Farmaceuti.com

  • Forum
  • Posao
  • Opste
  • Farmakologija
  • Iz casopisa
  • Apoteka
  • Home
  • English translate
  • Patološka fiziologija
  • Index bolesti
  • Akne
  • Indeks hemijskih reakcija
  • Vesti
Home TRETMANI AKNI Farmakologija Vitamini

Vitamini

Vitamini su supstance organskog porekla i neizostavni su deo svake ishrane. Jedan od prvih otkrivenih vitamina je bio tiamin kojeg je otkrio Funk 1911. godine.

Taj je naučnik smatrao da je otkrio supstanciju važnu za život, a s obzirom da su hemičari svrstali tu supstanca u grupu amina naziv je došao kombinacijom latinske reči “vita” što znači život i pojma amin. U početku, kada su se vitamini tek počeli otkrivati njihova hemijska struktura nije bila poznata. Tada su njima dogovorno dodeljivane oznake koje su bile ili samo slova abecede ili kombinacija brojki i slova. Danas je, pak, naučna javnost pronašla prikladne nazive za svaki pojedini vitamin npr. tiamin(B1), riboflavin(B2), askorbinska kiselina(C), biotin(H), cijanokobalamin(B12) i dr. Od njih zavise normalne funkcije ljudskog organizma. U našem organizmu oni igraju veliku ulogu i nezamenljive su komponente biohemijskih mehanizama.
Vitamini se klasično dele na one rastvorljive u vodi i one rastvorljive u mastima (zavisno od lipofilnosti).

Vitamini rastvorljivi u vodi (hidrosolubilni) su:
– tiamin (B1),
– riboflavin (B2),
– nikotinamid (B3),
– pantotenska kiselina (B5),
– piridoksin (B6),
– folna kiselina (B9),
– cijanokobalamin (B12),
– askorbinska kiselina (C) i
– biotin (H).

Vitamini rastvorljivi u mastima (liposolubilni) su:
– retinol (A),
– ergokalciferol (D2),
– holekalciferol (D3),
– alfa-tokoferol (E),
– fitomenadion (K2), i
– menakinon (K3).

Osim njih ostale supstance nemaju status vitamina, iako se ponegde kao vitamini pogrešno navode PABA, inozin, amigdalin, kalcijum pangamat i dr. Vitamini su najpotrebniji deci u razvoju, trudnicama, dojiljama, a pogotovo bolesnicima i onima koji se oporavljaju od bolesti.
Naš organizam ne može sam sintetisati vitamine, minerale i moramo ih unositi hranom. Neki organizmi to mogu, ali ne i čovek. Npr, samo čovek i štakor ne mogu sami u svom organizmu sintetisati vitamin C, dok svi drugi sisari to mogu.

Doduše, naš organizam neke supstance koje nisu vitamini može preraditi u vitamine. Takve supstance nazivamo provitamini. To je npr. beta – karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Takođe, jedan deo vitamina K proizvode bakterije u crevima. Zato je važno da crevna flora ostane neoštećena.
Današnja industrijska hrana se proizvodi složenim tehnološkim postupcima koje podrazumevaju brojne modifikacije i promene izvorne sveže hrane. Zato u takvoj hrani ponekad ima vrlo malo vitamina. Vrlo često se u prehrambenoj industriji gotova jela i proizvode nakon obrade naknadno dodaju vitamini i minerali, međutim dugim stajanjem u ambalaži, tokom transporta, skladištenja i prodaje količina vitamina se smanjuje jer ih razgrađuju sastojci iz hrane, a i brojni drugi faktori utjiču na količinu i kvalite vitamina u industrijski obrađenim namirnicama kao što su izloženost sunčevoj svetlosti, aditivi i sl. Uglavnom, termička obrada hrane (kuvanje, pevenje, pohovanje….) smanjuje količinu vitamina u hrani. Npr, vitamin C potpuno nestaje iz hrane ukoliko je ona kuvana na 100°C. To znači da već uzavrela supa ne sadrži vitamin C! Ali ima i izuzetaka: beta karoten, supstanca od koje u organizmu nastaje vitamin A kuvanjem se oslobađa iz ćelijskih struktura hrane i može se lakše apsorbovati u organizmu. Uvek je bolje preferisati hranu u izvornom obliku pogotovo povrće. Dakako, neku hranu ne možemo tako konzumirati npr. krompir. Nema te hrane, pogotovo one prerađene, koja sadrži dovoljno vitamina za celi dan.
Posledice nedovoljnog unosa minerala i vitamina su posebne metaboličke bolesti koje nazivamo avitaminoze kao što su skorbut (nedostatak vitamina C) noćno slepilo (nedostatak vitamina A), kožne bolesti (nedostatak kompleksa vitamina B), rahitis (nedostatak vitamina D), ali i usporavanje rasta i razvoja dimunitetece, kao gubitak imuniteta!
Preteran unosa vitamina nazivaju se hipervitaminoze. Relativno retke, ali sve većim neracionalnim korišćenjem neproverenih lekovitih i dijetetskih preparata koje sadrže vitamine i minerale može doći do ozbiljnih poremećaja pa i trovanja. Vitamini koji usled prevelikog unosa mogu dovesti do poremećaja obićno se nazivaju vitamini rastvorljivi u mastima a to su vitamini A i D.
Vitamini se nalaze u brojnim dijetetskim preparatima. Takvih preparata na tržištu ima jako mnogo. Često se i sami farmaceuti izgube u mnoštvu tih preparata, pa naravno i laici teško mogu odlučiti koje preparate trošiti a koje ne.
Navesćemo samo neke. Supradyn, Dualtabs, Centrum, Centravit, Multi-Sanostol, Multivitamol, ABC Plus, Cedevita, Hermes Multivitamini, One A Day, Fortevit, Pikovit, Duovit, IsoStar, PreNatal, Triovit i brojni drugi su kombinacije samo vitamina ili vitamina i minerala. Postavlja se pitanje koji je od njih najkvalitetniji? Na to pitanje je teško odgovoriti, svaki proizvođač dokazivaće da je upravo njegov proizvod najbolji i najkvalitetniji. Činjenica je da većina njih ne može škoditi, pa stoga svaki multivitaminski prreparat može samo koristiti. Neki, ispod navedeni vitaminski preparati su registrovani kao lekovi. To znači da su udovoljili strogim propisima koje moraju ispuniti da bi bili proglašeni lekovima. Dakako, to ne znači da su neki drugi preparati manje kvalitetni.

Prilagodjeno na srpski sa sajta farmakologija.com

Jan 13, 2011Bred

Slicni clanci:

  1. Hidrosolubilni vitamini
  2. Liposolubilni vitamini
  3. Zamene za krv i perfuzijski rastvori
  4. Preparati za lečenje rana i ulkusa
Antidijabetici-lekovi protiv dijabetesaLiposolubilni vitamini
You Might Also Like
 
Veća konkurencija – više lekova
 
Nova podrška u formulisanju bezbednih kozmetičkih preparata
Tags
lekovilekapotekaterapijainfekcijakozahranabolestantibioticilečenjepreparatibakterijelekarishranafarmaceutdijabeteshormonimastikrvupalatrudnocapacijentkortikosteroidiKarcinomholesterolapotekeastmabolvirusinfarktreceptdepresijakiselinareceptoriinfekcijezdravljeLEKARIproteinimlekoPharmexperttumorreceptoralergijaekcemkasalj
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta.
O sajtu
Sitemap
Politika privatnosti
Uslovi koriscenja
Diclaimer

Prijavi gresku
2006-2021 © "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish.Accept Read More
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT