Farmaceuti.com

  • Forum
  • Posao
  • Opste
  • Farmakologija
  • Iz casopisa
  • Apoteka
  • Home
  • English translate
  • Patološka fiziologija
  • Index bolesti
  • Akne
  • Indeks hemijskih reakcija
  • Vesti
Home TRETMANI AKNI Farmakologija Kortikosteroidi za sistemsku primenu

Kortikosteroidi za sistemsku primenu

Kora nadbubrežne žlezde ima tri sloja koji luče različite hormone: zona glomerulosa luči mineralokortikoide, zona fasciculata glukokortikoide i zona reticularis androgene i estrogene.
Kortikosteroide delimo na glukokortikoide i mineralokortikoide.

Glukokortikoidi jesu steroidni hormoni čija glavna uloga jeste uticaj na metabolizam glukoze, proteina i masti, a takođe i dugoročno prilagođavanje organizma na stresne situacije. Glavni prirodni glukokortikoid jest kortizol. Mineralokortikoidi, pak, sudeluju u regulaciji koncentracije elektrolita u organizmu (natrijum, kalijum…) a glavni predstavnik jest aldosteron, hormon koji pojačava ponovnu resorpciju natrijuma u bubrežnim kanalićima i izbacivanje kalijuma u urin.
Glukokortikoidi imaju i jedno sasvim drugačije svojstvo a to je smanjivanje imunološkog odgovora organizma. To znači da imaju jako antiinflamatorno, imunosupresivno delovanje zbog kojeg su postali jedna od najznačajnijih grupa lekova za medicinu.
U nekim prethodnim poglavljima smo govorili o kortikosteroidima kao o antiinflamatornim supstancama u lokalnim preparatima. Ovde ćemo se zadržati na njihovoj sistemskoj upotrebi
Prirodno metaboličke funkcije kortizola jesu sledeće:
– porast glikogena u jetri
– porast glukoze u krvi
– razradnja mišića i ostalih tkiva u aminokiseline
– pretvaranje aminokiselina u glukozu.

Zbog ovih efekata jasno je da je kortizol jako bitan u gladovanju jer se na taj način organizmu osigurava energija za normalno funcionisanje organizma. Takođe, kortizol se luči i u stresnim situacijama kao što su mentalna i telesna opterećenja.
Kortizol je jako bitan za pravilan rad organizma. Činjenica je da organizam ne može bez kortizola i u slučaju prestanka rada nadbubrežne žlezde (a ukoliko ne osiguramo supstituciono lečenje) nastupa smrt u roku od dva dana!
Kortizol izuzetno jako inhibira upalne i imunološke reakcije organizma i zbog toga je interesantan u farmakologiji. Naravno, prirodni kortizol se vrlo malo koristi dok se daleko više koriste njegovi sintetski analozi kojima je smanjema metabolička funcija a pojačana ona antiinflamatorna i imunosupresivna kao što su betametazon, deksametazon, prednizolon, prednizon i dr. (imunosupresiv = supstanca koja smanjuje imunološki odgovor organizma).

Mehanizam antiiinflamatornog delovanja kortikosteroida leži u nekoliko nivoa i nije jednostavan. Na jednom nivou kortikosteroidi posredno blokiraju enzim fosfolipazu A2 koja katališe prvi stepen sinteze tzv. “medijatora upale”,

a to su leukotrieni, prostaglandini i tromboksani. Oni se šire organizmom i uzrokuju sve one neugodne simptome upale koje poznajemo.
Na drugom nivou blokirana je aktivnost ciklooksigenaze (COX) ključnog enzima u sintezi prostaglandina (medijatori upale).
Na trećem nivou kortikosteroidi koče aktivnost NO-sintetaze a koja je odgovorna za širenje krvih sudova u inflamaciji. Zbog tog širenja krvnih sudova dolazi do razvoja otoka tokom upala.
Ovi i brojni drugi efekti na kraju izazivaju smanjen imunološki odgovor i ublažavanje ili prestanak upalnog procesa. Međutim, za posledicu imaju i neke nuspojave o kojima ćemo kasnije govoriti.

Kortikosteroidi se koriste za:
– supstituciono lečenje – kod nedovoljnog lučenja glukokortikoida iz kore nadbubrežne žlezde
– alergijske i autoimune bolesti (anafilaktički šok, lupus eritematosus, angioneurotski edem, alergijski rinitis, serumska bolest, urtikarija, reakcija na lekove, ubodi insekata, miastenia gravis, sarkoidoza, bronhijalna astma i sl…)
– reumatske bolesti (reumatoidni artritis, osteoartritis, vaskulitis, artroze….)
– reumatske groznica
– šok (anafilaktički, endotoksinski…)
– upale oka i uha
– kožne bolesti (dermatitis…)
– imunosupresija nakon transplantacija
– neki oblici leukemija
– upale digestivnog trakta (ulcerozni kolitis, Chronova bolest)
– upala jetre

Treba istaći da u velikoj većini upotreba kortikosteroida kod svih ovih bolesti samo ublažava ili uklanja simptome ali najčešće ne uklanja razloge nastanka bolesti. Kortikosteroide ima smisla koristiti samo kada paralelno sa lečenjem simptoma lečimo i uzrok nastanka bolesti. Ali to je u većini slučajeva nemoguće.

Nuspojave kod sistemske upotrebe kortikosteroida su brojne i vrlo ozbiljne u slučaju dugotrajne terapije kortikosteroidima:
– peptički ulkus
– Cushingov sindrom
– atrofija nadbubrežne žlezde
– osteoporoza
– psihički poremećaji i psihoze
– katarakta
– metabolički poremećaji

Na kraju je važno istaći da se sistemska upotreba kortikosteroida praktikuje samo tada kada za to postoji opravdan razlog. Svako nekritičko korišćenje kortikosteroida može imati nepovoljne posledice za pacijenta. Dakako i tada kada je upotreba kortikosteroida opravdana neophodno je zadržati oprez zbog mogućih nepovoljnih nuspojava.

Prilagodjeno na srpski sa sajta farmakologija.com

Feb 26, 2011Bred

Slicni clanci:

  1. Lečenje kožnih upala kortikosteroidima
  2. Dermatitis
  3. Zamene za krv i perfuzijski rastvori
  4. Nesteroidni antireumatici (NSAIL)
CelijakijaEkspektoransi
You Might Also Like
 
Kurkuma
 
Koagulacija krvi i hemoragijski sindromi
Tags
lekovilekapotekaterapijainfekcijakozahranabolestantibioticilečenjepreparatibakterijelekarishranafarmaceutdijabeteshormonimastikrvupalatrudnocapacijentkortikosteroidiKarcinomholesterolapotekeastmabolvirusinfarktreceptdepresijakiselinareceptoriinfekcijezdravljeLEKARIproteinimlekoPharmexperttumorreceptoralergijaekcemkasalj
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta.
O sajtu
Sitemap
Politika privatnosti
Uslovi koriscenja
Diclaimer

Prijavi gresku
2006-2021 © "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish.Accept Read More
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT