastojak kozmetičkih preparata za uklanjanje potkožnog masnog tkiva i celulita.
Najviše se kofeina koristi u kombinovanim analgoantipireticima kao što su Caffetin. Smisao njihovog korišćenja u te svrhe je upravo zbog njegovog psihostimulatornog delovanja pogotovo kad je reč o glavoboljama.

Piracetam

Piracetam je nootropik. Dokazano povećava koncentraciju acetilholina u CNS-u, što je verovatno posledica pojačanog otpuštanja acetilholina iz njegovih presinaptičkih neurona. Ovim bi se mehanizmom mogao objasniti povoljan efekat piracetama kod bolesnika sa kongnitivnim poremećajima, zapažen u kliničkim ogledima. S druge strane piracetam povećava utilizaciju glukoze u mozgu bolesnika sa progresivnom demencijom, što bi moglo biti od koristi u lečenju ovih bolesnika. Koristi se za lečenje lečenju involutivnog senilnog sindroma i disleksija dece.

Prilagodjeno na srpski sa sajta farmakologija.com

Aug 8, 2011Bred

Slicni clanci:

  1. Preparati sa dejstvom na nervni sistem
  2. Anoreksici – lekovi protiv gojaznosti
  3. Antiepileptici
  4. Lekovi za lečenje demencije
AntidepresiviAmfetamini
You Might Also Like
 
Analgoantipiretici
 
Srcani stimulansi
Tags
lekovilekapotekaterapijainfekcijakozahranabolestantibioticilečenjepreparatibakterijelekarishranafarmaceutdijabeteshormonimastikrvupalatrudnocapacijentkortikosteroidiKarcinomholesterolapotekeastmabolvirusinfarktreceptdepresijakiselinareceptoriinfekcijezdravljeLEKARIproteinimlekoPharmexperttumorreceptoralergijaekcemkasalj
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta.
O sajtu
Sitemap
Politika privatnosti
Uslovi koriscenja
Diclaimer

Prijavi gresku
2006-2021 © "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish.Accept Read More
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT